Obrat na političkoj sceni : Lagumdžija ne odustaje od Alijanse
Novu parlamentarnu većinu u BiH, kako smo i najavili u jednom od prethodnih brojeva Slobodne Bosne, konstituirat će šestočlana stranačka koalicija. U narednih nekoliko dana za pregovarački stol napokon će sjesti čelnici dvije zaraćene socijaldemokratske partije, SDP-a i SNSD-a, čime bi se trebala razriješiti dilema oko participiranja bošnjačko-srpske komponente u budućoj koaliciji, barem kad je riječ o državnom nivou vlasti.
Ostao je neriješen još „samo“ jedan problem: izbor hrvatskih koalicionih partnera oko kojeg se posljednjih sedmica vodi pravi podzemni diplomatski i politički rat čiji se ishod još ne nazire. Čelnici SDP-a, koji se deklarativno zalažu protiv konstituiranja matematičke koalicije, izračunali su da bi parlamentarnu većinu mogli formirati bez sudjelovanja dva HDZ-a koji su nedavno konstituirali hrvatski nacionalni blok. Iako su dva HDZ-a osvojila nadmoćnu većinu hrvatskih glasova, više od 80 posto, „matematički“ je moguće konstituirati vlast bez njihovog sudjelovanja. SDP računa na savez sa HSP-om i Radom za boljitak, dvije partije čija je hrvatska politička legitimacija krajnje upitna, budući da su na oktobarskim izborima dobile zanemarljiv broj hrvatskih glasova.
LAŽNA DILEMA
Odbijanje suradnje s HDZ-om Dragana Čovića čelnici SDP-a pravdaju principijelnim razlozima, nastojanjem da prothodnu matematičku koaliciju zamijene novom programskom koalicijom koja će se okupiti oko raspodjele posla a ne, kao ranije, oko raspodjele izbornog plijena. Ta je principijelnost SDP-a djelovala uvjerljivo sve donedavno, dok čelnici SDP-a nisu u potrazi za „programskim partnerima“ odlučili sjesti za pregovarački stol s SDS-om, čiji je izborni program dijametralno suprotan proklamiranim ciljevima SDP-a. Nakon razgovora s SDS-om, postalo je posve jasno da je SDP-ov zahtjev za programskom koalicijom najobičnija fraza kojom ova partija pokušava prikriti vlastitu borbu za raspodjelu izbornog plijena.
U pozadini spora između SDP-a i HDZ-a krije se borba stranačkih šefova Zlatka Lagumdžije i Dragana Čovića za prevlast u novoj koalicionoj vlasti. I Lagumdžija i Čović zainteresirani su za čelnu funkciju u novom Vijeću ministara BiH, pri čemu se Lagumdžija poziva na izborne rezultate SDP-a dok se Čović poziva na nepisano pravilo o nacionalnoj rotaciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.Problem je što i Lagumdžijini argumenti, jednako kao i Čovićevi, stoje na staklenim nogama. Izborni rezultati SDP-a daju Lagumdžiji pravo da zahtijeva čelnu funkciju u Vijeću ministara BiH, no problem je što bi po toj logici hrvatske političke partije, zbog malobrojnijeg biračkog tijela, bile trajno eleminirane iz utrke za čelnu fukciju u Vijeću ministara BiH.
ARGUMENTI NA STAKLENIM NOGAMA
Čović se, s druge strane, poziva na nepisano pravilo o nacionalnoj rotaciji, koje se može, ali i ne mora poštovati budući da se ne radi o izričitoj zakonskoj ili ustavnoj obavezi. Ali, jednako tako, ni Lagumdžijin zahtjev za premijerskim mandatom nije utemeljen na pozitivnim zakonskim propisima. Mandat se naime daje onom kandidatu koji može osigurati podršku parlamentarne većine i nigdje ni u jednom zakonu nije propisano da se mandat daje kandidatu iz partije s najvećim brojem osvojenih glasova. Premijerski mandat je neupitan samo u slučaju kada neka partija osvoji apsolutnu izbornu pobjedu. No, u slučaju relativne izborne pobjede, sve su kombinacije moguće, pa čak i mogućnost da partija s najvećim brojem osvojenih glasova uopće ne sudjeluje u vlasti.
Ishod bitke Lagumdžije i Čovića za premijerski mandat presudno će zavisiti od stava ostalih koalicionih partnera, prije svih SDA i SNSD-a. Kako doznajemo, stranački vrh SDA odlučio je podržati kandidaturu Lagumdžije i tu odluku neće promijeniti čak ni u slučaju ako bi pouzdano znali da lider SDP-a neće dobiti potrebnu većinu u Parlamentu BiH. Odgovornost za izbor mandatara pripada SDP-u kao relativnom pobjedniku i SDA nema namjeru preuzimati na sebe odgovornost koja mu ne pripada.
Tim prije što glasovi SDA ionako neće biti presudni. Odluku će prelomiti glasovi zastupnika iz SNSD-a zbog famoznog entitetskog glasanja. Nakon sklopljenog pakta sa SDS-om, SNSD u rukama drži odlučujući broj glasova u Parlamentu BiH. A kako trenutno stvari stoje, SNSD i SDS podržat će Čovića, a ne Lagumdžiju.U slučaju da Lagumdžija ne dobije potrebnu podršku za mandatara Vijeća ministara BiH, nije isključena mogućnost da se SDP potpuno povuče iz vlasti na državnoj razini i da se fokusira na izvršnu vlast u kantonima i Federaciji BiH. Takvu mogućnost Lagumdžija je već najavio nespretnom izjavom o poželjnoj primjeni postratnog njemačkog recepta u BiH (izgradnja države po modelu istočne i zapadne Njemačke).No, odluči li se za takvu avanturu, SDP ne bi mogao računati na podršku SDA.
ODLUČNA BITKA ZA FEDERALNI DOM NARODA
SDP i Radom za boljitak, s jedne, i dva HDZ-a, s druge strane fronta, vode odlučujući bitku za kontrolu nad hrvatskim klubom u Domu naroda federalnog Parlamenta. Od ishoda ove bitke, uveliko zavisi konstituiranje vlasti na federalnoj razini: ako SDP i Radom za boljitak uspiju pridobiti najmanje šest hrvatskih delegata, federalnu parlamentarnu većinu konstituirat će vlast predvođena SDP-om u kojoj neće biti mjesta za dva HDZ-a.Prema nezvaničnim informacijama, SDP i Radom za boljitak nadomak su takvog cilja.
SDP KORISTI SBB KAO MONETU ZA POTKUSURIVANJE SA SDA
Nedavni susret čelnika SDP-a i SBB-a probudio je nadu među pristalicama Fahrudina Radončića da bi se ipak mogli naći u parlamentarnoj većini. Tim prije što su odnosi između SDP-a i SDA prilično zategnuti, pored ostalog i zbog protivljenja Kantonalnog odbora SDP-a Tuzla da koalira sa SDA.Kako doznajemo, SDP nije zainteresiran za koaliciju sa SBB-om, pa susret čelnika dvije partije treba tumačiti kao pritisak SDP-a na SDA da smanji apetite kod raspodjele izvršne vlasti. Naime, SDA traži polovinu izbornog plijena, no u SDP-u tvrde da im Radončić nudi puno povoljniju varijantu podjele izbornog plijena – 80:20 posto u korist SDP-a! Asim Metiljević (Slobodna Bosna)
Komentari