Kliker.info

Sutorina nesporno pravno pripada BiH i najvažnije je da se taj prostor vrati našoj zemlji, jer će sva tri naroda imati korist od toga. Ako naša zemlja ne bude uspjela da se bori za nešto što je vjekovno njeno, bojim se da bi sljedeći koraci mogli biti vrlo nepovoljni po BiH. Kako BiH sutra može braniti neke veće vrijednosti od Sutorine ako bude pala na ovom testu? Sutorina je branik odbrane BiH, poručio je, između ostalog, univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka Suad Kurtćehajić.

VIJESTI: Ima li BiH pravo na Sutorinu, odnosno da li je njena trenutna pozicija, kao dio teritorija Crne Gore, neutemeljena?

KURTĆEHAJIĆ: Prostor Sutorine je prostor koji pripada BiH najmanje od 1372. godine. Dakle, više od 600 godina Sutorina je u vlasništvu BiH. Naša zemlja ni danas nije izgubila vlasništvo nad Sutorinom, već samo posjed, jer je Crna Gora uzurpirala posjed Sutorine. Ta uzurpacija je od 2. septembra 1945. godine, kada je crnogorska Narodna skupština donije odluku o svojoj unutrašnjoj regionalizaciji, gdje je uključila naše prostore Sutorinu i Kruševicu u sastav Crne Gore, a vjerovatno je tada uključila i Lovišta, tačnije dva sela Vučevo i Kruševo. Crna Gora nam je uzela dva prostora, a poslije je stvorena fama o promjeni teritorije. Crna Gora je ustvari mijenjala naše za naše.

To je bilo protivpravno odluci Predsjedništva AVNOJ-a, koje je u februaru 1945. godine zauzelo stav da će se BiH uzeti u granicama utvrđenim Berlinskim kongresom. Ovu odluku je crnogorska narodna skupština prekršila. Prema intertemporalnom pravu, Crna Gora je bila u protivpravnosti. Dakle, sa aspekta međunarodnog prava, Crna Gora je protivpravno BiH otela dvije teritorije. Nakon toga, 1949. godine, Crna Gora je BiH vratila Lovišta, a zadržala je Sutorinu i Kruševicu. No, došlo je do fame da je nama Crna Gora dala Lovišta, a da im je Đuro Pucar zauzvrat poklonio Sutorinu. To je netačno, jer je Crna Gora trgovala sa našim dvjema teritorijama.

VIJESTI: Ukoliko ponovo bude u sastavu BiH, kojem entitetu bi Sutorina mogla pripasti?

KURTĆEHAJIĆ: Sutorina nesporno pravno pripada BiH. Pravni osnov povratka Sutorine postoji i to ne samo po istorijskom pravu, nego i po pravilima Badinterove komisije. Ako bi Sutorina i Kruševica bile vraćene, bile bi vraćene BiH, jer tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu može podnijeti samo država BiH, koja ima aktivnu legitimaciju pred ovom pravosudnom institucijom. Presuda će, dakle, glasiti na BiH.

BiH može napraviti modalitet koji god želi. Mnogo je opcija – može pripasti nekom entitetu, može biti distrikt. To je nešto o čemu će raspravljati institucije države BiH, državni Parlament, a ne entiteti. Najvažnije je da se taj prostor vrati BiH, jer će sva tri naroda imati korist od toga.

VIJESTI: Možete li nam reći o kakvim se konkretno koristima radi?

KURTĆEHAJIĆ: Recimo, sve robe koje ulaze u BiH biće jeftinije jer nećemo plaćati dažbine prema luci Ploče. Luka koja bi se mogla izgraditi imala bi sjajne kapacitete. Imali bismo direktan pristup otvorenom moru.

S druge strane, Crna Gora tu nikada ništa nije pravila. Imala je podsvjesno znanje da taj prostor nikad nije dobila na legitiman i legalan način. Nikada nijedan bosanskohercegovački parlament nije dao saglasnost da Sutorina ostane u Crnoj Gori.Sad se to pitanje postavlja jer  u Crnoj Gori računaju na to da je puno vremena proteklo i da je narod u BiH zaboravio na Sutorinu. Akademska i građanska inicijativa za povrat Sutorine i Kruševica u sastav BiH uradila je veliku stvar da vrati  sjećanje na Sutorinu.

Osim toga, kada bi se sva dokumentacija o Sutorini jasno predočila građanima Crne Gore, vjerujem da ne bi insistirali toliko čvrsto da ta teritorija bude njihova. Znate, oteto je prokleto. Njima tih pet kilometara mora ne znači mnogo, jer imaju 280 kilometara koje su izgradili, a ovdje baš ništa nisu radili. Za BiH bi Sutorina imala sto puta veću vrijednost nego što je to Crnoj Gori u ovom momentu.

VIJESTI : Kako komentarišete tvrdnje politologa Zlatka Hadžidedića da je priča o povratku Sutorine BiH velika podvala našoj zemlji, te da bismo njenim povratkom najvjerovatnije izgubili Neum?

KURTĆEHAJIĆ: Takva izjava dovodi u pitanje strukturu uma onoga ko to tvrdi. Može reći i da ako budemo krenuli da vraćamo Sutorinuda će nas  marsovci napasti! Kako je moguće da neko ko je doktor nauka izjavi takve nebuloze… On se poziva na Francisa Boylea, nekadašnjeg pravnog savjetnika BiH. Uvjeren sam da on ne zna pravu priču o Sutorini. BiH nije dobila Neum zato što ima pravo na jedan izlaz na more, već zbog toga što je Neum teritorija BiH.

Priča o Sutorini nije izmišljena nego zaboravljena, a to je ogromna razlika. Desila se određena afirmacija ljudi koji su se zauzeli za povratak Sutorine BiH kao rezultat priznanja od strane naroda za njihovo zalaganje, ali treba razumijeti da postoji i negativna afirmacija. Pojedini ljudi žele biti poznati, pa makar to ostvarili na štetu svoje države. Takvi ljudi nam prave smetnju i sluđuju narod a rezultat njihovog djelovanja je da Bosni i Herfcegovini uskrate pravo da pred Internacionalnim sudom pravde u Hagu traže svoju šansu za povrat Sutorine. Nama nije jasno kakvi su to motivi ljudima koji su državljani BiH i žive u BiH da se bore da se Sutorina da Crnoj Gori bez da se pokuša od Internacionalnog suda koji je jedini meritoran dobiti odgovor na pitanje kome pripada Sutorina.

VIJESTI: Protivnici inicijative tvrde da prema mišljenju Badintera, BiH ne može dobiti Sutorinu?

KURTĆEHAJIĆ: Nama Badinterova mišljenja tumače ljudi koji nisu doktori prava i stručnjaci za pravo. Na internetu pročitaju da je snaga mišljenja Badinterove komisije zapravo snaga međunarodne presude. Neka mi nađu to u originalu!

Ta komisija je imala prioritetan zadatak da se bavi ispunjavanjem uslova pojedinih zemalja bivše Jugoslavije u pogledu njihovog međunarodnog priznanja. Dakle, prioritetno se nije bavila pitanjem granica. Tog pitanja se samo dotakla kao problema koji će se pojaviti nakon stvaranja novih nezavisnih  država.

Badinterova komisija bila je prije svega negirana  na pet mjesta od strane onih koje su je stvorili. Ovo treba znati zbog zastrašivanja koje nam prave neki političari i sumnjivi naučnici koje bi nam se moglo desiti ako bi se Badinter raspakovao.

Ova komisija je donijela deset  mišljenja. Mišljenje IV je bilo za BiH, odnosno da se mora ići na referendum, što smo mi ispunili i priznati smo. I da se to poštovalo ne bi ni bilo agresije na BiH a da je Evropa branila mišljenje svoje Komisije i međunarodno priznanje koje je dato Bosni i Hercegovini zaštitila bi je od surovog napada onih koji su silom oružja htjeli da ponište njeno međunarodno priznanje.   Mišljenje V odnosilo se na Hrvatsku. Od ove zemlje tražilo se da promijeni svoj ustavni zakon u pogledu statusa srpskih manjina u Hrvatskoj. Badinterova komisija je bila nezadovoljna načinom na koji je Hrvatska riješila to pitanje i htjela je da poboljša položaj srpskih manjina. Da se to uradilo, bile bi izbjegnute dalje posljedice. Ipak, to se nije promijenilo, a četiri dana nakon što je Hrvatskoj rečeno da treba promijeniti ustavni zakon, Evropska zajednica je na pritisak Njemačke priznala Hrvatsku. U isto vrijeme, Makedonija je ispunjavala sve uslove, ali nije priznata jer se  evropske zemlje nisu htjele zamjerati Grčkoj koje se protivila njenom priznanuj.

Osim toga, u mišljenju II rečeno je da Srbi treba da imaju status nacionalne manjine u BiH, a to bi analogno trebalo biti i za Hrvate u BiH. To je ostalo kao mišljenje Badinterove komisije, ali Dejtonskim sporazumom ugrađeno je da su konstitutivni narodi u BiH Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

Čak i da je Badinterovo mišljenje sveto slovo a vidjeli smo da nije tako Bosna i Hercegovina  opet  ima pravo na Sutorinu. Naime našim nepravnim stručnjacima izmiče da se u Mišljenju Badinterove komisije III na početku kaže se da će kod disolucije SFRJ doći do stvaranja novih država i problema granica koji će se morati rješavati po sljedećim kriterijumima… Dakle Badinter se počeo baviti pitanjima granica, ali  tek nakon što države budu stvorene, odnosno priznate.To pokazuje da smo  mi  priznati u granicama koje su utvrđene na AVNOJ-u a ne u posjedovnim granicama jer Badinter ne pominje pitanje granica dok nove države ne budu stvorene. Teško da smo priznati bez ikakvih granica a drugih granica osim AVNOJ-evskih  nije bilo. Te granice su osnov a onda idu kriterijumi Badinterove komisije koje polaze od principa uti possodetis juris što znači što se po pravu posjeduje.Dakle uvažene su promjene koje su se desile u pogledu republičkih granica ali koje su prošle proceduru predviđenu pravom koje je vrijedilo u trenutku kada su promjene izvršene. Zbog toga se i Badinter poziva u Mišljenju III na Ustav SFRJ i to samo  na  član 5 stav 2 i 4 u kojima stoji da se granice republika ne mogu mijenjati bez njihove saglasnosti. Tu Crna Gora ima problem jer ona Sutorinu nema po pravu.

VIJESTI: Kako gledate na činjenicu da je američki kongresmen Mike Turner uputio pismo bošnjačkom članu predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću u kome je upozorio da bi Washington našoj zemlji mogao obustaviti pomoć ako službeno Sarajevo ne odustane od spora s Crnom Gorom oko Sutorine?

KURTĆEHAJIĆ: On je jedan od preko 500 kongresmena u SAD. On adresira pismo na člana Predsjedništva BiH. To je morao uraditi predsjednik SAD ili američki državni sekretar. Takođe, tendenciozno je da piše bošnjačkom članu Predsjedništva BiH. Zašto dopis nije upućen predsjedavajućem Predsjedništva BiH? Osim toga, miješa se u unutrašnje poslove BiH, što je nedopustivo. Takođe, prijeti odmazdom da će se uskratiti pomoć BiH. Nađite mi, molim vas, da je to zvanični stav politike SAD!

Radi o crnogorskom lobiranju. Turner je jedan od crnogorskih lobista u SAD. Nisam uopšte siguran da li u dovoljnoj mjeri razumije ovaj problem.

VIJESTI: Akademska i građanska inicijativa za povrat Sutorine i Kruševica u sastav BiH predlaže da se o ovom problemu izjašnjava Međunarodni sud pravde u Hagu?

KURTĆEHAJIĆ: Tražimo da se problem Sutorine  ozbiljnije preispita i da se sa ovim pitanjem ide pred Sud u Hagu. Rumunija je 2004. godine uložila tužbu jer joj je određeni dio prostora uzela Ukrajina za vrijeme Staljina. Ova zemlja je 2009. godine dobila presudu. Vraćeno joj je više od 10.000 kilometara zemlje. To je 130 puta veći prostor od Sutorine. To je civilizacijski način rješavanja problema.

Nadam se da će naši političari znati da se bore za interese BiH, argumentovano. Takođe, da će znati da objasne i Crnoj Gori i američkim politilčarima suštinu problema. Želim vjerovati da pomenuti američki kongresmen ne bi ovo potpisao da je bio upoznat sa stvarnim stanjem stvari, čak i da je imao lični interes od toga.

VIJESTI: Očekujete li reakciju domaćih političara?

KURTĆEHAJIĆ: Tragično je da naši političari brzo ne reaguju. Nažalost, u našoj zemlji postoje političari koji bi ovo pitanje voljeli riješiti u korist Crne Gore. To je sramota. Da bi se išlo na Međunarodni sud u Hagu, konsenzus mora postojati na sve tri strane. Nažalost, unutar svakog naroda imamo struju koja iz ovog ili onog razloga, opstruira  stvar iako je povrat Sutorine interes sva tri naroda. Dakle, mora postojati državotvorna svijest, ali je kod nas nažalost ugušena. Crna Gora nije ponudila nikakav ozbiljan argument po pitanju Sutorine, ali svi do jednog govore da je ovaj prostor njihov. S druge strane, neki bh. političari i kvazinaučnici, obmanjuju javno mnjenje i sluđuju narod.

Sutorina je branik odbrane BiH. Ako naša zemlja ne bude uspjela da se bori za nešto što je vjekovno njeno, bojim se da bi sljedeći koraci mogli biti vrlo nepovoljni po BiH. Kako BiH sutra može braniti neke veće vrijednosti od Sutorine ako bude pala na ovom testu? Ovo je, osim važnosti te teritorije, ispit kapaciteta odbrane BiH.

 Nevena Šarenac (Vijesti)