hamburger-icon

Kliker.info

Panika u Hrvatskoj i Hercegovini: Stvaraocima Herceg-Bosne uskoro konačne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Video)

Panika u Hrvatskoj i Hercegovini: Stvaraocima Herceg-Bosne uskoro konačne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Video)

Mart 05
20:23 2017

Konačne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetima protiv hrvatskih dužnosnika Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Milovoja Petkovića, Brune Stojića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića se, prema informacijama iz te pravosudne institucije, očekuju u novembru ove godine.

Podsjećamo, pomenuta šestorka je 29. maja 2013. godine osuđena na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih tokom 1993. i 1994. godine. Jadranko Prlić je osuđen na 25 godina zatvora, Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoj Petković na 20, Valentin Ćorić na 16, a Berislav Pusić na 10 godina zatvora.

Sudije Međunarodnog krivičnog suda su ustanovili da je šestorka učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa prvim predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom, ministrom odbrane Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom, koji je za cilj imao etničko čišćenje prostora takozvane Herceg-Bosne i njeno pripajanje Hrvatskoj, a pri tome su povrijedili odredbe Ženevske konvencije, te prekršili zakone i običaje ratovanja.

– Vijeće je većinom glasova utvrdilo da je sukob između HVO-a i Armije RBiH bio međunarodni sukob. Iz dokaza se vidi da su se snage hrvatske vojske borile zajedno sa pripadnicima HVO-a protiv Armije RBiH, a da je Republika Hrvatska vršila opću kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima najprije Hrvatske Zajednice, a potom Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Vijeće je većinom glasova utvrdilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat koji je za krajnji cilj imao uspostavljanje hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939., kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Ovaj hrvatski entitet u BiH trebalo je ili da se pripoji Hrvatskoj nakon eventualnog raspada BiH, ili da postane nezavisna država unutar BiH, tijesno povezana sa Hrvatskom – stoji u presudi, koja sadrži oko 2.629 stranica.

U njoj se također navodi da su već u decembru 1991. godine članovi rukovodstva Herceg-Bosne, među kojima je i Mate Boban, i čelnici Hrvatske, među kojima je i Franjo Tuđman, ocijenili da je za ostvarivanje krajnjeg cilja, to jest za uspostavljanje hrvatskog entiteta, neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva na teritorijama za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskog zajednici Herceg-Bosni.

Žalbeni postupci

S obzirom da su se „Prlić i ostali“ žalili na odluku Pretresnog vijeća koje ih je proglasilo krivim, te da je žalbu uputilo i Tužilaštvo koje traži da se kazne udvostruče, za 20. mart je zakazan početak žalbene rasprave. Prvi dan će biti posvećen žalbi Jadranka Prlića, drugi za žalbe Brune Stojića, treći za Slobodana Praljka, četvrti Milivoja Petkovića, peti za Valentića Ćorića i šesti za Berislava Pušića. Posljednji dan, 28. mart, je rezerviran za Tužilaštvo.

Međunarodni krivični sud je 1. marta objavio da će se tokom žalbenog postupka raspravljati o ulozi optuženih u terorisanju civilnog stanovništva, rušenju Starog mosta u Mostaru, masakru u selu Duša 18. januara 1993. godine, zločinima nad zatvorenicima u logorima Dretelj i Gabela, te ostalim zločinima koji se stavljaju na teret čelnicima HVO-a i takozvane Herceg-Bosne.

Optužnica protiv Jadranka Prlića, prvog i posljednjeg predsjednika Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i predsjednik HVO-a, je podignuta 4. marta 2004. godine, a Prlić je priveden u Haag 5. aprila iste godine. Izjasnio se da nije kriv niti po jednoj tački optužnice. Prema presudi, Jadranko Prlić je odobravao zarobljavanje Bošnjaka i nečovječno ponašanje prema njima. Podržao je opsadu istočnog dijela Mostara, te znatno doprinio udruženom zločinačkom pothvatu, zbog čega je jednoglasnom odlukom osuđen na 25 godina zatvora.

Bruno Stojić, bivši načelnik Odjela obrane HVO-a, je 20-godišnju zatvorsku kaznu „zaslužio“ zločinima počinjenim u Gornjem Vakufu u januaru 1993. godine i u Jablanici u aprilu iste godine. Na teret mu se stavlja i protjerivanje bošnjačkog stanovništva iz Čapljine, granatiranje i napadi na pripadnike međunarodnih organizacija, te teroriziranje stanovnika istočnog Mostara.

Također je bio upoznat sa odnosom prema bošnjačkim zarobljenicima u logorima u Ljubuškom, Dretelju, Gabeli i Heliodromu, ali da nije uradio ništa kako bi spriječio te zločine.

Rušenje Starog mosta

Bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković su također osuđeni na po 20 godina zatvora, a iz Tužilaštva u žalbenom postupku traže zatvorsku kaznu u trajanju od 40 godina. Praljku se, između ostalog, na teret stavljalo i rušenje Starog mosta u Mostaru 9. novembra 1993. godine. Osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik je tokom jednog od medijskih istupa ispričao da se Praljak u Haagu hvalio rušenjem Starog mosta, iako je na suđenju negirao svoju odgovornost.

– Kako sam ga pogodio, to je bilo za historiju – prepričao je Krajišnik Praljkove riječi.

Praljak je tokom boravka u zatvoru objavio i knjigu “Agresija BiH na Republiku Hrvatsku – Činjenice”, koja je svjetlo dana ugledala 2007. godine.

– Valentin Ćorić je do 10. novembra 1993. igrao ključnu ulogu u funkcioniranju mreže zatočeničkih centara HVO-a. Doprinio je držanju hiljada Bošnjaka u zatočeništvu pod teškim uslovima, tokom kojeg su ti ljudi premlaćivani, zlostavljani i ponižavani. Osim toga, uprkos alarmantnim informacijama koje je dobijao, Ćorić ništa nije preduzeo da bi spriječio da se zatočenici šalju na liniju fronta kako bi tamo radili, pri čemu su mnogi od njih ubijeni ili ranjeni – stoji, između ostalog, u optužnici protiv Valentina Ćorića, načelnika Uprave vojne policije HVO-a koji je osuđen na 16 godina zatvora.

Takozvana Herceg-Bosna je, podsjećanja radi, proglašena još 18. novembra 1991. godine, a činile su je općine Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Ravno i Dobretići.

Imajući u vidu nepravomoćnom presudom jasno definiranu ulogu tadašnjeg rukovodstva Republike Hrvatske, kao i ulogu rukovodstva Herceg-Bosne, jasno je zašto konačna presuda šestorci izaziva ogromnu pažnju u susjednoj Hrvatskoj i među predstavnicima hrvatskog naroda u BiH.

Ukoliko Haški sud odredi slične ili čak strožije kazne navedenoj šestorci, ta presuda bi mogla jasno odrediti karakter paradržavne tvorevine Herceg-Bosne, koja se danas nastoji oživjeti teritorijalnim preustrojem BiH, te ulogu susjedne Hrvatske u ratnim sukobima u BiH.

Nedim Pobrić (Faktor)

Podijeli

Jedan komentar

  1. puka 59 - SIJEČANJA
    puka 59 - SIJEČANJA Mart 05, 21:52

    VETERANI 317 SBBR GRADA HEROJA SA VRATA BOSNE SU UBJEĐENI DA SE dr ČOVIĆU- LJUBIĆU ŽURI FEDERALIZACIJA KOJU NADAMO SE DA ČE PREPOZNATI I ONEMOGUĆITI BH PATRIOTE .OPERATIVCE IZ TOG VREMENAA NAŠE Z/O gen ŠILJEGA Ž. brig TOKIĆ Z. – ŠEKERIJU L TE POLITIĆARA- ŽUPANA ŠARIČ I. VAKAT JE DA PROCESUIRATE .POZDRAV DOMOVINI DO PRAVDE ZA CIVILNE ŽRTVE DUŠE- UZRIČJA -ŽDRIMACA- HRASNICE- BISTRICE -MAHALE ŠESTE.

    Odgovori

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *