Kliker.info

Popis državne imovine je tehničko pitanje, a problemi će nastati kada počne njena raspodjela jer u Dejtonskom sporazumu se nigdje ne spominje da entiteti imaju imovinu, kazao je Rafi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko distrikt.Razočaran je što vlasti BiH nisu ništa u vezi sa ovim pitanjem uradile već četiri godine, a stanje je još i gore u Brčkom gdje se devet godina čeka na dogovor entiteta o dugovima za plaćanje struje na području distrikta. Gregorijan podsjeća da je rok za ovaj dogovor 15. septembra a tek je dogovoren sastanak na ovu temu.Gregorijan podsjeća vlasti u BiH da je on Amerikanac i da nema mnogo strpljenja, a građani Brčkog znaju za njegov temperament zbog čega će, tvrdi, dovesti superviziju do kraja, a očekuje i napredak BiH ka evroatlantskim integracijama.

NN: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u BiH?

GREGORIJAN: Vrlo negativno. Čini se da se povećava nedostatak povjerenja. Maksimalističke pozicije su na svim stranama i kao posljedica svega toga građani postaju sve više nervozni, a samim tim izgledi da pridružimo BiH EU i NATO-u se sve više smanjuju. Rekao bih da se sve ovo, ova negativna slika, odražava i u međunarodnim medijima.

NN: Šta je ono što je posebno negativno? Vlada FBiH je u rasulu, slično je sa Savjetom ministara, imenovanjem direktora, provedbi reformi…

GREGORIJAN: Da, sve su to problemi. Naravno i propast takozvanog prudskog procesa u posljednjih nekoliko mjeseci takođe predstavlja negativnost. Glavni elementi iz prvobitnog sporazuma iz novembra više ne važe. Moram reći da elementi koji se odnose na Plan pet plus dva, kao što je na primjer evo sad vezano za državnu imovinu, to više ne važi. Samim tim će i tranzicija OHR-a u ured specijalnog predstavnika EU biti odgođena. Međutim, ono što još više zabrinjava jeste da je situacija postala još lošija od posjete potpredsjednika Bajdena i visokog predstavnika Solane u maju. Očekivali smo da će se situacija popraviti. Bila je još jedna posjeta zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD Stjuarta Džonsa, takođe i Zoltana Martinuša koji su razgovarali s velikim brojem zvaničnika ovdje tražeći dokaze da vide da li postoje mogućnosti da se krene naprijed. Vjerovatno ste upoznati sa onim što je gospodin Džons rekao, a to je da je na oprezan način optimističan u pogledu situacije u BiH. Ono što je za nas frustrirajuće je da mi smatramo da za većinu problema, s kojima se suočavaju, ovdašnji političari imaju rješenja, međutim, poenta je da oni jednostavno neće da se iskoristi postojanje tih rješenja. Sa druge strane, što se tiče, recimo, pitanja ustavne reforme, znamo da su SAD i EU tu da pomognu, ali čini se da nam i u ovom pogledu jednostavno vrijeme ističe. Kasniće i tranzicija OHR-a u ured specijalnog predstavnika EU, a time i pridruživanje NATO-u i EU. Dakle, suočavamo se sa stagnacijom. Nadamo se da će domaći političari iskoristiti ovu posjetu Džonsa i ambasadora Martinuša i pokušati uraditi nešto do kraja ove godine. Naše mišljenje je da pitanje broj jedan jeste pitanje državne imovine.

NN: Kada smo već kod državne imovine, da li je to tako jednostavan tehnički problem i da li se može očekivati da se nakon popisa ovaj problem skine sa dnevnog reda?

GREGORIJAN: Pravljenje popisa imovine predstavlja jedan apsolutni preduslov za dalju raspodjelu imovine. Vijeće ministara je bilo mišljenja da njihova grupa može napraviti popis u periodu od šest mjeseci. Zbog političkih blokada unutar ove radne grupe Vijeća ministara nisu uspjeli ništa da se dogovore, čak ni o metodologiji sopstvenog rada. Znači da nikakav posao nije urađen. Upravo iz tog razloga je visoki predstavnik htio da mi napravimo popis, da pomogne u pravljenju popisa imovine u relativno kratkom periodu i na taj način domaći političari više neće imati izgovor zbog toga što ne vode političke diskusije o tome kako raspodijeliti imovinu. Neće imati izgovor da nemaju listu. Uprkos tome što bi razni zvaničnici mogli reći o ovom pitanju, pitanje popisa imovine zaista jeste jednostavnije i dosta više tehničke prirode nego što oni žele vjerovati. I jednostavno, ono što se pojavi na tom popisu imovine ni na koji način ne prejudicira raspodjelu imovine. Zašto je Vijeće za implementaciju mira mislilo da je ovo pitanje tako važno? Zbog toga što imamo državu koja ima vlasništvo nad imovinom, pravnim putevima i na osnovu Ustava i Sporazuma o pitanjima sukcesije, ali ima vlasništvo nad sedam objekata od čega je nad četiri stekla u zadnjih nekoliko godina. Ne mogu shvatiti zašto bi iko imao bilo šta protiv procesa koji će omogućiti, na primjer, Oružanim snagama da posjeduju baze koje su im potrebne za njihovo funkcioniranje ili da institucije državne vlasti posjeduju imovinu koja je njima potrebna za njihovo funkcioniranje. U ovim teškim ekonomskim vremenima vrlo je teško objasniti poreskim obveznicima u ovoj zemlji zašto njihove institucije moraju da plaćaju najam za prostorije u objektima koje vjerovatno već posjeduju. To je ono o čemu mi govorimo. Teme poput privatizacije, drugih elemenata vezanih za javnu imovinu su na lokalnim organima vlasti da ih riješe. To nije na OHR-u da rješava. Teško je shvatiti zašto se ljudi protive cijelom ovom procesu, posebno oni koji žele da mi odemo. Neka se ovo završi i uradi i na taj način ćete se nas osloboditi. Nažalost, isto ponašanje vidimo i kada je u pitanju Brčko distrikt. Spremni smo da okončamo superviziju kada entiteti ispune sve obaveze a neke čekaju već devet godina. Ni entiteti ni država ne rade ozbiljno na ovom pitanju i u proceduralnom smislu ne mogu proglasiti kraj supervizije jer nema vremena da se završe obaveze. Ozbiljan sam u namjeri da se supervizija završi i u Brčkom znaju da mislim ono što kažem i neću dopustiti nikome da stane na put kako ne bih režim supervizije oknočao onako kako je planirano. Ovo će biti usklađeno sa Arbitražnom odlukom koja zahtijeva da entiteti završe svoje obaveze.

NN: Koje su to obaveze koje čekaju devet godina?

GREGORIJAN: To se odnosi na snabdijevanje električnom energijom i uzajamne dugove. Entiteti moraju sarađivati s predstavnicima Brčko distrikta, da vide ko koliko duguje. Gradonačelnik Brčkog se nada da će se ova pitanja s nadležnima iz Republike Srpske razriješiti do 15. septembra, a iz FBiH nije bilo još odgovora u vezi sa ovim pitanjem. Što se tiče snabdijevanja strujom, postojeći aranžmani su u pravnom pogledu neodrživi. Konsultacijama sa ljudima tehničke struke i bez napora lokalnih organa vlasti dali smo prijedlog da se između RS i FBiH jednako podijeli ovaj teret i to ide u korist RS jer znači da ne moraju osigurati toliko električne enrgije što će im onda omogućiti da je prodaju na drugim tržištima. Pitanje državljanstva je definisano tako da stanovnci Brčkog trebaju imati pravo da promijene svoje entitetsko državljanstvo. Država i entiteti moraju da razrade kako se to treba uraditi. Kažu da znaju kako će ali nikako da to urade. Ovo je važno jer bi ovo trebalo završiti do opštih izbora kako bi imali pravo na glasanje. Danas sam čuo da će odgovorni ministri održati sastanak o ovome, znači sedmicu prije isticanja roka. Devet godina. To nije ozbiljno ponašanje. Ja sam ozbiljan da bi se okončala supervizija za Brčko ali političari nisu. Tako je i sa državnom imovinom.

NN: OHR je tumač Dejtonskog sporazuma. Državna imovina je regulisana ovim sporazumom. Kako?

