hamburger-icon

Kliker.info

Prpfesor Mirza Dautbašić : Pričamo o kanaderima, a nemamo ni lopate

Prpfesor Mirza Dautbašić : Pričamo o kanaderima, a nemamo ni lopate

08 Septembra
05:48 2012

Ono što smo svi zanemarili jeste činjenica da je Bosna i Hercegovina mediteranska zemlja te da je više od pola njenog teritorija prekriveno šumama, a to znači da se mi moramo naviknuti na vanredne situacije poput požara, kaže u intervjuu Mirza Dautbašić, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu

• Koliko je uopšte moguće govoriti o šteti nastaloj od posljednjih požara u Bosni i Hercegovini? Ko je nadležan za davanje takvih informacija?

– Svi oni koji spominju visinu štete i bacaju se sa nekim ciframa, a nema ko nije govorio u javnosti o tome u posljednje vrijeme, ne znaju o čemu pričaju. Nemoguće je izraziti štetu u jednom odjelu, a kamoli na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, pogotovo dok još traju požari. To je krajnje neozbiljno i predstavlja zavaravanje te izazivanje konfuzije u javnosti. Sasvim je jasno da su štete nakon ovakvih požara neprocjenjive. Postoje direktne i indirektne štete. Direktne se odnose na onu pričinjenu drvnoj masi, a indirektne su možda i gore, jer se ogledaju u ekološkim, turističkim, sportskim, rekreativnim odlikama šuma. Lovci neće više imati šta loviti, jer mnogo je životinja uginulo ili napustilo svoja staništa. Mi sa katedre za zaštitu šuma na Šumarskom fakultetu u Sarajevu svake godine pratimo požare i na terenu smo skoro svaki dan. Osnovni problem je što ne funkcioniše država, ljudi nemaju osnovnih alata: lopate, krampe, naprtnjače sa vodom, a naši političari govore o kanaderima i helikopterima.

Ono što smo svi zanemarili jeste činjenica da je Bosna i Hercegovina mediteranska zemlja te da je više od pola njenog teritorija prekriveno šumama, a to znači da se mi moramo naviknuti na vanredne situacije poput požara. Mi za to, očito, nismo bili spremni, baš kao što nismo spremni za snijeg u januaru, tako nismo spremni ni za požare u julu ili augustu. Ja već duže govorim u javnosti da je pogrešno misliti da se požari gase ljeti, jer oni se gase zimi, a to znači da već tokom zime sve mora biti pripremljeno kako nas ne bi iznenadili u ljetnom periodu. Mora da se zna svaki detalj, organizacija mora da bude na nivou, i tada nema iznenađenja. Pošto se kod nas ništa ne radi i niko ni za šta nije odgovoran, onda je logično da se i ne može ugasiti jedno područje zahvaćeno požarom.

• Da li to znači da cijela država i svi nivoi vlasti nisu bili spremni za ovakvu situaciju?

– Naravno. Požari su kasno otkriveni, a samim tim je prekasno krenulo i sa njihovim gašenjem pa je sasvim logično da je nastala panika. Koliko vidim, nema tu puno ni znanja jer, ipak, da biste ugasili jednu vatrenu stihiju, morate poznavati osnove gašenja vatre. Na Šumarskom fakultetu imamo predmet koji se zove – šumski požari, a ljudi kojima predajem znaju koje su to osnove gašenja požara, kako se prilazi određenom požaru, kako se prave protupožarne brane, itd. Također, zakazao je još jedan bitan faktor, a to je ljudska solidarnost. To vam je otprilike ono – nek’ ne izgori moja kuća, a za komšijinu me ne interesuje.

• Imamo podatak da je, recimo, na području općine Konjic samo pet profesionalnih vatrogasaca. Kako onda raditi na edukaciji i povećanju tog broja?

– Društvena zajednica mora da nađe način pomoću kojeg će funkcionisati sistem. S druge strane, da funkcioniše država, funkcionisale bi i stvari slične ovoj. Žalosno je to što se nas sa katedere za zaštitu požara iz Ministarstva sigurnosti BiH sjete tek kada se desi katastrofa. Mi smo ponudili najsavremeniji i najefikasniji sistem za protupožarnu zaštitu pod nazivom Program integralne zaštite šuma, koji smo uredno prezentirali Ministarstvu. Naš sveukupni cilj je bio uspostaviti sistem zaštite šuma od štetnih biotičkih i abiotičkih uticaja, sa naglaskom na protupožarnu zaštitu, kao i sisteme za praćenje zdravstvenog stanja i vitalnosti šuma u skladu sa UN/ECE i EU metodologijom. Međutim, ova studija nije mogla proći, jer se pojedini subjekti nisu uspjeli uskladiti sa mišljenjima – ovi iz Federacije su podržali, iz RS-a su se protivili. Tako da iz svega toga možemo zaključiti da je problem požara usko povezan sa nefunkcionisanjem same države. Kod nas Civilna zaštita ne funkcioniše, što se pokazalo i zimus, kada je pao veliki snijeg, ali i sada, u ljetnom periodu, kada haraju požari.  Elma Godinjak (Oslobođenje)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku