hamburger-icon

Kliker.info

Prof.dr. Zuhdija Hasanović, dekan FIN-a: Bosanski islam je poželjan model za cijelu Evropu, moramo biti svjesni svoje posebnosti

Prof.dr. Zuhdija Hasanović, dekan FIN-a: Bosanski islam je poželjan model za cijelu Evropu, moramo biti svjesni svoje posebnosti

Oktobar 05
13:04 2017

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ovih dana je obilježio 40 godina svojeg postojanja i djelovanja. U četiri decenije on je predanim, temeljitim i često neupadljivim radom izrastao u visokoobrazovanu instituciju čiji radi i djelovanje se cijene od Mašrika do Magriba, te posebno diljem Evrope i Amerike.

U intervjuu za bh. informativni servis INS, dekan FIN-a prof. dr. Zuhdija Hasanović govori o 40. godišnjici Fakulteta, planovima za budućnost, o položaju muslimana u Evropi i svijetu i njihovim perspektivama, te uopće o čovjeku današnjice.

INS: Uvaženi profesore Hasanović, ovog mjeseca navršilo se 40 godina Fakulteta islamskih nauka na čijem ste čelu. U kakvom je ozračju Fakultet dočekao ovaj značajni jubilej i kakve poruke nosi u našoj stvarnosti?

ZUHDIJA HASANOVIĆ: Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu je napunio 40 godina svoga djelovanja i kao mnoge druge ustanove, pojedinci i narodi, u našoj domovini, prošao je vrlo buran period svoje povijesti.

Iza njega je, prije svega, period od 32 godine apstinencije (od 1945. do 1977.) kada na prostorima Balkana nije bilo visokoobrazovne islamske ustanove, što je jedinstven slučaj u višestoljetnoj povijesti visokog islamskog obrazovanja na ovim prostorima i kada, s druge strane, postaje sve jača težnja muslimana ovih krajeva da imaju na svome tlu islamsku naučno-obrazovnu ustanovu, koja kroz inicijativu rukovodstva Islamske zajednice, prije svega reisul-uleme Sulejman-ef. Kemure, zatim njegovog nasljednika reisu-l-uleme Naim-ef. Hadžiabdića, vrsnih intelektualaca Husein-ef. Đoze i akademika Hamdije Ćemerlića te uz moralnu i finansijsku podršku muslimana Balkana konačno biva i realizirana.

Otvoren je Islamski teološki fakultet i kroz prvih petnaest godina zbog društveno-političkih prilika koje mu nisu bile nimalo naklonjene, štaviše, tadašnja vlast je nastojala marginalizirati i maksimalno obezvrijediti vjeru i vjerske institucije, prolazi veoma težak period stabiliziranja i dokazivanja neophodnosti svoga djelovanja, nakon čega nastupa agresija, devastiranje zgrade u kojoj je do tada radio, ali i one u koju se u međuvremenu preselio, 1425 dana opsade grada Sarajeva, svakodnevno granatiranje i ubijanje nastavnika, studenata i svršenika Fakulteta.

Nakon svih tih iskušenja koja je preživio Fakultet odlučno uz sve svoje zaposlenike, bezrezervnu podršku rukovodstva Islamske zajednice i finansijsku pomoć muslimana i muslimanki u domovini i inozemstvu koji kroz zekat i sadekatul-fitr omogućavaju razvijanje studijskih programa i širenje ukupnog djelovanja Fakulteta.

Ponosni smo na pređeni put i ostvarene uspjehe, zahvalni svima onima koji su to omogućili, ali i kritički se osvrćemo na sve propuste i mogućnosti poboljšanja koja u narednom periodu, uz Božiju pomoć, moramo ostvariti.

INS: Koliko je, gledano iz današnje perspektive, bio važan potez kojeg su prije 40 godina napravili tadašnji prvaci Islamske zajednice zalažući se za osnivanje tada Islamskog teološkog fakulteta, a danas FIN-a? Kome imamo najviše zahvaliti što ova visokoobrazovna ustanova postoji danas?

ZUHDIJA HASANOVIĆ: Kao što je cijenjeni reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazović istakao u svome govoru na Svečanoj akademiji kojom smo obilježili 40 godina djelovanja osnivanje Islamskog teološkog fakulteta je bilo izuzetno značajno s ciljem očuvanja i jačanja duhovnog i nacionalnog identiteta muslimana na ovim prostorima, ali i s težnjom izgradnje institucija koje će kontinuirano brinuti o svome narodu, njegovoj vjeri, kulturi, tradiciji i korijenima; institucija koje će, prije svega, kroz nastavni proces, naučno-istraživački rad, ali i kroz ukupno djelovanje svojih nastavnika i saradnika vraćati duhovne i moralne vrijednosti u otuđeni i materijalizirani svijet tadašnjice.

Osim već spomenutih najviših velikodostojnika Islamske zajednice rahm. Sulejman-ef. Kemure i rahm. Naim-ef. Hadžiabdića koji su dali snažnu institucionalnu osnovu ovom projektu te već spomenutih muslimanskih intelektualaca Husein-ef. Đoze i akademika Hamdije Ćemerlića, koji su uz institucionalni pružili i vrlo značajan intelektualni doprinos, važno je u sačinjavanju prvog Nastavnog plana i programa Islamskog teološkog fakulteta i njegovom realiziranju u takvim nepovoljnim vremenima istaći doprinos: akademika Mehmeda Begovića, Nerkeza Smailagića, Muhameda Hadžijahića, Hamida Hadžibegića, Sulejmana Mašovića, hfz. Ibrahima Trebinjca, dr. Ahmeda Smajlovića, dr. Jusufa Ramića, dr. Midhata Riđanovića i asistenta-predavača Hilme Neimarlije.

INS: Polovinom septembra, a u sklopu obilježavanja 40. godišnjice FIN-a, održana je naučna konferencija „Islamsko obrazovanje u Evropi“. Kakve utiske i poruke je donio taj događaj koji je privukao pažnju javnosti?

ZUHDIJA HASANOVIĆ:Kao što je poznato, bio je to drugi naučni skup koji je organizirao Fakultet islamskih nauka o istoj temi. Prije godinu dana organizirali smo seminar pod naslovom: “Islamsko obrazovanje u Evropi”, odnosno “…za Evropu” s ciljem da se upoznamo sa sistemom obrazovanja, nastavnim planovima i programima, literaturom i drugim projektima koji su prisutni na različitim evropskim ustanovama na kojima se izučava islam, ali i sa problemima i izazovima na koje nailazimo u svome radu.

Ovogodišnjom konferencijom željeli smo više govoriti o konceptima i ciljevima islamskog obrazovanja, statusu u javnim obrazovnim institucijama, o različitim oblicima formalnog i neformalnog islamskog obrazovanja u Evropi te naglasiti potencijal kojeg imamo, bez obzira na različite pravne i u određenoj mjeri i obrazovne sisteme u kojima djelujemo, i obavezu da sistemski, koordinirano i kontinuirano promoviramo autentično islamsko učenje koje poziva Bogu, uvažavanju čovjeka kao krunskog Božjeg stvorenja te uspostavljanju mira i dijaloga među pripadnicima različitih naroda, njihovim kulturama i tradicijama.

INS: Fakultet islamskih nauka je izrastao u jednu od prepoznatljivih i respektabilnih adresa u svijetu u pogledu islamskog obrazovanja. Koliko je važno da imamo ovakve institucije posebno danas, u vremenu zastrašujućih devijacija u tumačenju islama, što predstavlja svojevrsnu ideološko-teološku potku i opravdanje za užase diljem svijeta?

ZUHDIJA HASANOVIĆ: Nažalost, posljednjih godina prisustvujemo najvećim zloupotrebama vjere. U ime vjerskih principa i sa jasno izraženim vjerskim simbolima danas se na različitim mjestima u svijetu čine najmonstruozniji zločini. Ubijaju se nevine osobe, muškarci i žene, stariji i djeca, bez ikakva skrupula i milosti, zazivajući veličinu Božju i Njegovo ime.

Takvi monstruozni akti ne mogu imati nikakvo utemeljenje u autentičnoj vjeri, posebno ne u islamu.  Islam poziva vjeri u Allaha, dž.š., koji je Sam po Sebi Selam (Mir, Spas). Od Njega dolazi jedini istinski i trajni mir i samo uz Njega mir se može naći i ostvariti.

Jedna od preteča Fakulteta islamskih nauka Šerijatska-sudačka škola utemeljena je 1887. godine da svojim arhitektonskim izgledom (budući da je izgrađena u neomaurskom stilu), ali i studijskim programom bude najljepši spoj Istoka i Zapada, njihovih kultura, nauka i tradicija.

To je misija i Fakulteta islamskih nauka. Želimo u ovim turbulentnim vremenima bučnog nametanja percepcije islama koja mu je potpuno strana, zajedno sa drugim srodnim naučno-obrazovnim ustanovama, promovirati istinske islamske vrijednosti i nauke. Nekada je institucionalno djelovanje nedovoljno glasno i sporo, ali ono osigurava meritornost, kontinuitet i trajnost i iskreno se nadam da će vrlo brzo nadvladati ove pogrešne i devijantne percepcije islama.

INS: Vi ste u svom nedavnom govoru na otvaranju gore spomenute konferencije spomenuli, da zbog terorizma muslimani na Zapadu izazivaju sumnju, podozrenje i strah drugih. Kako muslimani, po Vama, mogu i trebaju odgovoriti na izazove terorizma u današnjem svijetu. Pred, čini mi se, posebnim izazovima su Bošnjaci koje, upravo pod stigmom islamskog terorizma, u posljednje vrijeme i Evropi žele predstaviti kao opasnost. Što Vi vidite kao posebne izazove i prijetnje?

ZUHDIJA HASANOVIĆ: Najbolji odgovor na sve ove zloupotrebe vjere, nakon njihovog jasnog razotkrivanja i nastojanja da se riješe uzroci koji su otuđene i zapostavljene pojedince potakli da se  priključe takvim ideologijama, jeste konstantno i dosljedno promoviranje istinskih vrijednosti i učenja islama kroz naš cjeloviti život, kako individua, pojedinaca, tako i kolektiva, i da to bude ne fragmentarno, djelimično, nego promoviranje kroz sva područja našeg djelovanja: politiku, ekonomiju, obrazovanje, naše međusobne odnose i komunikaciju i dr. Naravno, to je dugotrajan proces koji rezultate ne pokazuje odmah ni brzo, ali ja mu ne vidim alternativu.

U posljednje vrijeme vrlo često se spominju Bošnjaci u kontekstu terorizma  i odlaska na sirijsko i druga ratišta u svijetu. I u ovom slučaju treba koristiti sva medijska sredstva da se Bošnjaci predstave na pravi način, od tradicijskih korijena i ranijih pokoljenja koje je oduvijek krasio merhamet i razumijevanje drugog i drukčijeg,  zajednički život i saradnja sa drugima bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, preko ratnih dešavanja i ponašanja Armije BiH koja bez obzira i na vrlo teška stanja odsudne odbrane gole egzistencije nikada nije imala za cilj svoga djelovanja genocid ni etničko čišćenje, naprotiv, u Sarajevu su bez obzira na 1425 dana opsade, granatiranja i snajperskih gađanja, gladi i neimaštine, netaknute ostale crkve i hramovi drugih vjerskih zajednica.

Problem je danas što tu zloupotrebu islama potiču politički i ekonomski centri moći na Zapadu, kojima muslimani trenutno na adekvatan način ne mogu odgovoriti, zbog čega se ukorjenjuje slika muslimana kao netolerantnim, nasilnim i isključivim osobama.

INS: Da li bosanski islam, o kojem se sve češće govori o Evropi može biti model koji će povezati Evropu s tradicijama islama, ili je to još jedna zabluda?

