hamburger-icon

Kliker.info

Posebna priča : Od Brčko Distrikta do Distrikta Columbija

Posebna priča : Od Brčko Distrikta do Distrikta Columbija

20 Juna
03:42 2019

“Zvanični Washington” je fraza koja se u regionalnim medijima najčešće čuje a propos glavnog grada Amerike. Iako ova sintagma ima svoje utemeljenje u zbilji, vrijedi podsjetiti na neke druge, paralelne dimenzije i druga lica ovoga grada.

Kako je svojevremeno napisao Mark Twain, u Bostonu te pitaju za obrazovanje, u New Yorku koliko vrijediš, a u Philadelphiji čiji si. Po logici networkinga bi se za Washington moglo reći da te prilikom upoznavanja ovdje pitaju čime se baviš.

(Cinik bi rekao da danas više niko i ne priča, uglavnom zbog mobitela i androida.)

Preskočimo li ovom prilikom ”zvanični Washington” te se podsjetimo da je to grad Washingtonskog marša iz 1963, Smithsonian muzeja (svih redom besplatnih), grad Walta Whitmana, pjesnika urbanizacije, manjina te prirode i društva generalno, grad gdje je u šetnjama između knjižare Kramer’s i Španskih stepenica posljednju deceniju svoga života proveo Christopher Hitchens, grad svih mogućih i nemogućih organizacija i think-tankova, te mjesto i rapidne gentrifikacije – dakle, Washington je mnogo toga.

Gradovi u kojima živimo su koncentrični krugovi sačinjeni od toposa, bliskih nam ljudi, stvari koje volimo, stvari koje izbjegavamo te, ponajprije, gradovi su ono što mi sami u njih donesemo.

Posebna priča

Ono što su, dakle, Bosanci u Distrikt donijeli 1990-tih posebna je priča.

No danas je posebno interesantna i inspirativna mlađa generacija uspješnih profesionalaca porijeklom iz BiH koji žive u metro zoni Washington D.C.-ja, kao generacija obilježena a ipak neopterećena ratom.

Po prirodi stvari, Washington kao internacionalni, univerzitetski i tranzicijski grad ima svoje zakonitosti koje određuju i njegovo tržište rada, profil populacije te svakako i način razmišljanja.

Upravo u jednom takvom nadasve dinamičnom i pragmatičnom okruženju je nastala nevladina i neprofitna organizacija IMBIH (Inclusive Movement for Bosnia and Herzegovina) kojoj je cilj promocija ekonomskog napretka Bosne i Hercegovine kroz jednu novu i inkluzivnu platformu (www.imbih.org).

Osnivači ove organizacije su Sarajlija Benjamin Tikvina, viši finansijski analitičar pri Federal Deposit Insurance Corporation, koji je od svih studentskih dana u Americi iskusni aktivista posvećen BiH, zatim Negra Husikić, direktorica za finansije pri American Investment Councilu, inače rođena u jednom drugom distriktu (Brčko) a što je već samo po sebi priča, te Sarah Wagner, profesorica antropologije na George Washington University te autorica knjige To Know Where He Lies: DNA Technology and the Search for Srebrenica’s Missing (2008), čiji naslov govori o prirodi njenog angažmana.

Hrabri korak

Ovo troje izvanrednih ljudi na ovaj su se hrabri korak odlučili vođeni srcem i svojim prethodnim profesionalnim iskustvom. Misiju organizacije fokusirali su na tri osnovne djelatnosti: poduzetništvo, humanitarne i kulturne aktivnosti te networking, odnosno, povezivanje profesionalaca kroz jednu novu platformu koja je zasnovana na razmjeni znanja i iskustva. Cilj je izgradnja mostova za razmjenu ideja i pokretanje projekata kojima bi se ostvarile konkretne pozitivne promjene u Bosni i Hercegovini.

Međunarodne organizacije u području Washington DC-ja pružaju zaista brojne mogućnosti za promovisanje poslovnih projekata i podsticanje investicija, što treba da bude dio nove poslovne strategije Bosne i Hercegovine.

Stoga ova u potpunosti volonterska organizacija želi da podrži već postojeće projekte u kojima sudjeluju i koje su pokrenuli Bosanci u BiH, Sjedinjenim Državama, Amerikanci te prijatelji BiH (jedan od ciljeva IMBiH je i organiziranje Poslovnog foruma). Isto tako, IMBiH stvara platformu koja može poslužiti kao način da se pokrenu i podrže već postojeće humanitarne inicijative, dobrotvorne večere za prikupljanje sredstava za obrazovne projekte i stipendiranje učenika i studenata u BiH.

Ako je Bosna i Hercegovinu poput one indijske parabole o tri slijepca i slonu (gdje svaki od njih istog slona doživljava na drugi način), oko jedne stvari se zasigurno moramo i trebamo složiti: uspješna ekonomija jeste algoritam za budućnost, i u tom je smislu ova organizacija itekako dragocjena.

Ajla Terzić (Aljazeera Balkans)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku