Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno
Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.
Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.
Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.
Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.
Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.
Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.
To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.
“Privatni građani ne mogu da budu opozvani”, rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. “Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju.”
Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.
“Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje”, napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.
Keith Whittington, profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.
“To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju”, rekla je ona u intervjuu.
Debata o detaljima
U Ustavu SAD se navodi da će “predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država… biti uklonjeni sa funkcije” ako budu osuđeni za “izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje”.
Prema tumačenju Turleyja, fraza “predsjednik” označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.
“Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump”, napisao je on.
Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva “uklanjanje sa funkcije i izuzeće” sa vršenja funkcije, a ne “uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju”.
Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.
“Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje”, rekao je on u intervjuu. “Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas.”
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.
Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.
Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena “aspekta” moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.
“To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije”, napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.
Keith Whittington je primjetila da Ustav ne “zabranjuje izričito” opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li “trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva”.
Istorijska pozadina
Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.
Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su “moć opoziva” iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.
“I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji”, navodi ona.
Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.
“Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili”, rekao je on.
Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.
1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.
Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.
Ali Dershowitz kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.
Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen “u velikoj mjeri” zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.
(Glas Amerike)
Komentari