Kliker.info

Paralelno s vojnim borbama u Ukrajini, veliki geopolitički sukob Rusije i Zapada u srijedu je zaoštren i na naftnom frontu, nakon što su članice kartela OPEC+ na sastanku u Beču odlučile srezati proizvodnju nafte za čak dva milijuna barela dnevno, što je oko dva posto ukupne svjetske proizvodnje.

Bečka odluka mogla bi podići cijenu nafte (ona je zapravo porasla već u utorak, čim je smanjenje proizvodnje najavljeno), što će u kontekstu ukrajinskog rata imati dvojake posljedice: Rusija će zaraditi više novca od prodaje nafte – čime će izbjeći teže posljedice zapadnih sankcija – a na Zapadu će dodatno porasti inflacija.

Takva odluka ne čudi ako se zna da u kartelu OPEC+, koji kontrolira više od 40 posto svjetske proizvodnje nafte, najveći utjecaj imaju Saudijska Arabija i Rusija. Naime, OPEC čine 13 zemalja predvođenih Saudijskom Arabijom, a OPEC+ uključuje još deset velikih proizvođača nafte koje predvodi Rusija.

Zapadu nije pomoglo ni to što je američka administracija zadnjih dana intenzivno nastojala odvratiti članice kartela od iskazanih namjera smanjenja proizvodnje nafte.

”Proteklih dana visoki dužnosnici (Bidenove administracije) angažirani su u lobiranju kod svojih inozemnih kolega u bliskoistočnim savezničkim državama, uključujući Kuvajt, Saudijsku Arabiju i UAE, kako bi glasali protiv smanjenja proizvodnje nafte”, naveo je CNN u utorak navečer, dodavši da je već i sama najava smanjenja proizvodnje “crnog zlata” u Washingtonu doživljena kao “potpuna katastrofa” i “neprijateljski čin”.

”Važno je da svi shvate koliko su sada visoki ulozi”, citirao je CNN jedan od svojih izvora, dok je drugi izvor raspoloženje u Bijeloj kući opisao kao “paniku”.

No OPEC+ je odbacio sugestije i pritiske Washingtona, a CNN podsjeća da je faktički vladar Saudijske Arabije, princ Mohammed bin Salman, prošlog mjeseca u intervjuu za britanski Energy Intelligence rekao da je OPEC+ “proaktivan u smislu podupiranja stabilnosti tržišta”, te je pritom upozorio da će u tom smislu organizacija “koristiti sve alate iz našeg kompleta”.

– To je bila poruka da mogu reducirati proizvodnju u bilo kojem trenutku. Postoji sila ili poticaj država potrošača koji narušava tržište – komentirala je energetska analitičarka Amena Bakr ovog tjedna za CNN, aludirajući na recentne pozive zapadnih država na ograničavanje cijene ruske nafte.

Naime, kako je u utorak izvijestio list Politico, EU je postigla dogovor o uvođenju gornje granice cijena na prodaju ruske nafte, kao dio osme runde antiruskih sankcija. Već tada se slutilo da će Rusija brzo odgovoriti na taj zapadni pokušaj, a potvrdu te slutnje dobili smo dan kasnije na sastanku OPEC-a u Beču.

Analitičari ističu da ovim potezom princ Salman vraća uslugu Putinu, koji je nedavno dopustio da Saudijska Arabija bude glavni posrednik u razmjeni zarobljenika između Rusije i Ukrajine, u sklopu koje su spašeni zapovjednici i borci ukrajinske bojne Azov. Time je Putin omogućio Salmanu da pred (zapadnim) svijetom popravi imidž despota koji ubija novinare po konzulatima.

Opća je ocjena da će ova OPEC-ova odluka o smanjenju proizvodnje nafte najteže pogoditi Europu – koja se ionako nalazi u iznimno teškoj energetskoj situaciji – ali neće mimoići ni Ameriku.

Naime, istraživanja pokazuju da građane SAD-a od svih svjetskih problema daleko najviše muči inflacija u domovini, odnosno rast cijene benzina (rat u Ukrajini im je na 11. mjestu liste prioriteta), te da je baš zbog toga podrška Bidenu pala na 40 posto – po zadnjoj Reuters/Ipsos anketi – što sugerira loš rezultat za Demokratsku stranku na skorašnjim izborima za Kongres i smanjenje Bidenove moći već na sredini prvog mandata.

Zato je Biden u srpnju i otputovao u Saudijsku Arabiju, kako bi princa Salmana izmolio da poveća proizvodnju nafte i time joj spusti cijenu. Pritom je američki predsjednik morao poniziti i sebe i državu koju predstavlja, budući da je još u predsjedničkoj kampanji tvrdio da će zbog Kashoggijeva ubojstva Saudijsku Arabiju tretirati kao “državu pariju” (izopćenu zemlju).

Međutim, aktualni stanar Bijele kuće to je obećanje morao zataknuti mački o rep nakon što su se ekonomski indikatori počeli survavati, odnosno nakon što su antiruske sankcije – umjesto da slome rusku ekonomiju i izazovu pobunu Rusa protiv Putina – dovele do povećanja cijena nafte i rasta ruskih prihoda, dok je istodobno galon benzina u SAD-u probio psihološku granicu od pet dolara, uz rekordnu inflaciju.

Te okolnosti nagnale su Bidena da prigodno zaboravi ono što je govorio u predizbornoj kampanji i zaputi se u Saudijsku Arabiju, na noge princu Salmanu.

Dva tjedna nakon tog Bidenova posjeta, početkom kolovoza, OPEC+ je doista odlučio povećati proizvodnju, ali za svega 100.000 barela dnevno. Orijentacije radi, svijet dnevno troši oko 100 milijuna barela, pa je to povećanje iznosilo kozmetičkih 0,1 posto.

– OPEC+ napravio je apsolutni minimum. Štoviše, ovo je najmanje postotno povećanje proizvodnje u cijeloj povijesti OPEC-a. Dakle, to je čisto simbolična gesta – rekao je tada za CNN Bob McNally, čelnik konzultantske firme Rapidan Energy Group, dok je ekspert za naftna tržišta Matt Smith poručio da su Saudi time uvrijedili Bidena i SAD.

– Ovo je pljuska u lice Bidenovoj administraciji – rekao je tada Smith.

Čini se da je ovo sada nova pljuska: princ Salman radi suprotno od onog što je Biden od njega tražio. Kako je baš Saudijska Arabija desetljećima bila glavni arapski saveznik SAD-a na Bliskom Istoku – štoviše, upravo je petrodolar, kao rezultat tijesnih vojno-ekonomskih veza Washingtona i Rijada, desetljećima bio stup američke hegemonije u svijetu – jasno je da gledamo tektonske promjene geopolitičkih odnosa.

Pokazuje se da je saudijski apsolutist bliži ruskom autokratu nego američkom demokratu, što u svijetu ovisnom o nafti – čiji je Saudijska Arabija najveći proizvođač – nije ni nevažno ni bezazleno: ovaj arapsko-ruski naftni savez otvoreno izaziva postojeći međunarodni unipolarni poredak.

(Slobodna Dalmacija)