Kliker.info

U prošli petak u Banjaluku je iz Beograda doputovala Vlada Srbije, predvođena predsjednikom Mirkom Cvetkovićem, na sastanak s Vladom Republike Srpske. Bio je to prvi javni istup srbijanske Vlade u novom, promijenjenom sastavu. Vlada Srbije zapravo se postavila prema Republici Srpskoj kao prema nezavisnoj državi, naravno uz saglasnost Borisa Tadića, predsjednik Srbije.

Pređena granica

U nedjelju su iz Zagreba Ivo Josipović i Jadranka Kosor, predsjednik i premijerka Hrvatske, pozvali „sve političke čimbenike u BiH na odgovorno ponašanje". Iz Zagreba se javio i Zoran Milanović i zatražio da se „razmotre odluke o formiranju nove Vlade Federacije BiH". Jučer je, kako su javile agencije, Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova Hrvatske, „upozorio ambasadore desetak zemalja na neustavno formiranje vlasti u FBiH koje ugrožava stabilnost BiH, ali i cijelog regiona".- Načinom formiranja vlasti u Federaciji BiH, prekršeni su Ustav i zakoni Federacije, ali i intencije Dejtonskog sporazuma… Hrvatska traži institucionalnu ravnopravnost vjerodostojnih i na izborima potvrđenih predstavnika hrvatskog naroda u BiH – kazao je ministar Jandroković i otišao još dalje u svojim zahtjevima:

– Mora se osigurati nezavisnost Ustavnog suda Federacije BIH kako bi mogao bez pritisaka odlučiti o zakonitosti formiranja vlasti u Federaciji BiH.Nema više dileme, nema više naivnih i mora se to otvoreno kazati – Boris Tadić i Ivo Josipović ozbiljno su krenuli u razbijanje Bosne i Hercegovine. Uostalom, vidljivo je i golim okom njihovo miješanje u unutrašnje stvari naše zemlje i u tome su prešli sve moguće granice. Komotno se može zaključiti da Tadić i Cvetković, odnosno Josipović i Kosor hoće da po svojoj mjeri skroje BiH kako bi preko naše zemlje ostvarili svoje interese. Koristeći činjenicu da su Srbija i hrvatska supotpisnice Dejtonskog sporazuma, oni sada svojataju i trgaju Bosnu i Hercegovinu ponašajući se prema ovoj državi kao svojoj koloniji. U šta se sve to može izroditi, nije teško dokučiti.

Umivena verzija

Za nas, građane Srbije, nevjerovatno je da je prvi i najvažniji zadatak rekonsturisane Vlade Srbije da održi zajedničku sjednicu s Vladom RS umjesto da rješava gomilu problema zbog kojih je i došlo do rekonstrukcije – komentar je Aleksandra Popova, direktora Centra za regionalizam Srbije.- Ako se želi budućnost BiH, onda je potrebno iskreno opredjeljenje naših susjeda da se ova država ne raspadne. U to nisam siguran, jer je aktuelna srbijanska politička elita umivenija verzija prošle i raspad Bosne je njihova rezervna karta. Nisam uvjeren ni u politiku Ive Josipovića i Jadranke Kosor, koji jesu ipak daleko od Franje Tuđmana i Gojka Šuška, ali bi oni na kraju ipak prihvatili raspad Bosne i Hercegovine – izjavio je jučer Zdravko Grebo, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, u svoje i ime Bože Ljubića, šefa HDZ-a 1990, jučer je, posebno treba naglasiti preko beogradskih medija čiji je postao omiljeni lik, poručio da će sa SNSD-om Milorada Dodika, SDS-om Mladena Bosića u RS, a u Federaciji BiH sa Strankom za BiH Harisa Silajdžića i SBB Fahrudina Radončića ove sedmice početi dogovore o formiranju državne vlasti, kako bi likvidirali SDP i SDA. Čović, kojem to je očigledno Josipović i Kosor pušu u krila, je dodao da će biti vanredni izbori, ako se taj plan ne ostvari.

Veže ih kriminal

Odmah mu je priskočio Radončić, koji je u dugovima i kriminalu do guše, i beogradskim medijima kazao da će razgovarati s Čovićem. Safet Halilović iz Stranke za BiH jučer je kazao da ta partija pristaje na razgovore, a Beriz Belkić, također iz Stranke za BiH, nešto kasnije je rekao da još nisu dobili nikakav poziv i da će ta stranka biti u opoziciji.Kakvu računicu Čović i Radončić, koje ujedinjenuje nastojanje da izbjegnu procesuiranja zbog čestih sudara sa zakonom i da zaštite ogromnu sumnjivo stečenu imovinu, nije jasno. Ovo prije svega zato što će SDP i SDA u bošnjačkom klubu delegata Doma naroda Parlamenta BiH imati većinu.Jučer je Središnji odbor HDZ-a zaključio da je formiranje federalne vlasti „izravan udar na ustavni poredak FBiH i BiH" i da „ta vlast neće biti priznata od hrvatskog naroda u BiH".Svemu treba dodati da je Milorad Dodik, koji ima zaštitu od Borisa Tadića, prekjučer izjavio da će se Bosna i Hercegovina raspasti kao što se raspala i Jugoslavija.

On je posebno podvukao da mu je izuzetno važno što je, osim dobrih odnosa sa zvaničnim Beogradom, uspostavio i dobru saradnju sa zvaničnim Zagrebom.Sve u svemu, bijesni što nisu dobili sve funkcije u federalnoj vlasti namijenjene Hrvatima,a što bi im pomoglo da konačno podijele BiH, Čović i Ljubić pokušavaju sada da izazovu državni udar. U tome im pomaže zvanični Zagreb. Dodiku treba Čoviće kako bi preko njega učvrstio poloćaj Republike Srpske i ovaj entitet izveo iz države BiH. U tome mu pomaže zvanični Beograd.Jasno je dakle da građanima Bosne i Hercegovine predstoji teška bitka za vlastitu državu po kojoj iznutra rovare Dodik, Čović i Radončić, a izvana je ljuljaju Tadić i Josipović. Ni ovima iz vana ni njihovim izvršiocima radova u BiH ova zemlja ne odgovara kao građanska, mirna, stabilna i funkcionalna. Ona im treba za trgovinu s međunarodnom zajednicom i kao moneta za potkusurivanje.

Ne priznaju vlast, Čović formira svoj kanton

Središnji odbor HDZ-a jučer je saopštio da „federalna vlast neće biti priznata od hrvatskog naroda u BiH". Dogovoreno je da se sazove „Hrvatski narodni sabor koji će donijeti odluku o načinu i formi institucionalnog djelovanja".Kako saznajemo, pokrenuta je akcija na ujedinjavanju tri kantona u kojima dva HDZ-a imaju većinu što je zapravo pokušaj formiranja hrvatskog kantona. Osim toga, HDZ je zaključio da su „legitimni predstavnici hrvatske političke volje obvezni poduzeti sve korake iskoristiti sve metode i instrumente koji stoje na raspolaganju jednom narodu sukladno preambuli Ustava BiH i međunarodnim konvencijama uključujući i Međunarodni pakt o političkim i građanskim pravima, posebice članak 1. koji tretira pravo na samoodređenje".

Zaključci Vijeća EU o Bosni i Hercegovini

Vijeće Evropske unije jučer je na sjednici u Briselu usvojilo zaključke o Bosni i Hercegovini.

1. Vijeće još jednom ponavlja svoje nedvosmisleno opredjeljenje ka perspektivi BiH u EU, kao što je to dogovoreno na sjednici Evropskog vijeća u Solunu 2003. godine. EU će nastaviti da pruža pomoć BiH u tom smislu, uključujući i svojim većim prisustvom. Vijeće još jednom potvrđuje nedvosmislenu opredijeljenost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao suverene i jedinstvene zemlje.

2. Vijeće smatra da su pozicioniranje programa EU u centar političkog procesa u BiH i rješavanje političkih kriterija od ključnog značaja za napredak. Izražavamo duboku zabrinutost činjenicom da vlasti još uvijek nisu formirane na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Vijeće poziva političke lidere BiH da se na odgovoran način angažiraju te u duhu kompromisa što je prije moguće formiraju vlasti na svim nivoima kako bi se posvetili preostalim hitnim i neophodnim reformama da bi se ostvarili kvalitetni koraci na putu ka EU.

3. Vijeće naglašava, pozivajući se na Zaključke od 14. decembra 2010. godine, da kao priritetno pitanje zemlja treba uskladiti Ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Kredibilne aktivnosti u tom smislu predstavljaju ključ da se ispune obaveze zemlje u skladu s Privremenim /Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Usvajanje Zakona o državnoj pomoći na državnom nivou je još jedna obaveza koja proističe iz Privremenog /Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pored toga, usvajanje Zakona o popisu na državnom nivou i ubrzanje reformi su važni elementi u procesu integracije zemlje u EU. Napredak u rješavanju ovih pitanja će pokazati opredijeljenost vlasti i političkih stranaka procesu integracije u EU. Zadovoljavajući rezultati u provedbi obaveza koje proizlaze iz Privremenog /Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju će biti ključni element da bi EU razmatrala kredibilan zahtjev za članstvom. Vijeće naglašava značaj poboljšanja i jačanja efikasnog funkcioniranja države i institucija, uključujući i putem potrebnih ustavnih promjena. Posebno, BiH će morati biti u poziciji da usvaja, provodi i primjenjuje zakone i pravila EU.

4. EU finalizira pripreme za uspostavljanje ojačane, jedinstvene funkcije predstavnika EU u Bosni i Hercegovini koji će preuzeti vodstvo u pružanju podrške Bosni i Hercegovini u pitanjima koja se tiču EU. EU će poduzeti ove korake u koordinaciji sa širom međunarodnom zajednicom. Pomenuti predstavnik EU će imati širok i izbalansiran set instrumenata kako bi do maksimuma doveo poticaje koje pruža EU, u skladu s uspostavljenim procedurama. Isti će uključivati kontinuiranu političku podršku u pogledu pitanja koja su vezana za proces integracije u EU, finansiranje iz IPA fondova te monitoring i podršku napretka na provođenju reformi preko tijela uspostavljenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju/Privremenim sporazumom.

5. Vijeće je isto tako i dalje odlučno u podršci Daytonskog/Pariskog sporazuma te podržava prijedloge visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o mogućem korištenju restriktivnih mjera.

Vijeće naglašava misije zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU, odnosno Policijsku misiju EU i EUFOR Operaciju Altea kao značajne elemente sveukupne strategije EU za Bosnu i Hercegovinu. Vijeće ponavlja svoju saglasnost da redovito razmatra ove misije, i na osnovu situacije na terenu, sa ciljem procjene budućeg angažmana EU u ovoj oblasti.

6. Vijeće ponovno potvrđuje svoju punu podršku sadašnjem visokom predstavniku/specijalnom predstavniku EU Valentinu Incku. Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da ispuni neispunjene ciljeve i uslove što ostaje potrebno za zatvaranje OHR-a. U okviru sveukupne strategije EU za Bosnu i Hercegovinu i efektivnog uspostavljanja ojačanog prisustva EU, Evropska unija je jedinstvena u stavu da u Bosni I Hercegovini ima jednog predstavnika svih svojih misija.Narednih dana može se očekivati odluka o sudbini Ureda visokog predstavnika. Naime, OHR neće još biti ugašen, ali će biti preseljen u Brisel ili Njujork. Konačni stav o novom sjedištu OHR još nije usaglašen.

OHR seli u Brisel ili Njujork

Evropska unija je jedinstvena u stavu da u Bosni I Hercegovini ima jednog predstavnika svih svojih misija.Narednih dana može se očekivati odluka o sudbini Ureda visokog predstavnika. Naime, OHR neće još biti ugašen, ali će biti preseljen u Bruxelles ili New York Konačni stav o novom sjedištu OHR još nije usaglašen.(Kliker.info-San)