ZUHDIJA HASANOVIĆ: Bosansko razumijevanje i življenje islama, kojeg razumijevamo kao Božiju milost koja nam je ukazana i koga karakterizira ljubav prema Allahu, dž.š., uvažavanje drugog i drukčijeg i osobno nastojanje postizanja perfektnosti (ihsan) u duhovnom, moralnom, intelektualnom i radnom smislu nije vremenski ograničeni trend i tendencija koja se pojavila zbog konkretnih društveno-političkih, socio-ekonomskih, naučno-obrazovnih, vojnih ili drugih okolnosti nego je to višestoljetni, tradicionalni način života autohtonih evropskih muslimana i bez obzira na promjenu društveno-političkih sistema kroz povijest on je ostao prepoznatljiv u svojim temeljnim karakteristikama.

Da je itekako poželjan model i za cijelu Evropu dovoljno govori činjenica da su, na primjer,  predstavnici akademske zajednice Njemačke prilikom pokretanja centara za islamsku teologiju koji će obrazovati kadar za islamsku vjeronauku za partnere s kojima će raditi na izradi nastavnih planova i programa unutar kojih će se izučavati i fundamentalne islamske nauke upravo uzimali nastavnike sa Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

INS: Reis Kavazović je upravo na FIN-u nedavno poručio da mi moramo „naučiti sami hodati“ jer ćemo prije ili kasnije biti gurnuti na ivicu ponora i umirućeg života? Šta to moramo naučiti i gdje je ta svjetiljka prema kojoj nam valja hoditi?

ZUHDIJA HASANOVIĆ: Kada govorimo o muslimanima Bosne i Hercegovine prije svega trebamo biti svjesni svoje posebnosti, ali i uloge koju imamo u vremenu i svijetu u kojem živimo. Činjenica je da su se na nama na vrlo grub i poguban način prelamali i, nažalost, još uvijek prelamaju interesi najutjecajnijih zemalja svijeta SAD-a, Rusije i Zapadne Evrope. Svi oni imaju svoje interese u Bosni i Hercegovini i ne odustaju od njihovog ostvarivanja što nama umnogome komplicira život.

S druge strane, Bosna i Hercegovina je, bez obzira na sve probleme koji je opterećuju, paradigma višestoljetnog zajedničkog života ljudi različitog etničkog, vjerskog i kulturnog porijekla, što je vrlo teško naći na Istoku i na Zapadu.

Poenta riječi cijenjenog Reisul-uleme, kako ih ja razumijevam, jeste u fokusiranju na naše unutarnje potencijale i vrijednosti i ne očekivati rješenje naših problema izvan naše društvene zajednice i domovine.

INS: Živimo li vrijeme dekadence moralnih i drugih vrijednosti u našem društvu. Gdje je tu mjesto obrazovanja i posebno islamskog u procesu odgoja savremenog čovjeka s vrijednostima istinske čovječnosti?

ZUHDIJA HASANOVIĆ: Mislim da nam je svima jasno da kriza savremenog čovjeka nije političke, pa ni ekonomske naravi, nego prije svega kriza morala. U osnovi dominirajućeg trenda konzumerizma jeste duhovna i moralna pustoš, otuđenost, neostvarenost, nezaposlenost i dosada. Čovjek današnjice je sam i otuđen, makar bio okružen brojnim pojedincima.

Otuda neophodnost, ako želimo spas sebi i općenito savremenom čovjeku, da se vratimo temeljnim vrijednostima: iskrenosti, pravičnosti, poštenja, truda, nesebičnosti, angažiranosti, motiviranosti čime ćemo podizati osobno samopoštovanje te razvijati međusobno povjerenje i vraćati ljubav, harmoniju i toplinu u porodične te razumijevanje i toleranciju u međuljudske odnose. U svemu ovome veliku ulogu upravo imaju islamske odgojno-obrazovne i naučno-obrazovne ustanove.

Faruk Vele (INS)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *