Kliker.info

Milorad Dodik je preuzeo politiku Karadžićeve Republike Srpske, poručio je gostujući u Pressingu N1 televizije Ivo Komšić, član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Upozorio je koja je ideja najopasnija za Bosnu i Hercegovinu. Odgovorio je da li Socijaldemokratska partija treba koalirati sa Strankom demokratske akcije.

Prema njegovim riječima, jedan je od onih koji voli kravate i da u svakom gradu koji posjeti kupi kravatu kao uspomenu. Pa je tako kupio i kravatu u američkoj vojnoj bazi Wright Patterson tokom pregovora za okončanje rata u Bosni i Hercegovini u Dejtonu.

Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, okarakterisao ga je kao “neprimjerenim jer postoji nesimetričnost”.

“Federacija je decentralizirana, što nije slučaj sa Republikom Srpskom gdje vrlo lako možete uspostaviti autokratsku vlast, što je sada slučaj. Kantoni imaju previše vlasti, pa je Federacija nefunkcionalna”, objasnio je Komšić.

Također je objasnio paralelne veze Federacije Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Republike Srpske sa Srbijom kazavši da je njihova svrha bila da se pokušaju relaksirati odnosi u Bosni i Hercegovini odnosno da se“otkloni strah od majorizacije”.

Ideja koja vodi direktnom raspadu države

Osvrnuo se i na prijedlog da Bosna i Hercegovina bude konfederalna država.

“To je još Tuđmanova ideja. On je stalno govorio o bošnjačko-hrvatskoj konfederaciji. Bio sam učesnik razgovora tokom kojih se govorilo o konfederaciji između Federacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske ali u okviru međunarodno priznatih granica. Tuđman je to često spominjao dok ga međunarodna zajednica nije opomenula”, kazao je i dodao:

“Ideja o konfederaciji direktno vodi podjeli države”.

Komšić je u Pressingu N1 televizije istakao i sljedeće:

“Sve što se procjenjuje da je loše, a nekada se i dobro kao takvim procjenjuje, uvijek se traži kriva u drugima i to najčešće u Bošnjacima. To je veliki problem”.

Treba li SDP BiH koalirati sa SDA?

Prema njegovim riječima, mora se ojačati “front odbrane Bosne i Hercegovine izvana” i ocijenio je da Stranka demokratske akcije nema kapaciteta da izađe na kraj sa politikama koje personificiraju Milorad Dodik i Dragan Čović. Upitan li to znači da Stranka demokratske akcije treba koalirati sa Socijaldemokratskom partijom, odgovorio je:

“Socijaldemokratska partija ne treba ući u klasičnu koaliciju i nikada ne sama. Ono što se sada objedinjava u kantonima među strankama koje nisu nacionalističke je bitno. Preporučio bih tom trećem bloku da insistira da uđe u vlast na nivou Federacije i države. On bi mogao biti ravnoteža između separatističkih i patriotskih snaga koje nisu centralističke. Samo je jedna tvorevina centralistička, a to je Republika Srpska. Kada hoćete jaku državu, kažu da hoćete centralizam. To nije slučaj, to je laž”.

Komentarisao je i politiku Milorada Dodika:

“Dodik je prošao kroz različite faze. Ja sam se sastajao s njim u inozemstvu. U jednoj fazi je bio žestoka opozicija Radovanu Karadžiću. odjednom je preuzeo politiku Karadžićeve Republike Srpske. Njegovo negiranje Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Dejtonom. Teško je procijeniti da li će promijeniti svoju politiku”.

Tema razgovora sa bivšim članom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine je bilo partnerstvo između Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice. Istakao je da je za očekivati da će možda sada i Dodik insistirati na izmjenama Izbornog zakona, ali da je važno da Stranka demokratske akcije i “treći blok” budu “glasniji”.

Odnosi između Bošnjaka i Hrvata

Uzrok za pogoršanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata vidi u “politikama koje su se vodile u suprotnim smjerovima”. Ukazao je na sljedeće:

“Ko ozbiljno razmišlja o budućnosti Bosne i Hercegovine, mora znati da je Hrvatska važan saveznik Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji i NATO-u. Bez obzira na razmimoilaženja, treba naći snage i neutralisati probleme. Ne znam da li će nova vlast uspjeti u tome”.

Mišljenja je da su Hrvati “potpuno medijski zatvoreni” tvrdeći da hrvatski list ‘Globus’ nije želio objaviti njegov odgovor na pisanje Mirjane Kasapović, univerzitetske profesorice u Zagrebu, o Željku Komšiću.

Reakcije Hrvatske na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva je opisao sljedećim riječima:

“On je sada parametar koji pokazuje kakav je njihov odnos prema Bosni i Hercegovini. On uopšte nije važan, već se samo koristi kao instrument prema pritiska na Bosnu i Hercegovinu da bi se ovdje što više produbila kriza”.

Komšić se u Pressingu N1 televizije dotako i uloge katoličke crkve u Bosni i Hercegovine naglasivši da je Hrvatska demokratska zajednica nastala u “župnim uredima” i da postoji “pupčana vrpca između katoličke crkve i Hrvatske demokratske zajednice”.

Ivo Komšić, učesnik mirovnih pregovora u Dejtonu, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, profesor Ivo Komšić u Pressingu na N1 je kazao da bi hrvatski entitet bio katastrofa za taj narod, kao i za druga dva konstitutivna naroda u BiH.

“Zašto se insistira na obnovi Herceg-Bosne? Imaju najmanje dva objašnjenja. Čović je zazivao Herceg-Bosnu u kampanji. Zašto im to sad treba? Da opravdaju to što su imali 90-ih godina. Opravdati svoju poziciju u povijesti, koja je negativna i dobila je epilog na Haškom sudu. Osudio je taj projekat kao udruženi zločinački poduhvat, sa predsjednikom Tuđmanom, Bobetkom i Šuškom. To je dokazano u pravnoj proceduri. Kako će se oprati od toga?”, kazao je Komšić u Pressingu na N1.

Onima koji tvrde da BiH ne može opstati – Komšić poručuje da prestanu proizvoditi nepodnošljiva stanja.

Drugo opravdanje, prema njegovom mišljenju, može biti “geto za muslimane”.

“Nije se odustalo od osnovne ideje iz 90-ih da se BiH treba podijeliti između Srba i Hrvata, a da se Bošnjaci odluče šta će biti – Srbi ili Hrvati. Kad sam rekao ‘dobro, šta ako ljudi neće to’, rečeno mi je ‘oni koji neće – te ćemo pobiti’. To mi je rečeno, to mi je Mate Boban rekao. To sam odbio. Rekao sam mu da će se napraviti zločini i da će odgovarati za to. To je nemoguće napraviti”, ispričao je Komšić.

Što se tiče “getoizacije jednog naroda” u BiH, Komšić smatra da ako se nije odustalo od te ideje – ali zaobilaznim putem, ne nasilno.

“Ne znam da igdje na svijetu postoje etničke jedinice za izbore. Te se politike podržavaju, u većoj ili manjoj mjeri – opravdano svijet se toga boji”, kazao je.

Komšić je rekao da ni danas nije zagovornik Dejtona, jer se ne može pomiriti sa entitetskom podjelom države.

“Ali imaju rješenja neka tu koja imaju zakonsku i ustavnu snagu da nas mogu spasiti. Imamo pritiske iz vana, Republike Hrvatske, nakon izbora da se mijenja naš sistem ali onako kako to njima odgovara. Cilj svega toga je da se preko zaštite nacionalnih interesa nekako isposluje hrvatska izborna jedinica. A hrvatska izborna jedinica vodi direktno u treći entitet. A treći entitet je obnova Herceg-Bosne”, ispričao je Komšić.