GREGORIJAN: Član jedan Ustava govori da je BiH nasljednik prethodne države. U ovom članu piše da RBiH, čije će zvanično ime biti BiH, nastavlja svoje pravno postojanje u skladu s međunarodnim pravom kao država i sa njenom unutrašnjom strukturom kako je navedeno u ovom ustavu. Tu nema šta da se tumači.

NN: Unutrašnja struktura znači dva entiteta i sada Brčko distrikt?

GREGORIJAN: Da, ali ništa ne kaže o entitetima da su oni vlasnici imovine.

NN: Da li mislite da upravo takav stav ili tumačenje predstavljaju kočnicu za dogovor. Je li to već prejudiciranje stvari kome šta pripada?

GREGORIJAN: Ne mislim, sasvim je jasno da država ima pravo da raspodijeli svoju imovinu na onaj način koji smatra odgovarajućim i postoji sporazum o tome da će različiti nivoi vlasti dobiti onu imovinu koja im je potrebna da obavljaju svoje ustavne funkcije. To ne utiče ni na opštinsku, ni na javnu imovinu ni preduzeća u državnom vlasništvu. To nije uključeno u ono o čemu mi sada govorimo i na čemu se radi. To će biti konačan broj zgrada i određenih zemljišnih parcela. Onda političari odluče šta će država zadržati a šta će entiteti dobiti. Pravni metod kako da se to uradi već je dogovoren. Teži dio toga će biti raspodjela imovine. Činilo se da je sve lako, a bilo je teško napraviti i popis. Ja sam Amerikanac i po prirodi sam nestrpljiv, a ovo je trebalo učiniti prije četiri godine, odmah kada je ratifikovan sporazum o sukcesiji. Govorimo o imovini koja pripada svim građanima u BiH.

NN: Očekujete li skoro dogovore stranačkih lidera o ustavnoj reformi i je li ulazak u izbornu godinu pravo vrijeme za to?

GREGORIJAN: Većina ljudi smatra ukoliko se ne postigne sporazum o ustavnoj reformi da ćemo čekati da prođu izbori. Kratko je vrijeme a pitanja su ozbiljna. Svjetsan sam da su potsojale razne ideje već godinama ali na neformalan način. Postoje neki jednostavni načini da se poveća efikasnost države i bržu intregraciju u EU i NATO. Koliko sam shvatio od međunarodnih zvaničnika iz ovih institucija, doći će se do tačke kada se ništa neće moći napraviti bez ustavnih promjena a to se odnosi na funkcionalnosti države a ne njenih elemenata. Kada se pridružite NATO-u ili EU imaćete isti status kao SAD ili Njemačka, a ako imate tri člana Predsjedništva koji nemaju isti stav, onda se ne možete priključiti ovim organizacijama. Ovo su samo moje opservacije zasnovane na mom iskustvu. OHR nema ulogu u ustavnoj reformi. To će biti EU i SAD jer su se ponudile da pomognu u ovom procesu. One su ponudile pomoć jer žele da se BiH priključi EU i NATO-u.

NN: Kažete li da su ustavne promjene uslov za priključenje EU i NATO-u?

GREGORIJAN: Nije na meni da odlučim, samo dajem opservacije da je priroda tih organizacija takva. Generalni sekretar NATO saveza i zvaničnici EU rekli su da će se morati napraviti određene izmjene, a međunarodna zajednica je najviše zaintresovana za funkcionalnost državnih institucija. Jednostavno, što se tiče organizacije ispod tog nivoa to treba biti održivo i prihvatljivo svima.

NN: Slično smo čuli od potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena da je unutrašnja organizacija BiH stvar internog dogovora.

GREGORIJAN: Da, vjerovatno.

NN: Šta će se desiti ako se ne usvoje zakonske izmjene za produžavanje mandata stranim sudijama i tužiocima?

GREGORIJAN: Obaviješten sam da nije usaglašen tekst nakon sjednice parlamenta i amandmani su odbijeni. Ovo je sada u smislu vladavine zakona prouzrokovalo pravu krizu. Što se tiče Odjeljenja za ratne zločine i uspostavljanje cijelog ovog odjela i njegove efikasnosti to je bio od ključnih planova Savjeta bezbjednosti da se Haški tribunal zatvori i slučajevi se preuzmu ovdje. Predsjednik Haškog tribunala i tijela UN-a bili su jasni o zadržavanju međunarodnih sudija i tužilaca na određeni vremenski period. Sa druge strane, imamo posebni odjel za organizirani kriminal. Oni se ovdje ne bave samo privrednim kriminalom nego i slučajevima finansiranja terorista. Ukoliko se kapaciteti u tom odjelu povuku, doći će do ozbiljnih posljedica i mogućnosti rizika da se počine čak i teroristička djela. U vrijeme kada EU gleda ka BiH da usvoji mjere protiv organizovanog kriminala i antikorupcije kako bi bila bliža EU ovo se dešava. Zbog toga je Solana uputio pismo Savjetu ministara da produže mandate međunarodnim sudijama i tužiocima. Apelirao je i PIC da ispštuju već dvije godine star zahtjev glavnog sudije i tužioca da ostanu međunarodni kadrovi. Cijela međunarodna zajednica zalaže se da ovi ljudi ostanu. A, pojasniću i ko su ti ljudi. Njih je imenovalo VSTV, rade ovdje za državne zvaničnike u sudu i tužilaštvu, oni nisu ni pod kakvim smjernicama međunarodne zajednice već pod ingerencijama domaćih ovlaštenih zvaničnika. Njihov rad plaćaju donacije međunarodne zajednice i BiH to ništa ne košta. Što se tiče organizovanog kriminala, samo su prošle godine vratili 15 miliona KM u slučajevima trgovine drogom, ljudima, utajom poreza. To je u interesu građana BiH da oni ostanu i zato ih podržavamo. Sada moramo razmotriti šta se može uraditi kada smo vidjeli ovo što su odbacili u parlamentima.

NN: Većina članova bivšeg antikorupcionog tima OHR-a postali su tužioci u Privrednom odjeljenju Tužilaštva BiH, a obično se računi polažu onima koji daju plate. Da li će OHR nametnuti odluku ili izmjene zakona o njihovom ostanku?

GREGORIJAN: Nikad ne spekulišemo o tome šta bi mogao uraditi visoki predstavnik. Bili smo dovoljno jasni u pozivanju lokalnih vlasti da zadrže ovaj kapacitet u bh. pravosuđu. Ne znam da li je istina da je većina ljudi iz bivšeg antikorupcionog tima OHR-a sada u Tužilaštvu BiH, znam da ih ima nekoliko, ali ne i da li je to većina. Moram reći da oni nisu direktno plaćeni jer se donacije daju Uredu registrara i oni ih plaćaju i oni nemaju nikavog kontakta s nekom vladom ili OHR-om.

NN: Zalažete se za vladavinu prava. Da li to podrazumijeva da se obeštete oni koje je OHR smijenio i oduzeo im prava na rad?

GREGORIJAN: Visoki predstavnik nije nikada nikoga spriječio da radi. Ono što je uradio, on je nametnuo zabranu da neki ljudi obavljaju određene izabrane ili imenovane funckije u tijelima Vlade. U skladu s međunarodnim pravom ove odluke visokog predstavnika su u potpunosti legalne. Njih je odobrilo i poglavlje 7 Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i zasnovane su na aneksu Dejtonskog sporazuma. Bilo je dosta osporavanja u vezi sa ovim odlukama u pravnom smislu, ali ništa se nije desilo. Ove mjere provode se kao dio provođenja Dejtonskog sporazuma.

NN: Kako ocjenjujete rad opozicije u BiH?

GREGORIJAN: Pogledajte politički spektar na jednoj i drugoj strani. Ako hoćete da izmjerite napredak koji je ostvario parlament u protekle dvije-tri godine, jednostavno rezultati nisu impresivni. Postoje mnogi razlozi zašto je to tako i siguran sam da znate zašto je tako. Mi pažnju fokusiramo na to šta ljudi u organima vlasti rade ili ne rade. Iduće godine građani ove zemlje će imati priliku da iskažu svoje mišljenje o tome ko je radio bolje, pozicija ili opozicija.

NN: Zašto ponekad odmorite u sarajevskoj poslastičarnici s Lagumdžijom?

GREGORIJAN: Susrećem se s liderima svih političkih stranaka iz BiH tokom cijele godine. Da se zna, pokušavam izgubiti na kilaži. Ni sa kim se ne susrećem u poslastičarnici.     Nataša Krsman (NN)