hamburger-icon

Kliker.info

Profesor Hadžikadić upozorava : Krizne situacije, kao što je ova u St. Louisu, samo su pokazatelji stepena nezrelosti bh. zajednica u SAD !

Profesor Hadžikadić upozorava : Krizne situacije, kao što je ova u St. Louisu, samo su pokazatelji stepena nezrelosti bh. zajednica u SAD !

16 Decembra
01:17 2014

mirsadH21“Bh. zajednica u SAD i široj dijaspori mora da izvuče pouke iz dramatičnih slučajeva  u St. Louisu. Prvo i osnovno,  bh. zajednica u SAD ne smije dozvoliti sebi da bude izmanipulisana i iskorištena kao žrtva na oltaru širih socijalnih i ekonomskih promjena u američkom društvu, koje obuhvataju rasnu diskriminaciju i ekonomski disparitet “,  naglašava na početku razgovora za Kliker prof. dr. Mirsad Hadžikadić, profesor na Univerzitetu Sjeverna Karolina i direktor Instituta za kompleksne sisteme u američkom gradu Šarlote, koji se rado odazvao našoj molbi da prokomentariše turbulentna dešavanja na području  najmnogoljudnije zajednice Bosanaca i Hercegovaca izvan Bosne i Hercegovine.

Jedan od vodećih  bosanskohercegovačkih intelektualaca sa američkom adresom i čovjek koji  uvjek i bez zadrške angažirano govori i komentariše sve događaje i probleme koji se tiču BiH  i njenjih građana bez obzira gdje se nalazili, naročito ističe da se ubistvo Zemira Begića treba ipak posmatrati u kontekstu  ukupnih događaja u Fergusonu, predgrađu St. Louisa, u kojem se već duže vrijeme organizuju demonstracije zbog ubistva nenaoružanog crnca od strane bijelog policajca u tom gradu. Stvari su se, kako kaže,  još pogoršale kad je porota oslobodila policajca od odgovornosti za to ubistvo.

U  kontekstu   pomenute teze, Hadžikadić  ističe da su SAD  nakon drugog svjetskog rata napravila značajne pomake ka eliminaciji rasne diskriminacije bijelaca prema crncima. Prema njegovim riječima,  neka latentna doza rasizma je i dalje prisutna, i SAD mora naći načina da se sa time suoči. Ferguson je, kako ističe ,  samo jedna u nizu indikacija da taj process još uvijek traje.

“Što se tiče ekonomskog dispariteta, činjenica je da je SAD država sa najvećim nesrazmjerom u prihodima između predobro plaćenih direktora preduzeća i radnika koji primaju minimalnu nadnicu koja često nije dovoljna ni za prostu egzistenciju. Crnci su ti koji često spadaju u dio populacije koja živi ispod granice siromaštva”, naglašava profesor koji je inicirao ili učestvovao u formiranju nekih od najznačajnijih  organizacija  koje okupljaju Bosance i Hercegovce na području Sjeverne Amerike.

Kakve to ima veze sa bh. dijasporom u St. Louisu?

“Pretpostavlja se da je jedan od mogućih razloga za napade na Bosance u St. Louisu frustracija crnaca koje su Bosanci istisnuli iz geografskog i ekonomskog prostora koje su oni okupirali prije dolaska Bosanaca na šire područje St. Louisa. Sasvim je moguće da postoji određeni broj crnaca koji su izgubili posao ili su se morali preseliti sa jednog područja St. Louisa i okoline na drugi jer se nisu mogli “nositi” sa novom radnom strukturom koja se nudila po povoljnijim ekonomskim uslovima. Ali, malo je vjerovatno da su se sada oni počeli svetiti “drugim” metodama. Vjerovatnije je da je manja grupa neodgovornih maloljetnika iskoristila događaje u Fergusonu da svoje kriminalne tendencije izraze u kontekstu društvenih tenzija kako bi se dokazali u svojim sredinama. Bh. zajednica u St. Louisu ne smije nasjesti na te provokacije. Njima sada najmanje treba da budu uvučeni u još jedan “rat”, ovoga puta rat na frontovima rasizma. Bh. zajednica mora da pokaže svoju zrelost i odgovornost u smirivanju situacije, vjeru u sistem američke pravde i konstruktivni doprinos dijalogu sa svim elementima američkog društva, kako bi se situacija prevazišla i bh. djaspora pokazala kao pozitivna snaga u daljem razvoju američkog društva”,  ističe Hadžikadić.

Na  svu sreću, ističe,  tako nešto se i počelo dešavati u okviru bh. zajednice u St. Louisu.

“Nakon početnog stihijskog odgovora na vijest o ubistvu Zemira Begića, u vidu blokiranja raskrsnica, šutanja prolazećih automobila i klečanja na cesti, 12 vjerskih, političkih, društvenih, kulturnih i medijskih bh. organizacija u gradu, zajedno sa 7 prijateljskih organizacija, je izdalo zajedničko saopštenje u kojem su zatražili povećanu sigurnost za bh. građane u St. Louisu. Nakon toga je  vidim uslijedio i sastanak sa gradskim organima upravljanja i pretstavnicima snaga bezbjednosti, na kojem su se raspravile različite mjere povećanog prisustva snaga bezbjednosti na području “Male Bosne” u St. Louisu, kao i početak dijaloga sa crnačkim liderima u gradu “, naglašava  profesor Hadžikadić.

Druga pouka događaja u St. Louisu je , prema njegovim riječima, činjenica da bh. zajednica inicijalno nije bila spremna da se adekvatno uhvati u koštac sa složenošću situacije. Kao i svaka druga bh. zajednica u SAD, zajednica u St. Louisu je podijeljena, bez obzira da li se radi o vjerskim, društvenim, političkim ili geografskim (gdje su živjeli u bh) pitanjima. Te podjele, uvjeren je,  sprečavaju bh. zajednicu da ostvari svoj društveni i politički upliv u sredinama u kojima se nalaze.

“Bh. zajednica u St. Louisu i cijeloj SAD konačno mora da shvati da su interesi zajednice veći od interesa bilo kojeg pojedinca, da se samo kroz djelovanje zajednice može ostvariti pun potencijal svakog pojedinca, i da bez zajedničke koordinacije ciljeva i akcija mi kao zajednica nećemo moći ostvariti svoje istorijske interese, uključujući promociju nacionalnog identita, povećanje ekonomske moći, obezbjeđenje političkog uticaja, izgradnja dugoročnih nacionalnih institucija i građenje mostova saradnje između SAD i BiH. Krizne situacije, kao što je ova u St. Louisu, samo su pokazatelji stepena nezrelosti društvene i državne svijesti bh. zajednica u SAD. Na svima nama je odgovornost da se stave na stranu nesuglasice koje postoje među nama i da se definiše platforma za koordinacioni mehanizam definisanja i promovisanja zajedničkih interesa”,  poručuje Hadžikadić .

Ova intregracija i koordinacija aktivnosti se, prema njegovim riječima,  mora desiti i na nivou SAD i na lokalnim nivoima.

“Možda je to na početku lakše ostvariti na lokalnom nivou formiranjem Koordinacija jedinstva po svim gradovima u SAD gdje živi bh. dijaspora. Oni bi trebali uključiti predstavnike svih bh. organizacija i institucija u gradu, koji bi konsenzusom donosili odluke o dugoročnim ciljevima i koordinacijama aktivnosti bh. zajednice u svakom gradu. Te aktivnosti bi onda stvorile pritisak da se formiraju slični mehanizmi za koordinaciju djelovanja između gradova i saveznih država”, predviđa i nada se prof. dr. Mirsad Hadžikadić.

Zaključuje na kraju da bi se pomenutom koordinacijom   djelotvorno uticalo na  kreiranje mlade političke elite u američkim institucijama upravljanja, formiranje novih ekonomskih institucija i preduzeća sposobnih za dobijanje poslova koji su nam do sada bili nedostupni, povećan pristup obrazovnim institucijama najvišeg ranga za veći broj naših studenta, konstruktivan upliv bh. dijaspore na razvoj američkog društva, kao i efektivno ostvarenje zaštite interesa bh. dijaspore i bh države u SAD.

H. Šetka (Kliker.info)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku