Nema struje na bacanje” : Bosnu i Hercegovinu čeka zima u mraku
Nažalost, svjedoci smo posljednjih godina da snijeg koji padne u januaru u našoj zemlji uvijek iznenadi javne komunalne kompanije koje su zadužene za njegovo čišćenje ili ih bar zatekne nespremne. Ovaj se obrazac sa „iznenadnim snijegom u januaru“ može, naravno, primijeniti na sve ovdašnje komunalne i javne kompanije, jer je dugoročno promišljanje nešto što je potpuna nepoznanica u tim preduzećima. Zbog toga ćemo, poštovani čitatelji, pokušati ovog puta na vrijeme upozoriti nadležne šta nas može dočekati u zimskim mjesecima u segmentu snabdijevanja električnom energijom.
O toj temi mediji u regiji opširno analiziraju situaciju u posljednje vrijeme, dok se kod nas – po našem starom, dobrom običaju – po tom pitanju ne dešava apsolutno ništa.Ukratko: zemlje jugoistočne Evrope, a posebno zemlje Balkana, mogle bi se u zimskim mjesecima ove i naredne godine suočiti sa velikom krizom u opskrbi električnom energijom koja je posljedica rekordno niske razine proizvodnje hidroenergije zbog dugotrajne, dvogodišnje suše. Iako je to zapravo izlišno, dodajmo još i to – uglavnom zbog bh. nadležnih institucija i ljudi koji tamo besposleno sjede – da se i Bosna i Hercegovina ubraja u zemlje jugoistočne Evrope, odnosno u države na Balkanu.
Analitičari koji prate elektroenergetsku oblast kažu da se trenutno velika ljetna potražnja za strujom uglavnom kompenzira velikim izvozom iz Slovenije i Mađarske te dijelom iz Bugarske (iz nuklearnih elektrana, op. a), ali da bi pravi problemi mogli nastati najesen i u zimskim mjesecima, naravno pod uvjetom da se sušni period nastavi. Ako se to desi, uslijedit će dramatično povećanje cijena električne energije u regiji, što bi se naravno moglo odraziti i na nas.Iako je kod nas uobičajeno mišljenje da BiH ima „struje na bacanje", to zapravo nije tako. Igor Gavran, analitičar za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, već je sredinom ove godine upozorio na jednu za nas veoma „čudnu stvar" koja kaže da se u prvih šest mjeseci 2012. desio dramatičan pad izvoza u segmentu trgovine električnom energijom, čija vrijednost je smanjena za čak 150.014.136 KM, odnosno 68,08 posto, uz dodatno povećanje vrijednosti uvoza za 27.481.674 KM, odnosno 56,50 posto.
Time je iz kontinuiranog izrazitog suficita, BiH prešla u deficit u trgovini električnom energijom, što je zaista nepojmljivo, s obzirom na energetske potencijale i raspoložive proizvodne kapacitete, naglasio je on.
Samo mjesec nakon toga, nezavisno od podataka Vanjskotrgovinske komore, iz sjedišta najveće bh. kompanije, Elektroprivrede BiH Sarajevo, objavljeno je da je u prvih šest mjeseci ove godine proizvodnja u hidrocentralama manja za 42 posto u odnosu na planiranih 3.280 GWh, odnosno da je proizvodnja iz hidropotencijala činila samo 18 posto od ukupne proizvodnje kompanije. Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivrede BiH, potom je saopštio da će u ovoj godini proizvodnja biti za 20-ak posto manja u odnosu na 2011. godinu i to dijelom zbog remonta postrojenja termoelektrane u Tuzli, ali većim dijelom zbog izuzetno nepovoljne hidrološke situacije. Dodajmo još i to da se u BiH oko 40 posto ukupno proizvedene električne energije stvara iz hidropotencijala, a preostali dio iz termoelektrana.
Dakle, imamo nedvosmislene potvrde iz naše zemlje da je situacija i kod nas po pitanju proizvodnje električne energije i dugotrajne suše problematična. Nažalost, problemi bi u tom smislu mogli eskalirati najesen i u zimu, prvenstveno zbog toga što početkom i sredinom ove godine jednostavno nije bilo dovoljno kiša da se napune „rezervoari" akumulacionih jezera, zbog čega bi se regija u četvrtom kvartalu 2012. godine, pred početak sezone grijanja, mogla suočiti sa ozbiljnim problemima u snabdijevanju električnom energijom.
Nakon pomenutog postavlja se logično pitanje šta bi se trebalo uraditi da bi se preduprijedili problemi. Prvo, istaknimo to da je možda već i sada kasno za potencijalno rješavanje ovog problema, jer su se ovi problemi trebali rješavati prije dva-tri mjeseca ugovaranjem dodatne kupovine rezervne količine električne energije s isporukom u četvrtom kvartalu ove godine.Jer, prije nekoliko mjeseci cijena električne energije u Mađarskoj, koja je zbog nuklearnih elektrana glavni oslonac za snabdijevanje regije, bila je još koliko-toliko povoljna, ali ta cijena, kako se približava četvrti kvartal, konstantno raste. Prema podacima trgovaca električnom energijom, raspon nabavnih cijena ovih dana ide i do 20 eura razlike, dok se, recimo, u istom periodu lani taj raspon cijena kretao do maksimalno 10 eura. Sada, dakle, imamo sve ulazne elemente. Imamo upozorenja stručnjaka o problematičnom snabdijevanju, imamo naše podatke o padu izvoza i povećanju uvoza struje u BiH, imamo najave najvećeg bh. proizvođača o smanjenoj proizvodnji ove godine, imamo također i najave meteorologa da se ni u septembru ne mogu očekivati značajnije padavine… jednom riječi imamo sve što nam treba kako bi se potakli nadležni na djelovanje u pravo vrijeme.
A da li će se to desiti, nažalost, ne zavisi od nas kojima ne preostaje ništa drugo nego da sačekamo decembar i januar i da vidimo hoćemo li sjediti u toplim domovima ili pak u hladnim i u mraku. Ako želimo da nam bude toplo i da imamo struje u decembru i januaru, nadležni su već trebali nešto poduzeti jer zvona za uzbunu odavno zvone. Uostalom, i stara bosanska narodna poslovica fino kaže – pametnom je i išaret dovoljan. Međutim, ako je suditi po dosadašnjem iskustvu i ponašanju menadžmenta ovdašnjih javnih komunalnih kompanija, koje snijeg zna i u januaru iznenaditi, moglo bi se lako desiti da svi ovi išareti i zvona budu uzaludni. Jer paralelno sa starom bosanskom poslovicom postoji i Murphyev zakon koji kaže da ljudi pribjegnu razumnim rješenjima tek onda kada iscrpe sve druge mogućnosti. Eldar Dizdarević (Oslobođenje)
Komentari