Radovan Karadžiæ u Hagu : Ovaj mi sud nema pravo suditi
Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić u utorak je odbio izjasniti se o krivnji pred sudskim vijećem Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije (ICTY), koje je potom u njegovo ime evidentiralo da se ne osjeća krivim."Uopće se ne želim izjasniti o tome osjećam li se krivim ili ne… Ovaj mi sud nema pravo suditi", rekao je u Haagu Karadžić (63), koji se brani sam.Prije tog je na pitanje predsjedavajućeg sudskog vijeća Iaina Bonomyja o tome osjeća li se krivim po prvoj točki optužnice, koja ga tereti za genocid, Karadžić odgovorio kako osporava optužnicu na temelju svojeg sporazuma s međunarodnom zajednicom, čiji je predstavnik u to vrijeme bio Richard Holbrooke.
"Onda ja u vaše ime izjavljujem kako se ne osjećate krivim po jedanaest točaka optužnice", rekao je predsjedavajuči sudskog vijeća Iain Bonomy prije nego što je zaključio ročište.Karadžiću je to bilo prvo pojavljivanje pred sudskim vijećem radi izjašnjavanja o krivnji po izmjenjenoj i dopunjenoj optužnici, a ukupno sedmo otkako je 21. srpnja prošle godine uhićen u Beogradu i prebačen u Haag nakon 13 godina bijega. I na prvom izjašnjavanju o krivnji pred ICTY-em u srpnju također se odbio izjasniti. U trenutku uhićenja na snazi je bila izvorna pojedinačna optužnica protiv Karadžića iz svibnja 2000., ali je Tužiteljstvo u rujnu podnijelo prijedlog izmjenjene i proširene optužnice, koju je sudsko vijeće pod predsjedanjem Bonomyja odobrilo u veljači. Izmijenjena optužnica i dalje tereti Karadžića za najteža djela, uključujući genocid, progon, ubijanje i druge zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u BiH, dopunjena je novim činjenicama, a njezinim restrukturiranjem bolje su prikazane pojedinačne optužbe i usklađena je s važećom pravnom praksom Haškog suda.Optužnica i dalje ima 11 točaka, ali one nisu iste. Izbačene su dvije točke prijašnje optužnice, o sudioništvu u genocidu i teškim kršenjima Ženevske konvencije, dodane su nove dvije, a postojeće optužbe su restrukturirane.Za razliku od prve optužnice, koja je sadržavala samo jednu točku za genocid, u ovoj optužnici Karadžića se tereti po dvije točke za genocid – prvoj za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima na području 10 općina – Višegradu, Prijedoru, Bratuncu, Foči, Brčkom, Ključu, Kotor Varošu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku tijekom 1992. a u drugoj za genocid nad osam tisuća muslimana u Srebrenici počinjen u srpnju 1995. godine.Od preostalih devet točaka, pet ih je okvalificirano kao zločini protiv čovječnosti, a četiri kao kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu ga se tereti za protjerivanje, istrebljenje, ubojstva, deportaciju, silovanja, otmice i druge zločine.Radovana Karadžića se u optužnici ističe kao "mozak" rata u BiH, čovjeka koji je predstavljao "najvišu civilnu i vojnu vlast" u RS između 1992. i 1996. Optužnica počinjena djela stavlja u okvir udruženog zločinačkog pothvata u kojem su, radi trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata s područja BiH pod kontrolom Srba, sudjelovali i drugi najviši dužnosnici Republike Srpske i Srbije, među ostalim i Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik, ali i Slobodan Milošević, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Željko Ražnatović Arkan i Vojislav Šešelj.Sudac Bonomy od Tužiteljstva traži da suđenje počne što prije i da do kraja ožujka podnese interni prijedlog načina na koji namjerava izvoditi dokaze u postupku protiv Radovana Karadžića. (Kliker.info-Hina) |
Komentari