“Etničko glasanje znači propast Evrope”

On je kazao i to da nigdje u svijetu nema da jedna država ne priznaje izborne rezultate druge države.

“U Dejtonu ima vrlo precizan stav o kontinuitetu države. BiH je država i ima svoj kontinuitet. Dva entiteta nisu formirala BiH, nego je BiH sastavljena od dva entiteta. Zaštićena su demokratska i ljudska prava građana. To sve piše”, kazao je.

Komšić je rekao da BiH ima dovoljno argumenata da se BiH može braniti od napada – te da je svako etničko glasanje – nedemokratsko.

On je ocijenio da SAD neće dopustiti da propadne niti Dejtonski niti Vašingtonski sporazum – jer su to jedini uspjeli diplomatski pregovori koji su u jednoj zemlji zaustavili rat.

Govorio je i o uredu visokog predstavnika u BiH, kazavši da je to čuvar Dejtona i koji ima moć da kažnjava sve one koj djeluju antidejtonski i da čuva njegove vrijednosti.

“Ovaj visoki predstavnik ima samo dobre izvještaje, ali ne koristi ovlasti koje ima. Ne želim suditi čovjeku – ako ima prepreka, očito da neko stoji iza nedjelotvornosti. Ja da sam na njegovom mjestu – dao bih ostavku. Ja bi da radim, oni mi ne daju, otišao bih u penziju”, kazao je Komšić.

Zbog problema u EU, SAD-u – niko iz vana se neće interesovati za BiH, poručio je Komšić te da BiH mora uraditi ono što je do nje.

“Moramo uzeti stvari u svoje ruke. Tu treba uzeti Dejton u tačkama koje nama odgovaraju da se suprotstavimo lažima, da nam ne valja Ustav, da nam ne valjaju zakoni… To nije tačno. To je laž. To ništa nije tačno. Krive su to interpretacije”, poručio je Komšić.

On je kazao da samo visoki predstavnik može mijenjati bh. zakone i može mijenjati Ustav.

Profesor Komšić  kazao je večeras u Pressingu N1 televizije da je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska ”legalizovan u Istanbulu”

Prisjećajući se događaja koji su prethodili dejtonskim pregovorima o miru u BiH, gost N1 televizije ispričao je da bivši ministar vanjskih poslova Republike BiH Muhamed Šaćirbegović pred posrednikom u pregovorima, američkim diplomatom Richardom Holbrookeom, ‘‘legalizirao Republiku Srpsku”.

”Niko nije spominjao nikakvu entitetsku podjelu Bosne i Hercegovine. Pregovori u Dejtonu krenuli su u drugom smjeru. Oni su tu napravili nekoliko kormpromisa. Prvi je kompromis s Kontaktnom skupinom, Kontaktna skupina je insistirala na tome da se ide na entitetsko, a ne federalno uređenje. Nikad nam nije objašnjeno zašto su odustali od federalizacje u međunarodno priznatim granicama. U septembru 1995. Šaćirbegović je pred Holbrookeom potpisao legalizaciju Republike Srpske, to je urađeno izvan našeg znanja. Niko od nas to nije znao, to je vjerovatno znao Alija Izetbegović i vjerujem Haris Silajdžić. Holbrooke je rekao da je to završena stvar”, ispričao je Komšić za N1.

Govorio je, potom, o samim pregovorima, pritiscima, tajnim sastancima.

”To je bilo vrijeme kad se polako u hotelu gdje smo jeli, počela ‘smanjivati’ hrana. Svaki dan obroci su bili drugačiji. Znali smo da se kraj približava. Šalim se, naravno da su bili jako veliki pritisci jer dejtonski pregovori su išli onim tokom koje naša delegacija nije očekivala. Naša delegacija od sedam ljudi bila je na svim sastancima osim onih tajnih, u svim bilateralnim pregovorima predstavnika koji su gore bili, mi smo svi sudjelovali i u svim plenarnim sjednicama. Pritisci su bili veliki, mi smo bili nezadovoljni jer su ti pregovori krenuli u suprotnom smjeru od onoga što smo očekviali i od onoga što nam je Amerika obećala kad smo potpisali Washingtonski sporazum. Nama je obećano da će Amerikanci učiniti sve da se područja koja su tada bila pod vojnom kontrolom srpskih snaga u BiH ući u Federaciju Bosne i Hercegovine”, rekao je bivši član državnog Predsjedništva.

Danas imamo Federaciju kantona, ne postoji nigdje na svijetu federacija naroda, rekao je on.

”Kad smo potpisali Washingtonski sporazum, sporazum prave Hrvati i muslimani kako su se tada zvali, i na kraju kad smo postavili sporazum, Miro Lazović je Warrenu Christopheru, američkom državnom sekretaru, postavio pitanje – postigli smo sporazum i gdje su sada ovdje Srbi. Odgovor je bio jasan, ovo je za nas strateška tačka u politici u Bosni i Hercegovini”, pojasnio je Komšić.

Potom se dotakao tzv. ”legalizacije Republike Srpske” prije Dejtona.

”Ne bi on to uradio da nije imao odobrenje. Ja sam naknadno to saznao jer je Hajrudin Somun kao naš ambasador u Istanbulu to objelodanio. U Istanbulu je dogovorena legalizacija Republike Srpske. Ovdje sam dužan staviti jednu ogradu. Dejtonska Republika Srpska nije bila Karađićeva. Kod nas niko ne pravi tu razliku. Ime joj je legalizovano u BiH, ona nije ono što je pisalo u Karađićevom ustavu – da je to država srpskog naroda. To je sve poništeno u Dejtonu. Ona je entitet s jednakim pravima naroda, nema državotvornost i dio je Bosne i Hercegovine. Amerikanci su znali šta rade. Prije nego su počeli pregovori, podignuta je optužnica protiv Karadžića za ratne zločine. Nije Karadžić vodio dejtonske pregovore. Sve što je bilo pod njegovom kontrolom, stavljeno je u zagradu”, kazao je Komšić večeras u Pressingu.

Bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ivo Komšić kazao je  potom  da tokom dejtonskih pregovora zvanično objelodanjen dogovor Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu o podjeli BiH.

Komšić je pričajući detalje pregovora, istakao da je ”sporna” bila Bosanska Posavina. Milošević je tada, prema riječima gosta Pressinga, rekao da ”se s Franjom davno dogovorio o Posavini”.

‘‘Mi smo imali još jedan adut u rukavu gdje smo mislili da možemo relativizirati Republiku Srpsku. Po svim prijedlozima koje smo mi imali i koji su čak bili prihvaćeni od Kontaktne skupine, da Posavina bude dio Federacije. Ne mislim na Odžak, već na Derventu, Bosanski Brod i Brčko, taj trokut, cijela ta cjelina. To je trebao biti Posavski kanton. Ono što je bilo zanimljivo, u dejtonskim pregovorima je zvanično objelodanjen dogovor Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu. Kad smo mi postavili na dnevni red Posavinu, Milošević je na plenarnoj sjednici izašao i rekao da ne dolazi u obzir, vi znate, citiram ga – vi znate da sam se ja sa Franjom, misli na Tuđmana, davno o tome dogovorio. Bosanska Posavina je bila završna. Zubak je sjedio pored mene, ja sam ga udario laktom, šapnuo mu – o čemu ovaj dogovori”, otkrio je Komšić.

Prisjetio se kako je Alija Izetbegović insistirao na izlasku Federacije na rijeku Savu i Jadransko more.

”Zapinjalo je na nekoliko mjesto. Mi smo institirali, odnosno Alija je institirao da Federacija mora imati izlaz na Savu i na more. Neum nije bio sporan. Nekako smo uspjeli izvući Posavski kanton sa Odžakom i Orašjem”, potcrtao je on.

(TV N1)