hamburger-icon

Kliker.info

Puljić: Temelj BiH treba da bude jednakost tri naroda

Puljić: Temelj BiH treba da bude jednakost tri naroda

25 Februara
10:32 2008

"Obitelj je zakazala, sve se manje bavi odgojem, a više radom i zaradom, gradnjom i svim drugim poslovima. U društvu je premalo vladavine zakona i odgovornosti svakog čovjeka za svoje čine.
Tako i maloljetnici moraju snositi odgovornost, zajedno s roditeljima i školom, kako bi se mogla nadzirati agresivnost ili delinkvencija", kaže za "Nezavisne" kardinal Vinko Puljić, nadbiskup mitropolit vrhbosanski.Dodaje da je potrebno ugrađivati ispravna načela u javnom mnjenju, ozdravljati bolesni pristup vrijednosti braka i obitelji, te da je potrebno obiteljsku politiku stvarati i zakone donositi kojima će se zaštiti gnijezdo čovječanstva obitelj.

NN: Svjedoci smo sve izraženijeg problema maloljetničke delinkvencije, šta je po Vama uzrok tome?

PULJIĆ: To pitanje bi trebali sve strukture društva sebi postaviti. Iako samo letimično spominjem razne uzroke koje treba vidjeti, ne znači da sam iscrpio pogled u tu problematiku.

Obitelj je zakazala, sve se manje bavi odgojem, a više radom i zaradom, gradnjom i svim drugim poslovima. Nadalje, djeca bez pratnje toliko gledaju nasilja na TV programima još dok su jako mali, pa cijeli uzrast. Napunjaju se agresivnim tematikama na TV i drugim sredstvima komunikacije. Nadalje, škola i obitelj su premalo umreženi u formaciji djece i mladih, iako neki pokušaji postoje, ali je premalo uvezanosti. Programi školski su sve više obrazovni, a sve manje edukativni. U društvu je premalo vladavine zakona i odgovornosti svakog čovjeka za svoje čine. Tako i maloljetnici moraju snositi odgovornost, zajedno s roditeljima i školom, kako bi se mogla nadzirati agresivnost ili delinkvencija.

Bojim se da ima i politizacije. Nagovaranja da provociraju maloljetnici, kako bi se reklo da su to oni, te nitko nije odgovoran: tolike provale, rušenja grobalja, napadi itd. Kada su uzeli maha, onda su izmakli se ispod kontrole, te nije samo usmjereno protiv jednih nego protiv svih.

NN: Da li je porodica kao osnov društva u današnjem vremenu ugrožena?

PULJIĆ: Nažalost, društvo ne vrednuje gnijezdo ljudskosti i prve korake društvenosti. Za sve imamo programe, ali za obitelj sve manje volje i sredstava, ali i zakonskih uređenja kako bi obitelj bila stabilna za prihvaćanje života, odgajanje i ugrađivanje osnovnih temelja ljudskosti, morala i duha – vjere, bez čega nema nadogradnje koja se čini u školi i u društvenim strukturama. Poljuljano je ili čak zanijekano prirodno pravo, a kamoli Božji zakon na čemu počiva sigurnost i budućnost čovjeka i obitelji.

NN: Kako pomoći očuvanju porodice?

PULJIĆ: Potrebno je u javnom mnjenju ispravna načela ugrađivati. Ozdravljati bolesni pristup vrijednosti braka i obitelji. Potrebno je obiteljsku politiku stvarati i zakone donositi koji će zaštititi to gnijezdo čovječanstva. Posebno vrednovati zaštitu djece, potpora za odgoj i školovanje, ali još više mijenjati mentalitet medijske komunikacije da se izbaci agresivnost i sve ono što urušava vrednote međuljudskih odnosa.

NN: Često pominjete problem malog čovjeka, šta je njegov najveći problem i kako mu pomoći?

PULJIĆ: Čovjek se nalazi pred bolesnim javnim mnjenjem, pred birokracijom administracije, pred nejednakošću pred zakonom, pred užasno sporom zaštitom prava i pravednosti. Toliki da bi postigli neke dozvole moraju "poderati cipele" obijajući kancelarije. Pogotovo ako se nađu pojedini te su nazubni na ime jer ga odaje kojem narodu pripada i vjeri, onda pogotovo još više mora "obijati" vrata. Kada dobije papire, onda druge "cipele mora poderati" dok to pravo ostvari. Kada više ne može, dobije odgovor, da može tužiti ako mu nije pravo. Tužba i presuda traje i sami znate koliko, pogotovo ako nije u interesu vladajućih…

NN: Da li je današnji položaj Hrvata u BiH jednak položaju druga dva naroda?

PULJIĆ: Načelno se može reći da je teško onima koji su malobrojniji na prostorima gdje živi većina. Drugo načelo je vidljivo, teško onom koji nije iste stranke koja je na vlasti, itd. Kako smo mi Hrvati na većem dijelu BiH malobrojniji, tamo sve teže ostvarujemo jednaka prava. Tu su brojne poteškoće političke, ekonomske naravi, kao i ljudskih i građanskih prava. Vrlo je uočljiva nejednakopravnost i pred zakonom.

NN: Kakav je povratak Hrvata u BiH?

PULJIĆ: Nažalost, u RS je minimalan povratak. Od 220.000 Hrvata koji bi se trebali tamo vratiti, jedva je tamo s onima koji su ostali u ratu i s onima koji su se vratili nakon rata do 15.000. Nažalost, zaokružio sam brojku, ali nema ni toliko. Mjesna vlast je velike opstrukcije pravila, a onda i međunarodna struktura je zaobišla s potporom političkom i materijalnom za povratak, a naši hrvatski političari se nisu zauzimali za ta naša prava. Sada je sve teže na nekim područjima Federacije. Posebno je to u Sarajevu, Zenici, Bugojnu i Tuzli. Pogledajte uložena sredstva kod entiteta i međunarodnih čimbenika pa ćete vidjeti koliko je uloženo za povratak i opstanak Hrvata?

NN: Šta učiniti po ovom pitanju?

PULJIĆ: Potrebno je uspostaviti vladavinu zakona i jednakopravnost za svakog građanina i za sve narode. Također, vladajuće garniture bi trebale služiti svim građanima jednako, a ne samo svojoj strani. Međunarodni predstavnici bi se isto tako trebali postaviti, ne samo u načelima nego i u praksi.

NN: Kao crkveni poglavar nerado se očitujete o političkom ustroju BiH. Ipak, moram Vas pitati kakvo bi ustrojstvo u BiH najviše odgovaralo Hrvatima?

PULJIĆ: Na temeljima jednakopravnosti. Bez toga se neće ukloniti strah od majorizacije i preglasavanja. Htio bih se osjećati kod kuće na cijelom području BiH. Ne samo ja nego svaki građanin, ali da bude zaštićen u svojoj slobodi i pravima, te identitetu vjerskom, nacionalnom i kulturnom.

NN: Kako komentarišete odnos crkve i državnih vlasti Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH?

PULJIĆ: U posljednje vrijeme se mnoge stvari pokreću pozitivno. Posebno na području Crkve se organizira akcija solidarnosti. To je cijeli tjedan pred treću korizmenu nedjelju, gdje se moli i stvara pozitivno ozračje zauzimanja za opstanak Hrvata – katolika na područjima svojih stoljetnih ognjišta. Sakuplja se i materijalna pomoć kojom će se podupirati razni programi na područjima BiH. Zato se radujem ovom pozitivnom pomaku na polju solidarnosti.
Mladema mlinarević (NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku