hamburger-icon

Kliker.info

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine : “Svjetske sile će podržati BiH, svjesni su rizika i opasnosti”

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine : “Svjetske sile će podržati BiH, svjesni su rizika i opasnosti”

19 Maja
13:53 2022

“Nije dovoljno suprotstaviti se proruskim akterima u Bosni i Hercegovini, već međunarodna zajednica mora podržati i prozapadne aktere u BiH”, rekao je u razgovoru za “Anadolu Agency” (AA) Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ekskluzivnom razgovoru za “Anadolu Agency” (AA) rekao je da su ”predstavnici najvećih svjetskih sila vrlo dobro upućeni u stanje u Bosni i Hercegovini” te da njegova zemlja može računati na njihovu podršku jer su ”svi jako svjesni rizika i opasnosti”.

Smatra i da je secesionistička politika Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz entiteta RS, ”doživjela potpuni fijasko i izolirana je” te da su reakcije svijeta na probosansku politiku pozitivne. Između ostalog, poručio je i da se sredstva za oktobarske izbore ”moraju iznaći”.

AA: Kako komentarišete posljednje poruke sa sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini i regionu?

Džaferović: Poruke su jasne, odlučne i dobre za Bosnu i Hercegovinu. Zaključci rasprave su jasni. Država BiH ima punu podršku međunarodne zajednice predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, a postupci vlasti RS-a su određeni kao secesionistički. Dodik je tokom prošle zime još uvijek vjerovao da može uvjeriti Zapad da njegovi potezi ne vode ka secesiji i da se tobože samo on pridržava Dejtona. Sada je jasno da je doživio potpuni fijasko. Njegovi potezi su osuđeni, on i njegova politika su izolirani, a pored toga što smo mi na diplomatskom nivou to objašnjavali i sam je pridonio toj percepciji, trčeći u zagrljaj Rusije.

AA: U New Yorku ste posebno govorili i ”o ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini”. Šta ste u suštini imali za cilj?

Džaferović: Ja sam u New Yorku imao za cilj objasniti stvarno stanje u Bosni i Hercegovini. Posebno sam objašnjavao pitanje ruskog utjecaja, a onda je predsjedavajući Vijeća ministara iz SNSD-a (Zoran Tegeltija, op. a.) to i sam demonstrirao, sastajući se s predstavnicima Rusije. U tom smislu, svima je sve jasno. Uz sve to, jako je važno što smo čuli i jasna upozorenja HDZ-u, naročito od predstavnika Sjedinjenih Država, kada su u pitanju opstrukcije izbornog procesa i pokušaj suspenzije demokratije.

AA: Kakvi su Vaši utisci nakon obraćanja u VSUN i da li imate određene reakcije velikih svjetskih sila na Vaše stavove?

Džaferović: Nakon sjednice, sastao sam se sa predsjedavajućom Vijeća sigurnosti i ambasadoricom SAD-a te sa ambasadorima Velike Britanije i Francuske. Pozdravljena je odluka Bosne i Hercegovine da stane na pravu stranu historije, kada je u pitanju agresija na Ukrajinu. Uvjerio sam se na licu mjesta da su predstavnici najvećih svjetskih sila vrlo dobro upućeni u stanje u Bosni i Hercegovini. Možemo računati na podršku, a svi su jako svjesni rizika i opasnosti. Reakcije na pristup probosanske politike su dobre.

AA: Možete li izdvojiti neku od važnijih reakcija?

Džaferović: Kao najvažniju reakciju izdvojio bih ocjenu da nije dovoljno suprotstaviti se proruskim akterima u BiH, već međunarodna zajednica mora podržati i prozapadne aktere u BiH. To je za mene prirodno i logično. Vrijeme poistovjećivanja nas koji branimo ovu državu i vodimo je ka EU i NATO sa onima koji ruše državu i blokiraju NATO i EU put je prošlo ili bi trebalo da je prošlo.

AA: Kako komentarišete izjave i zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nakon posljednje sjednice kolektivnog šefa države, u kojima je najavio pokretanje pitanja Vaše smjene?

Džaferović: Radi se o neozbiljnoj izjavi, koja ne zaslužuje naročit komentar. Mislim da je to više reakcija na kritike opozicije u RS-u koja mu poručuje da se ne snalazi dobro u Predsjedništvu BiH. Ne bih ulazio u tu raspravu. Sam Dodik je pokušao da jednostrano djeluje, šaljući Tegeltiju u Vijeće sigurnosti, bez saglasnosti Predsjedništva BiH. To je već jednom uradio 2007. kada je poslao Nikolu Špirića u New York, koji je tamo osporavao visokog predstavnika. Zamisao je bila da to urade i ovaj put, ali su spriječeni i poraženi. Upravo odatle izvire Dodikova frustracija, ali ko gubi – ima pravo da se ljuti. Što se mene tiče, ja ću uvijek štititi Ustav i državu Bosnu i Hercegovinu i za to mi ne treba Dodikovo odobrenje. Na to me obavezuje Ustav i zakletva koju sam dao. To je moj posao.

AA: Da li će se, prema Vašem mišljenju, iznaći sredstva neophodna za održavanje izbora u njihovo vrijeme, kako ih je već raspisao CIK?

Džaferović: Moraju se naći. Demokratski izbori su temelj Ustava i ukupne društvene stabilnosti. Ako hoćete rušenje stabilnosti u jednom društvu koje je naviklo na izbore, onda je suspenzija izbora siguran put ka tome. Očigledno je u HDZ-u prevladalo mišljenje da trebaju imati vlast, bez obzira na rezultate izbora. To je neka vrsta puzajućeg puča. Ja im savjetujem da ne idu tim putem jer dobro se zna kako su završili svi oni koji su pokušali ukinuti demokratiju.

AA: Kako komentarišete posljednju zajedničku izjavu ministara vanjskih poslova zemalja G7 u vezi s secesionističkim potezima entiteta RS?

Džaferović: Količina pažnje posvećena Bosni i Hercegovini u izjavi ministara vanjskih poslova grupacije najmoćnijih država svijeta ukazuje na ozbiljnost situacije. Možda Dodik misli da može osvojiti simpatije u javnosti u manjem entitetu, tako što će prkositi svijetu, ali svako ko krene na toliku silu sigurno će slomiti kičmu na kraju.

AA: Kakav je trenutno stav BiH o inicijativi “Otvoreni Balkan”? Da li je bilo promjena u pristupu toj inicijativi i šta bi ona ustvari predstavljala za ovu zemlju?

Džaferović: Važno je što je u izjavi G-7 podržana regionalna ekonomska saradnja, u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta – CRM, koje je zamišljeno kao dio Berlinskog procesa. Već dugo govorim da, umjesto novih inicijativa, trebamo realizirati ono što smo potpisali u Sofiji na samitu “EU – zapadni Balkan”, a to je upravo ovo zajedničko regionalno tržište. Na koncu, taj okvir, za razliku od ”Otvorenog Balkana”, uključuje sve države regiona, a ne samo neke.

(AA)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku