hamburger-icon

Kliker.info

Postizborno pitanje : Kuda novo Predsjedništvo vodi BiH?

Postizborno pitanje : Kuda novo Predsjedništvo vodi BiH?

10 Oktobra
20:40 2018

Budući članovi bosanskohercegovačkog Predsjedništva su poznati. U naredne četiri godine tu funkciju obnašaće Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović. Madate nisu još dobili, no neki od njih već su uspjeli poslati poruke kakav će odnos imati prema regionalnoj, ali i vanjskoj politici. Milorad Dodik optužio je američku ambasadorku da se miješala u izborni proces, te poručio kako će pokrenuti inicijativu da se Krim prizna kao sastavni dio Rusije. Željko Komšić, sa druge strane, susjedima poručuje da mogu očekivati i tužbu zbog gradnje Pelješkog mosta.

Iako još nisu ni sjeli u fotelje u Titovoj 16 u centru Sarajeva, budući članovi bosanskohercegovačkog Predsjedništva uspjeli su svojim izjavama za samo dva dana ustalasati i domaću i regionalnu javnost. U prvom intervjuu za Hrvatsku radio televiziju budući član kolektivnog šefa države iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić, između ostalog, je podvukao kako BiH zbog Pelješkog mosta ima pravo da tuži Hrvatsku:

“Mi imamo pravo da tužimo Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, jer ste dva puta prekršili kao država Međunarodnu konvenciju o pravu mora, povlačenjem morske granice”, kazao je Komšić.

Korak dalje, dan kasnije, otišao je budući član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Optužio je američku ambasadorku u BiH da se miješala u izborni proces. Odnosno, da je američka ambasadorka Morin Kormak vršila pritisak na članove Centralne izborne komisije, te da je ozlojeđena zbog “toga što njeni “puleni” nisu pobijedili na izborima”.

Dodik se nije zaustavio samo na američkoj administraciji, već je najavio da će mu jedan od prvih poteza u Predsjedništvu biti zahtjev da se Krim prizna kao sastavni dio Rusije.

Ambasada Ukrajine u Bosni i Hercegovini izjave predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i novoizabranog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nazvala je neprijateljskim , ocjenjujući da one mogu zadati štetu odnosima dviju prijateljskih država, kao i autoritetu BiH u okviru međunarodne zajednice.

No, prije međunarodnih poteza koje, kako kaže Dodik, planira povući, jasno je šta će, makar prema onome što je rekao u izbornoj noći, za srpskog člana Predsjedništva biti baza.

“Prvi moji sastanci, kad već pitate o tome, kao člana Predsjednišva, biće sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, možda i prije nego sa svojim kolegama u Predsjedništvu”, naveo je Dodik.

Kako su glasali građani BiH

Treći izabrani član Predsjedništva, iz reda bošnjačkog naroda, Šefik Džaferović za sada suzdržano objašnjava šta treba biti okosnica rada kolektivnog šefa države.

“Ovoj zemlji potrebna je stabilnost, potrebne su ekonomske reforme i integracije i tražiću od članova Predsjedništva koji su izabrani da to bude fokus našeg djelovanja”, kaže on.

Jedna od najvažnijih među malobrojnim nadležnostima bosanskohercegovačkog Predsjedništva upravo je vanjska politika. Sudeći prema prvim izjavama i prije nego što su uzeli mandate počeli su rušiti i ovu od svojih funkcija, kaže politička analitičarka Ivana Marić.

“Pošto nismo mogli od ovog sastava očekivati da će popraviti imidž Bosne i Hercegovine, ali nadali smo se da ga bar neće pokvariti. Uzalud smo se unaprijed radovali, jer nakon ova dva tri dana, kada su neformalno proglašeni članovima Predsjedništva već su uspjeli da nas zavade sa dvije, tri države. Imaju četiri godine mandata i ako nastave ovakvim tempom mislim da nećemo moći da pričamo o međunarodnim odnosima”, navodi Marić.

Ništa bez konsenzusa

Sociolog Srđan Vukadinović očekuje da će splasnuti oštra retorika koju su neki od kandidata za članove Predsjedništva BiH imali tokom predizborne kampanje. Podsjeća da se odluke u Predsjedništvu donose konsenzusom.

“Nije dobro ni izjavljivati da će se tužiti neka druga država, a zna se dobro da se to bez konsenzusa ne može uraditi. Nije dobro izjavljivati ni da će se blokirati rad Predsjedništva ako ne budu zadovoljeni interesi jednog od entiteta. Prema tome bilo bi dobro da nakon jedne zaista vatrene atmosfere koja je odisala nekakvim govorom mržnje, da jednostavno sva tri člana Predsjedništva spuste malo loptu i da pokušaju da pokažu što više tolerancije, jer bez kompromisa nije moguće donijeti nijednu odluku koja je validna kada je u pitanju Predsjedništvo BiH”, dodaje on.

Agencija Associated Press u najnovijoj analizi, između ostalog, navodi da Milorad Dodik otvoreno zagovara odvajanje Republike Srpske od BiH i da je pod sankcijama SAD-a zbog svoje politike. U objavljenom tekstu podsjećaju da se Dodik dokazao da je “ključni saveznik u nastojanjima Moskve da potkopa politiku Zapada integracije Balkana”.

Ko će s kim nakon izbora?

S druge strane, sociolog iz Sarajeva Salih Fočo tvrdi da neće biti moguće ostvariti Dodikove težnje, jer Predsjedništvo BIH mora raditi u okviru ustavnih nadležnosti.

“Nemoguće je da odstupaju od ustavnih nadležnosti, jer drugačije je bilo kada je Milorad Dodik bio na entitetskom nivou i sasvim sigurno jačao RS. Mislim da će se sada njegova retorika promijeniti, jer postoje i druga dva Predsjedništva koja će sigurno biti orijentirani da na neki način jačaju državu BiH”, smatra Fočo.

Bez obzira na ustavne nadležnosti koje su im propisane, u svim svojim dosadašnjim izjavama Milorad Dodik bio je jasan šta mu je cilj u državnom Predsjedništvu.

“Kao srpski član Predsjedništva zalagaću se za poziciju Republike Srpske broj jedan u BiH”, rekao je Dodik kada su objavljeni izborni rezultati.

I dok će Dodik prije nego što stigne u svoj kabinet u Sarajevu otići do Beograda, njegov sada već kolega u Predsjedništvu Željko Komšić, naznačio je kako on vidi regionalnu saradnju:

“Ne očekujem da iko nama gura nos u naše poslove, nije to njihov posao, kao što i mi to ne radimo”, kazao je Komšić.

Na koji način će svoje do sada nepomirljive političke stavove tri nova člana Predsjedništva pomiriti u mandatu od četiri godine, kada je jedan od glavnih zadataka napraviti kompromis, kako bi bilo kakva odluka bila donešena, za sada niko nema odgovor.

Analitičarka Ivana Marić podsjeća da prethodni sastav bh. Predsjedništva za četiri godine nije mogao postići skoro nikakav kompromis, te da su četiri godine njihovog mandata obilježili brojni diplomatski skandali, nerijetko i pred TV kamerama i dodaje:

“Evo izgleda ovaj saziv će biti još gori, da se neće moći dogovoriti ni oko čega i u takvim situacijama zaista je sreća da Predsjedništvo BiH nema više ovlasti”, zaključuje Marić.

(Kliker.info-RSE)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku