hamburger-icon

Kliker.info

Nivo Jadranskog mora povečat će se za jedan metar

Nivo Jadranskog mora povečat će se za jedan metar

15 Decembra
12:47 2006

Naprotiv, ono se i dalje nastavlja te bi, prema nekim predviđanjima, do 2100. moglo utjecati na povišenje razine mora do čak 140 centimetara. Već se sada, ističu u WMO-u, svake godine na Arktiku otopi površina leda veća od Švicarske. Globalno zatopljenje i takvi scenariji odnose se isto tako i na Hrvatsku, čiji Državni hidrometeorološki zavod trenutno radi na izradi svojega nacionalnog izvješća. – Postoji scenarij da će se u idućih 50 do 100 godina globalno zatopljenje nastaviti i utjecati na rast temperatura od 3 do 5 Celzijevih stupnjeva, a zbog toga bi otapanje leda na polovima povisilo razinu mora do jednog metra. Što se tiče Hrvatske, razina mora bi se trebala povećati od pola do jednog metra, a temperatura povisiti za već spomenuti broj stupnjeva. Osim toga, kod nas se predviđa i od 10 do 20 posto manje oborina, kao i mijenjanje njihove prostorne rasprostranjenosti – objasnio je Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda.Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i stalni  hrvatski predstavnik pri WMO-u, Ivan Čačić, ističe kako je za razumijevanje sadašnje situacije bitno shvatiti onu iz 20. stoljeća. – Tada je na globalnoj razini došlo do zatopljenja od 0,6 stupnjeva Celzijevih. Sadašnja predviđanja podrazumijevaju povećanje od čak osam puta. Simptomi zatopljenja vidljivi su posljednjih dvadesetak godina i postaju sve jači i češći. Prema nekim scenarijima, predviđa se i pojava malarije na jugu
Europe
. Više ne raspravljamo o tome je li došlo do globalnog zatopljenja, nego o tome kako će vlade, uključujući i hrvatsku, reagirati na novonastale situacije i prilagođavati svoje strateške i ekonomske programe – istaknuo je Čačić.Globalno zatopljenje, ističu stručnjaci, produkt je povećanja koncentracije plinova efekta staklenika, i to posebice ugljičnog dioksida zbog sve većeg izgaranja fosilnih goriva u industriji, energetici i prometu. Zbog toga su u zadnjih dvadesetak godina sve primjetnije i češće ekstremne vremenske situacije te pojava poplava, suša, pijavica ili drugih nepogoda koje su pogubne za ljudska dobra.

 

Jutarnji list

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku