hamburger-icon

Kliker.info

Neprijatno buđenje iz ostvarenog sna : Rasizam u SAD-u i zakašnjela Obamina reakcija

Neprijatno buđenje iz ostvarenog sna : Rasizam u SAD-u i zakašnjela Obamina reakcija

19 Jula
05:53 2015

rasizam11Usljed porasta tenzija i nasilja na rasističkoj osnovi, američki predsjednik Obama obratio se najstarijoj afro-američkoj organizaciji za ljudska prava. Neki smatraju da su njegove reakcije stigle malo prekasno.Bio je to san pokreta za ljudska prava: multikulturalna demokracija u kojoj se o ljudima neće suditi prema boji kože, već prema njihovim osobinama. Kada je 2008. godine za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izabran Barack Obama, mnogi Amerikanci bili su ushićeni. Da li se san ostvario?

Nacija se otrježnjava kako se Obamin drugi mandat bliži kraju. Više od 60 posto Amerikanaca, i crnih i bijelih, vjeruju da su rasni odnosi u dosta lošem stanju, o čemu svjedoči i nedavna anketa koju su proveli CBS i New York Times.Nekoliko slučajevi u kojima policija ubija nenaoružane Afro-amerikance, pokrenula je val protesta širom zemlje. Demonstranti su izašli na ulice noseći transparente poput onog sa porukom: “Tiču nas se životi crnaca!”. Tenzije su prerasle u nemire i sukobe sa policijom, čije su snage svojom opremljenošću često podsjećale na vojsku.

Pedsjednik Obama se u utorak, po drugi put u svom mandatu, obratio Nacionalnom udruženju za unapređenje prava „obojenih“ ljudi (NAACP). Tom prilikom je predložio reforme sistema američkog kaznenog prava, prvenstveno reduciranje dugogodišnjih uvjetnih kazni za nenasilne prekršaje s drogom, a koje se često dosuđuju “obojenima”.Ipak, mnogi Afro-amerikanci smatraju da je predsjednik presporo odreagirao na apele za reformu zakona, da nije tražio dovoljno i svakako ne dovoljno brzo.

“Predsjednik je malo pažnje rasnim problemima posvetio tek kada je na to bio primoran”, kaže Ronnie Dunn, profesor Urbanih studija na Državnom univerzitetu u Clevelandu, te dodao: “Očita je bila njegova nevoljnost da se iskreno posveti tom pitanju”.

Politika poštivanja

Harold McDougall, profesor prava na Howard univerzitetu u Washingtonu, smatra da Obamino ustezanje da se pozabavi rasnim pitanjima ima veze sa “politikom poštivanja”, načinom razmišljanja o Afro-amerikancima koji se prenosi generacijama, i u kojem im se preporučuje da promijenu svoje ponašanje i kulturu kako bi se približili ponašanju i kulturi bjelačke većine.

Tokom kampanje 2008. godine, pod pritiskom javnosti, u to vrijeme senator Obama bio je primoran povući svoje članstvo u Afro-američkoj crkvi (Trinity United Church of Christ). Velečasni Jeremiah Wright, vođa te crkve i svećenik koji je krstio Obaminu djecu, imao je krajnje kontroverzne izjave o rasnim pitanjima, kao i o američkoj unutrašnjoj i vanjskoj politici.

“Meni izgleda kao da je Obama izabran upravo ‘politikom poštivanja’. To je ono što ga je držalo u zamci tokom cijelog prvog, ali i više od pola drugog mandata”, tvrdi McDougall.

“Zaista, čini se da nema granice u tome koliko neko mora biti servilan da bi ga ljudi prihvatili prema vlastitim kriterijima, radije nego prema njegovim stvarnim kvalitetama”, dodaje on.

Promjena tona

I McDougall i Dunn se slažu da je predsjednik dosta kasno postao odlučan po pitanju rasnih prava. To si može dopustiti, prema njihovom mišljenju, budući da se više ne može kandidirati za predsjednika, a i događaji u gradovima poput Fergusona, Missourija i Baltimora podsjetili su da neke probleme hitno treba rješavati.

“Čini se da je Obama sada puno slobodniji da raspravlja o tim pitanjima”, naglašava Dunn.

Nakon nemira u Fergusonu prošlog ljeta, Obama je formirao radnu grupu za izradu prijedloga reforme policije. Novoosnovano tijelo odmah je pozvalo na okončanje “ratničkog” mentaliteta koji se počeo širiti brojnim policijskim stanicama širom države. Umjesto toga, kako je predloženo, policija se trebala više povezati i sarađivati s lokalnim zajednicama na smirivanju situacije i sprječavanju sukoba.

Ministarstvo pravde pokrenulo je istrage u policijskim stanicama u Fergusonu, Clevelendu i Baltimoru, a rezultati istraga u Fergusonu i Clevelendu nisu bili dobri.

Da li je post-rasistička Amerika stvarna?

Rasističke tenzije u Americi su u porastu posljednju godinu, a onda je u junu ove godine naoružani 21-godišnji bijelac ušao u historijski poznatu crnačku crkvu u Charlestonu i na okupljene vjernike otvorio vatru. Ubio je devet ljudi.

“Zgroženi su bili i bijelci. To se nije smjelo desiti. Ovo nije post-rasistička Amerika”, ističe McDougall.

Nekoliko dana nakon masakra u crkvi, Obama je imao intervju sa popularnim zabavljačem Marcom Maronom u Los Angelesu. O masakru je govorio prvenstveno u svjetlu potrebe bolje kontrole naoružanja, tek pri kraju intervjua predsjednik je spomenuo rasne probleme i o njima govorio izuzetno otvoreno, što je u dobroj mjeri iznenadilo publiku.

“Ne radi se samo o tome da nije pristojno javno nekoga nazvati crncem. To nije mjerilo da li rasizam još uvijek postoji ili ne”, izjavio je tada Obama.

U vrijeme kada je predsjednik to izjavio, u Columbiji, glavnom gradu Južne Karoline, na zgradama lokalnih institucija još uvijek se vijorila ratna zastava Konfederacije. Tek prošle sedmice državni zakonodavci izglasali su uklanjanje zastave pod kojom su se u vrijeme Američkog građanskog rata Južnjaci borili za očuvanje ropstva.

“Amerika je, u svakom slučaju, u ozbiljnom stanju negiranja kada se govori o rasizmu. Tek sada uklanjamo zastavu Konfederacije, a u metaforičkom smislu, građanski rat još uvijek traje”, zaključuje Dunn.

(Kliker.info-DW)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku