hamburger-icon

Kliker.info

Nouriel Roubini : Da je Obama tretirao korporativni sektor na način na koji to Trump radi, proglasili bi ga komunistom !?

Nouriel Roubini : Da je Obama tretirao korporativni sektor na način na koji to Trump radi, proglasili bi ga komunistom !?

Februar 07
07:33 2017

Kad je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a, došlo je do impresivnog rasta cijena dionica. Investitori su prvobitno bili ushićeni zato što je Trump obećao fiskalni stimulans, smanjenje ograničenja u oblasti energije, zdravstva i finansijskih usluga te velike porezne rezove, kako u oblasti korporativnog i poreza na dohodak, tako i u oblasti poreza na nekretnine i kapitalnu dobit. No, hoće li realnost tzv. tramponomije uspjeti održati stalni rast cijena dionica?

Piše : Nouriel Roubini (Project Syndcate)

Nije neobično što su korporacije i investitori sretni. Ovo tradicionalno republikansko prihvatanje tzv. ekonomije kapanja uglavnom će pogodovati korporacijama i bogatim pojedincima, dok radnicima u proizvodnji neće donijeti znatna povećanja primanja niti će stvoriti nova radna mjesta. Prema podacima nezavisnog Centra za porezne politike, gotovo polovina poreznih rezova išla bi u korist jedan posto najbogatijih na svijetu.

Kraj ‘medenog mjeseca’

Pa ipak, živost korporativnog sektora uskoro bi mogla ustupiti mjesto iskonskom strahu: uspjeh na tržištu već jenjava, a Trumpov medeni mjesec s investitorima uskoro bi mogao biti okončan zbog nekoliko razloga.

Za početak, očekivanje fiskalnog stimulansa možda jest dovelo do porasta cijena dionica, ali je dovelo i do porasta kamata na dugoročne kredite, što nanosi štetu u oblasti potrošnje kapitala i sektorima čije je poslovanje usko vezano za kamatu, kao što su nekretnine. Osim toga, jači dolar uništit će veći broj radnih mjesta koja drži Trumpova baza u proizvodnji. Američki predsjednik možda jest “spasio” 1.000 radnih mjesta u Indiani vršeći pritisak na proizvođača klima-uređaja, kompaniju Carrier, ali porast vrijednosti američkog dolara u periodu nakon izbora mogao bi u doglednoj budućnosti uništiti gotovo 400.000 radnih mjesta u proizvodnji.

Štaviše, moglo bi se ispostaviti da je Trumpov paket fiskalnog stimulansa u konačnici dosta veći nego što bi se dalo pretpostaviti na osnovu trenutnih cijena na tržištu. Kao što su predsjednici Ronald Reagan i George W. Bush pokazali, republikanci rijetko uspijevaju odoljeti iskušenju da srežu porez na dohodak, korporativni porez i druge poreze čak i kad nemaju načina da nadoknade izgubljeni prihod ni želju da smanje potrošnju. Ako se takav scenarij ponovi, fiskalni deficiti dovest će do porasta kamatnih stopa i vrijednosti dolara i naštetiti ekonomiji dugoročno.

Drugi razlog zbog kojeg bi investitori trebali smanjiti entuzijazam jesu šanse za inflaciju. Budući da je američka ekonomija već blizu stanja pune zaposlenosti, Trumpov fiskalni stimulans povećat će inflaciju u većoj mjeri nego rast. Inflacija će natjerati čak i miroljubive Federalne rezerve na čelu sa Janet Yellen da ranije i brže povećaju kamatne stope nego što bi inače, zbog čega će, dugoročno gledano, kamatne stope dodatno rasti, kao i dolar.

Dalje, ova nepoželjna mješavina pretjerano labave fiskalne i štedljive monetarne politike dovest će do slabljenja finansijskog stanja, što će dovesti do smanjenja prihoda radnika u proizvodnji i umanjiti im šanse za zaposlenje. Trumpova administracija, koja je već protekcionistička, morat će pribjeći dodatnim protekcionističkim mjerama kako bi zadržala podršku ovih radnika, čime će dodatno oslabiti ekonomski razvoj i umanjiti korporativni profit.

Ako Trump pretjera s protekcionističkim praksama, nesumnjivo će uzrokovati trgovinske ratove. Trgovinski partneri Amerike neće imati mnogo izbora: morat će odgovoriti na američke restrikcije na uvoz uvođenjem vlastitih taksi na robu koja se izvozi iz SAD-a. Slične reakcije koje će uslijediti kočit će ekonomski razvoj i nanijeti štetu svim svjetskim tržištima. Sjetimo se kako je američki Zakon o tarifama iz 1930. izazvao globalne trgovinske ratove, koji su dodatno intenzivirali Veliku ekonomsku krizu.

Osim toga, na osnovu Trumpovih postupaka može se pretpostaviti da će ekonomski intervencionizam njegove administracije otići dalje od tradicionalnog protekcionizma. Trump je već pokazao spremnost da ugrozi strane operacije kompanija uz prijetnju uvođenjem poreza na uvoz, javne optužbe za prekomjerne cijene i restrikcije na uvoz (što otežava praksu privlačenja talentiranih radnika).

Dobitnik Nobelove nagrade Edmund S. Phelps opisao je Trumpovo direktno miješanje u korporativni sektor kao slično praksama nacističke Njemačke i fašističke Italije. Da je bivši predsjednik Barack Obama tretirao korporativni sektor na način na koji to Trump radi, proglasili bi ga komunistom, ali kada to radi Trump, korporativna Amerika iz nekog razloga podvija rep.

Upitni savezi

Dodano tome, Trump dovodi u pitanje američke saveze, dodvoravajući se američkim rivalima, poput Rusije, i suprotstavljajući se važnim globalnim silama, kao što je Kina. Njegova neujednačena vanjska politika plaši svjetske lidere, multinacionalne kompanije i globalna tržišta uopće.

U konačnici Trump može upotrijebiti metode saniranja štete koje će samo pogoršati situaciju. Naprimjer, on i njegovi savjetnici već su najavljivali namjere slabljenja dolara. Ali od priče nema ništa, a takve najave imaju samo privremeni efekt na valutu.

To znači da bi Trump mogao imati radikalniji i heterodoksniji pristup. U toku kampanje optužio je Sistem federalnih rezervi da je isuviše popustljiv i da kreira “lažnu ekonomiju”. Međutim, sada bi mogao biti u iskušenju da imenuje nove članove Odbora guvernera koji su popustljiviji i manje nezavisni od Yellen kako bi poboljšao kreditne uvjete za privatni sektor.

Ako to ne uspije, Trump bi mogao samostalno intervenirati na slabljenju dolara ili uvesti kontrole kapitala da ograniči priliv kapitala koji dovodi do rasta dolara. Na tržištima već vlada oprez; uslijedit će prava panika ako protekcionizam i nesmotrena, politizirana monetarna politika dovedu do izbijanja trgovinskih i valutnih ratova.

Očekivanje stimulansa, manjih poreza i ukidanja ograničenja sigurno bi moglo dovesti do kratkoročnog ekonomskog napretka i poboljšanja stanja na tržištu. Ali, kako nestabilnost na finansijskim tržištima ukazuje, nedosljedne, neujednačene i destruktivne politike koje provodi američki predsjednik negativno će se odraziti na dugoročni američki i globalni ekonomski napredak.

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *