Kliker.info

Slučajno ili ne, dan nakon što se u Chicagu završi summit NATO saveza, u Sarajevu će 22. maja početi zajedanje Vijeća za provedbu mira (PIC). Očekuje se da će u Chicagu biti odobreno uključivanje BiH u Akcijski plan za članstvo (MAP) u NATO-u. Prema svim procjenama, dvodnevna sesija PIC-a mogla bi biti i drukčija i oštrija od svih prethodnih, posebice prve ovogodišnje, održane u januaru, kada je priopćena fraza da je Vijeće za provedbu mira zabrinuto zbog situacije u BiH uz zahtjev da se usvoji državni budžet za 2012. godinu.

Država jedva diše

Na dnevnom redu majskog zasjedanja PIC-a naći će se nekoliko krupnih problema: izmjena Ustava BiH u kontekstu obvezne i neodgodive realizacije presude u predmetu “Sejdić – Finci” bez koje ne smože stupiti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, zatim lokalni izbori u Srebrenici i Mostaru, Brčko Distrikt, daljnji status Ureda visokog predstavnika… Ta otvorena pitanja ne mogu se zatvoriti frazama i pozivima bh. političkim liderima da preuzmu odgovornost za njihovo rješavanje. PIC se po pravilu sastaje tri puta godišnje i sa svakog zasjedanja upućivani su apeli i zahtjevi vlastima da se uozbilje i rade u interesu građana BiH i svaki put su se odbili kao o betonske zidove.Visoki predstavnik Valentin Inzko jučer je u Washingtonu razgovarao s najvišim američkim dužnosnicima o situaciji u BiH, a u utorak će Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti svoje polugodišnje izvješće. Njegov odlazak u SAD u izravnoj je vezi sa sjednicom PIC-a i prema izvorima našeg lista iz diplomatskih krugova “službeni Washington je odlučan sad se konkretno umiješati u nedovršeni posao u BiH”.

– Građani BiH više ne žele slušati istrošene argumente političara. Oni žele da lideri nađu rješenja za probleme koji se predugo ne rješavaju. Sa stajališta prve polovice 2012., vjerujem da postoji prava osnova za optimizam, poručio je Inzko pred odlazak u SAD.
– BiH mora ispuniti uvjete, a Europska unija je spremna pružiti svu tehničku i financijsku pomoć, jasan je i Peter Sorensen, šef Izaslanstva EU-a i specijalni predstavnik EU-a u BiH. Posljednjih dana iz međunarodne zajednice stižu ocjene da BiH bilježi napredak, ali ostaje činjenica da država jedva diše, stisnuta izvana i još više iznutra. Susjedne zemlje i dalje lome svoje interese preko BiH. Hrvatska se, na ovaj ili onaj način, u svakom slučaju izravno miješa u unutarnje stvari naše zemlje. Srbija i dalje igra dvostruku igru – priča da podržava teritorijalni integritet BiH, a stalno favorizira i podržava predsjednika RS-a Milorada Dodika koji opet koristi svaku priliku da blokira i demontira državne institucije. Njegov SNSD ide čak dotle da je u martu najavio formiranje obavještajne službe Republike Srpske!

Tupi domaći skalpeli

– Bez obzira na to, neupitna je sigurnost BiH od udara izvana, međutim, problem je potpuna unutrašnja nestabilnost koju, uz časne iznimke, politički lideri forsiraju jer im omogućava da se zadrže u sedlu. Prijem u NATO savez za BiH je čak važniji od ulaska u EU – riješio bi masu problema, podigao bi rejting države, otvorio vrata stranim investicijama, osigurao državne granice… Međutim, ulazak u NATO neće riješiti unutarnje konflikte u BiH koji su njezin karcinom i on neprestano metastazira. Za uklanjanje kancerogenih dijelova zaduženi su domaći politički lideri, ali se oni uglavnom služe tupim skalpelima. Europska unija zahtijeva od BiH da napokon stane na noge umjesto da dubi na glavi, ali se istovremeno blago odnosi prema onima koji državu i njezine građane drže u lancima. Upravo tu blagost i popustljivost obilato koriste domaći politički lideri. Oni su se opredijelili za taktiku proizvodnje i eksploatacije strahova naroda od ugroženosti i majorizacije što može dovesti do teških posljedica. U situaciji kakva je u BiH, dovoljan je i mali oblik nasilja koji bi, bez obzira što bi bio stranački organiziran i kontroliran, mogao izazvati eksploziju. Dovoljan su primjer igre sa Srebrenicom i Mostarom uoči lokalnih izbora, a tu negdje može se smjestiti i Brčko Distrikt.
Kakve se, dakle, odluke Vijeća za provedbu mira mogu očekivati? Kako doznajemo, međunarodna zajednica nije raspoložena da se ponovo pravi iznimka kada je riječ o lokalnim izborima u Srebrenici kako bi se, kao 2008., omogućilo Srebreničanima da, bez obzira gdje imaju prebivalište, glasuju i odrede vlast u Srebrenici.

 Oštra je i protiv bojkota izbora što kao mogućnost najavljuje SDA. S druge strane, spremna je pomoći da Srebreničani prijave svoje prebivalište u Srebrenici i iziđu na izbore kao stanovnici tog grada, a da pri tome ništa ne izgube, posebno oni kojima je prebivalište u FBiH, osobito pravo na zdravstvenu zaštitu.- Kada je riječ ooktobarskim  lokalnim izborima u Mostaru, izvori našeg lista kažu da će PIC zauzeti stav da je ključna odluka Ustavnog suda BiH i da bi njezino izigravanje i zaobilaženje bilo definitivan dokaz da nema vladavine prava.Vijeće za provedbu mira bavit će se i “pipavim” pitanjem superrevizije u Distriktu Brčko i morat će donijeti odluku ostaje li ona i dalje na snazi. Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH, poslao je prije nekoliko dana pismo članovima PIC-a kojim se protivi ukidanju superrevizije uz objašnjenje da se Vlada RS-a ne pridržava odluke Arbitražnog tribunala. Poznato je, inače, da vlasti RS-a već dugo, raznoraznim metodama, pokušavaju Brčko Distrikt prisvojiti i uknjižiti kao dio tog entiteta. Kako doznajemo, posljednjih dana se u stručnim krugovima EU-a užurbano i pažljivo analizira situacija u Distriktu. Inače, i Bruxelles i Washington su svjesni da samo čvrsto osigurana stabilnost Brčko Distrikta može ideju o neovisnosti Republike Srpske razbiti i pretvoriti u mjehur od sapunice.

Američka intervencija

U ožujku je Europski parlament usvojio Rezoluciju u BiH u kojoj je naglašeno da se ključ za približavanje naše države EU-u nalazi u Sarajevu uz neophodnu potporu oba entiteta. To znači da mora postojati jedna adresa Bosne i Hercegovine – Parlament BiH i Vijeće ministara BiH. Europski parlamentarci su pozvali i na razmatranje mogućnosti ukidanja OHR-a budući da je EU pojačala svoju prisutnost. Taj posao ostavljen je Vijeću za provedbu mira i ono će drugog dana zasjedanja u Sarajevu donijeti odluku. Za ukidanje OHR-a i dalje se zalaže Rusija dok su SAD i ostale države članice PIC-a protiv. Tako će biti i na predstojećem zasjedanju, a prema informacijama s kojima raspolažemo, donijet će se odluka prema kojoj će OHR nastaviti raditi sa svim dosadašnjim ovlastima jer BiH nije ispunila sve uvjete. Rusija će zasigurno izuzeti svoj glas iz takve odluke. Što stoji iza takvog stava službene Moskve?

Činjenica je da Rusija ne bi imala nekog posebnog interesa, pogotovo strateškog, od raspada BiH. Međutim, Rusija Bosnu i Hercegovinu već dugo uspješno koristi za dokazivanje potpune razjedinjenosti Europske unije i njezinih unutarnjih sukoba i svađa. I to će raditi sve dok joj odgovara. S druge strane, jasno je da bi ukidanje OHR-a oslabilo utjecaj Washingtona u BiH koji je obećao da će svakako dovršiti nedovršeni posao u Bosni i Hercegovini. Amerika je taj posao svjesno prepustila Europi, ali ga ona nije uradila – nešto zbog različitih pristupa i viđenja budućnosti BiH, nešto zbog trzavica unutar sebe, nešto zbog političke, ekonomske i financijske krize koja je ozbiljno drma. Zbog toga su u BiH i preko BiH izmiješani europski konci, što ovdašnji politički lideri koriste za svoje i interese svojih timova. Amerika je sada odlučna da ih raspetlja i povuče one prave, što bi BiH počelo dizati na noge. U krajnjem slučaju, bez američke intervencije, rat u BiH ne bi bio zaustavljen i tko zna koliko bi trajao. (Kliker.info-DL)