hamburger-icon

Kliker.info

Političko obilježavanje prostora : Tri škole pod jednim krovom

Političko obilježavanje prostora : Tri škole pod jednim krovom

Novembar 08
16:39 2018

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo izdalo je instrukciju da se u osnovnim i srednjim školama više ne nudi mogućnost učenja zajedničkog predmeta bosanski/srpski/hrvatski jezik i književnost, već da roditelji i učenici moraju izabrati samo jedan od njih.

Ista instrukcija je izdana i prošle godine. Neke škole su je provele, a neke ne.

Namir Ibrahimović, direktor jedne od osnovnih škola u Sarajevu kaže kako je problem sa ovom instrukcijom taj što ona do kraja ne pojašnjava šta raditi u pojedinim situacijama.

Kako navodi, instrukcija ne predviđa šta se događa ako u odjeljenju bude učenika koji su se izjasnili za dva ili tri naziva predmeta za maternji jezik i književnost, na koji način će se to pisati, hoće li pisati odvojeno ili zajedno  i sl.

“Moja škola će, naravno, postupiti u skladu sa instrukcijom Ministarstva, mi ćemo naravno podijeliti ankete roditeljima učenika da se još jednom, po ko zna koji put, izjasne o nazivu jezika, ali instrukcija ne predviđa šta ako roditelji ne žele da se izjasne, šta ako roditelji zatraže dvije ili tri varijante jezika koje stoje tamo. I još jedna stvar koju oni nisu usaglasili za tu instrukciju jeste naziv predmeta u revidiranom nastavnom planu i programu, koji su oni dostavili neposredno prije početka ove školske godine, u kojem piše da je naziv predmeta bosanski jezik i književnost/hrvatski jezik i književnost/srpski jezik i književnost, a po ovoj instrukciji, ako sam ja dobro razumio, piše se jedan naziv, dakle jedan od ta tri”, ističe Ibrahimović.

Sve ovo što navodi Ibrahimović su tehničke stvari, jer je problem mnogo dublji, kako ističu naši sagovornici, ocjenjujući da se ovakvom instrukcijom produbljuju podjele u društvu.

Damir Marjanović
Damir Marjanović

Bivši ministar obrazovanja u Kantonu Sarajevu Damir Marjanović navodi da je skoro siguran kako se u cijelom procesu struka nije pitala ništa, te da se iza svake instrukcije nalazi politika.

“U Bosni i Hercegovini pitanjem izučavanja jezika bi se trebali baviti lingvisti, a njime se bave političari koji su priučeni u toj oblasti i onda dolazimo do situacije da je pitanje jezika u školama političko, a ne ekspertsko i obrazovno pitanje. Druga stvar, koja me pomalo brine, jeste da ako bi se i sprovela takva odluka da se paralelno uče bosanski, srpski i hrvatski, to bi značilo i da imate tri profesora iz te oblasti. Kako bi to bilo tehnički sprovodivo, nisam siguran”, kaže Marjanović.

Da je politika umiješala svoje prste u obrazovni sistem već odavno, svjedoči književnica Nura Bazdulj Hubijar koja živi u kantonu u kojoj su ‘dvije škole pod jednim krovom’ svakodnevica.

Kako kaže za Radio Slobodna Evropa, instrukcija u Kantonu Sarajevo joj liči na to, jer se ovakvom instrukcijom dijele djeca i u Sarajevu.

“Maltene da se jezici dijele i po gradovima. Meni se mnogo toga ne dopada u ovoj zemlji, ali mi se posebno ne dopada da će djecu dijeliti na ove ili one. To je tako tužno i porazno, da se u ovakvoj zemlji dijelimo na pete ili desete, pa da, čak, dijelimo i jezik”, poručuje Bazdulj Hubijar.

Svoju zabrinutost povodom instrukcije nadležnog sarajevskog ministarstva izrazio je šef Misije OSCE-a u BiH  Bruce Berton.

On je u saopštenju za javnost kazao kako ova institucija uvažava da svaki od konstitutivnih naroda ima svoj jezik, ali da smatra da postojanje tri jezika ne bi smjelo da se koristi u svrhu kreiranja ili produbljivanja podjela u društvu.

“Izvođenje nastave isključivo na jednom od tri službena jezika nije u skladu s principima jednakosti svih jezika konstitutivnih naroda. Stoga, pravna formulacija navedena u Zakonu o osnovnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo je neprihvatljiva i takođe nije u skladu s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH. U toku procedure usvajanja kantonalnog zakona o osnovnom obrazovanju, Misija je upozorila nadležne kantonalne vlasti o ovom odstupanju i to u više navrata isticala nakon usvajanja zakona”, ističe se u saopštenju za javnost.

Pitanje političkog obilježavanja prostora: Ferida Duraković
Pitanje političkog obilježavanja prostora: Ferida Duraković

No, književnica Ferida Duraković navodi da je OSCE, čija je nadležnost obrazovni sistem u BiH, zakasnio sa ovakvim stavovima, jer je o tome trebalo misliti odmah nakon završetka rata, pa se ne bi dešavale stvari kao što su ‘dvije škole pod jednim krovom’ ili ovakve kantonalne instrukcije.

Istovremeno, iako se političari koji su na vlasti u Sarajevu vrlo često vole pohvaliti multietičnošću glavnog grada države, ovakvom instrukcijom itekako pokazuju koliko ovaj grad nije izuzetak od ostalog dijela zemlje.

“Ono što nam se kao bumerang vraća je Dejtonski sporazum. On nas, gotovo svaki dan, udari po glavni nečim. Ako je obrazovanje spalo na kantonalni nivo, možemo samo da molimo Boga da oni koji imaju vlast ne budu ograničeni i nacionalno obilježeni. Mislim da je ovo pitanje političkog obilježavanja prostora. Nemoguće je, ako imate u jednom razredu recimo 30 učenika, od toga je 20 bošnjačke, pet hrvatske pet srpske nacionalnosti, meni je ovo užasno i govoriti, da se angažuju posebni nastavnici za posebne jezike. Mislim da je to glupo. To je projekat koji se zaokružuje. To je kraj jednog procesa u kojem se zaokružuju nacionalni prostori. Ovo je preko leđa učenika lomljenje političkih računa”, zaključuje Duraković.

Dženana Karabegović (RSE)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *