hamburger-icon

Kliker.info

Prof. dr. Slavo Kukić : Za pobjedu 2018. ljevica nije dovoljna

Prof. dr. Slavo Kukić : Za pobjedu 2018. ljevica nije dovoljna

Novembar 13
23:26 2017

Ako dođe do konsenzusa građanskog bloka, ne bježim od kandidature, ali se nikome neću ni nuditi, kaže profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić.

Da li ćete na općim izborima 2018. godine biti kandidat za člana Predsjedništva BiH?

– Vašem kolegi iz Oslobođenja sam izjavio da, ako se kandidujem, siguran sam da ću pobijediti Dragana Čovića s najmanje 100.000 glasova razlike. Kasnije, naravno, to je postao početak ozbiljne priče što se tiče interesa javnosti. Ali, svaki put nakon toga ponovim ono što ću reći i vama.

Pretpostavka raseljavanja

Politika kao praksa nije moj život. Ja se politikom bavim kao kritički intelektualac, analiziram procese u Bosni i Hercegovini. Pokušavam svojim analizama i kritičkim rakursom biti dio javnog pritiska na političku klasu, kako bi ju se natjeralo na odgovorniji odnos prema zemlji i njezinim građanima. Što se, pak, člana Predsjedništva tiče, mislim da ta pozicija nije najvažnija stvar na svijetu. Mnogo je važnije imati većinu u parlamentima, u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, imati efektivnu vlast kako biste mogli mijenjati političku paradigmu. Međutim, ako bude ocjena da ja na poziciji člana Predsjedništva mogu biti uteg na vagi promjene političke paradigme od nacionalnog prema građanskom i ukoliko u vezi s tim bude postignut konsenzus građanskog bloka u Federaciji, neću od takve odgovornosti pobjeći. Ali, ruku na srce, nikome se neću ni nuditi.

Ljevica i ne djeluje tako jedinstveno u FBiH. Sporazum Nikšić – Komšić u pojedinim sredinama je mrtvo slovo na papiru…

– O tome nemam dovoljno informacija da bih mogao komentirati. No, znam da za slanje etnonacionalista u povijest politička ljevica nije dovoljna. Moraće se okupljati sve građansko, dakle politička ljevica, ali i druge građanske partije – Naša stranka, Nezavisni blok, sve ostale – potom sindikalni pokret koji bi, po definiciji, trebao biti sklon lijevoj političkoj ideji zbog političkog programa kojeg ona zagovara, pa nevladine udruge, akademska zajednica.

U BiH je barem nekoliko stotina sveučilišnih profesora koji su skloni građanskom, i posebice lijevom političkom konceptu – i postoji potreba da se njih u to involvira. A tko mora biti na čelu takvog, dakle svegrađanskog okupljanja? E, tu već dolazimo do dvije najjače stranke političke ljevice, do SDP-a i DF-a. Mislim da one taj proces moraju voditi. Ne dođe li do toga, mi bismo 2018. mogli imati istu priču kao i danas, s tim da bi stanje nakon toga bilo znatno ozbiljnije, jer su etnonacionalisti u ove četiri godine pripremili sve pretpostavke da, posreći li im se još jedan mandat, dovrše posao destruiranja BiH, pa i njezine definitivne disolucije. To je dio njihovih ratnih projekata od kojih oni nikada nisu odustali.

Ljudi bliski HDZ-u BiH su, izgleda, ozbiljno shvatili mogućnost Vaše kandidature za člana Predsjedništva BiH. Spominje se dolazak novog Komšića, nekoga ko će skrenuti pažnju javnosti sa stvari bitnih za Hrvate, sa borbe za treći entitet i slično.

– Mislim da je treći entitet, prije svega, protiv interesa Hrvata koji žive u BiH. On je definitivno pretpostavka dovršenja raseljavanja bosanskohercegovačkih Hrvata ako oni žive izvan prostora od Stoca do Livna. U srednjoj Bosni, Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Zenici i drugim dijelovima BiH bi bili u situaciji da razmišljaju da li ostati ili budućnost svojoj djeci tražiti drugdje. Prema tome, priča o trećem entitetu je priča s kojom se pokušava izvršiti apsolutna zamjena teza. Ja ne mislim da ljudi na političkim pozicijama trebaju voditi računa samo o pripadnicima jednog etniciteta.

Sasvim suprotno, njihova je obveza da bosanskohercegovačkom čovjeku, kako god etnički da se opredjeljuje i kako god da se bogu moli ili ne moli, osiguraju pretpostavke za normalan ljudski život. A one koji fašistoidnim ideologijama, kojih ovdje imate do mile volje, onemogućuju pravo čovjeka na normalan život, kada bih bio u situaciji, koliko preko noći bih stavio izvan zakona.
HDZ 1990 bio je na korak od izlaska iz HNS-a. Priča se da bi mogli na izbore zajedno sa Pokretom za Evropu. Šta mislite o njima?

– Moram priznati da je vokabular prvog čovjeka te stranke, što se mene tiče, prihvatljiv. Ali, isto tako, moram priznati da neke njihove poteze ne razumijem. Na Glavnom odboru te stranke odluka o istupanju iz HNS-a, recimo, nije dobila zeleno svjetlo. Mislim da im ta odluka neće donijeti ništa dobrog jer ih u narodu, među Hrvatima BiH, prikazuje u svjetlu u kojem oni ne bi željeli da ih se prikazuje. Zbog te odluke bi ih se moglo percipirati kao drugorazredne igrače kojih je strah na radikalniji iskorak i koji ne mogu nastupati kao samostalni politički subjekt, nego moraju biti pod nekakvim zaštitnim kišobranom HDZ-a, da su oni samo vojnici u stroju. Baš kao što se shvatilo stranke iz Saveza za promjene unutar Republike Srpske pred izbore 2016, kada su odlučili izaći na Dodikov poziv na referendum.

Blok Devedesetke

Percipirani su i oni tada kao drugorazredni igrači i to se odrazilo na njihovim izbornim rezultatima. Ima još vremena da Devedesetka tu svoju omašku korigira, da napusti HNS, jer on nije ono čime se predstavlja već je politički instrument Dragana Čovića preko kojeg on uspostavlja apsolutnu kontrolu nad kompletnom hrvatskom političkom scenom. Bit će, potom, važno da 90-ka formira alternativni blok Draganu Čoviću. U tom bloku, po onome što sam uspio upratiti, uz Devedesetku bi se našlo još četiri-pet partija koje su male, beznačajne, gotovo pa virtualne. Ali, i u HNS-u bi uz HDZ također ostale slične, virtualne političke partije čije se članstvo kreće u rasponu 15-20 članova.

Šta mislite o savezništvu Čovića i Dodika?

– Vrlo često se u javnom prostoru može čuti da su im isti politički ciljevi, da iz tog savezništva Milorad Dodik želi izvući potporu za svoje ciljeve povećanja autonomije RS-a ili čak njenu secesiju iz Bosne i Hercegovine, a da Dragan Čović iz tog savezništva hoće utržiti za sebe treći entitet.

Osobno mislim da to nije u prvom planu ni jednom niti drugom. Mislim da je njima, kao što je i Bakiru Izetbegoviću uostalom, u prvom planu zadržati status quo galamom o otcjepljenju RS-a, galamom o trećem entitetu, galamom o nacionalnim kanalima unutar javnog RTV sistema i slično. Suština je u tome da se blokiraju promjene.

Mirza Dajić (Oslobođenje)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *