hamburger-icon

Kliker.info

Nedžad Ahatović : Putinova Maskirovka za BiH ili da li je bošnjačkim političarima jasno šta se događa

Nedžad Ahatović : Putinova Maskirovka za BiH ili da li je bošnjačkim političarima jasno šta se događa

Mart 04
07:05 2018

Novi američki ambasador u Hrvatskoj Robert Kohorst koji je tek u januaru preuzeo akreditive, razmijenio je nedavno vrlo žustre komentare u zvaničnim izjavama sa svojim ruskim kolegom Azimovom. Tema je bila prodaja djela dionica hrvatske naftne korporacije INA, na koje je oko bacila ruska naftna kompanija RUSNJAFT.

Piše : Nedžad Ahatović (Index.ba)

 „Na Hrvatskoj je da odluči kome će prodati kompaniju, ali mi mislimo da bi to bila pogreška“ kazao je ambasador Kohorst, dok mu je ruski kolega Azimov oštro prebacio:

„Neprikladno je stranim državama poučavati suverenu Hrvatsku kako voditi svoju politiku u nacionalnom interesu svojih građana“. 

Diplomatski ispad 

Ovaj, ne tako mali diplomatski ispad se odvija u sjeni izvještavanja medija u BiH o ruskom špijunskom centru u Nišu, paravojnim formacijama Srbska čast i nabavci 2500 dugih cijevi za MUP RS-a.  Istovremeno u Podgorici je bačena bomba na zgradu Ambasade SAD-a, a nešto prije toga u Kosovskoj Mitrovici je u profesionalno izvedenom atentatu sa šest metaka, ubijen Oliver Ivanović jedan od predvodnika umjerene političke struje i normalizacije odnosa između Srba i Albanaca na Kosovu.

Napetost na Balkanu se postepeno povećava, a ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov u tako uzavreloj atmosferi posjećuje Beograd, kako bi izvršio pritisak na Vučića da ne poklekne pred sve jačim pritiscima Zapada prema Srbiji da prizna Kosovo i uđe u NATO. Na kraju posjete Lavrov je novinarima u kontekstu Zapadnog Balkana i odnosa među tim zemljama podcrtao da će Rusija poštovati sve sporazume koji se tiču Kosova i BiH, kao što će se usprotiviti svakom pokušaju da se ti sporazumi izbjegnu…

Ako se pomno analizira ono što je Lavrov kazao ispada da je ključno saznati informaciju gdje će, kada i kako na Balkanu Rusi prekršiti sporazume kako bi ih sačuvali. Žargonski rečeno, ispod koje se šibice krije loptica.

Kao što vidimo ključan element svake moderne vojne, a i političke strategije je – informacija. Zavaravanje neprijatelja u tom pogledu i onemogućavanje pravilne procjene situacije na terenu je taktika koju Rusija uspješno upotrebljava još od doba Napoleonovih ratova. Postoji čak i poseban naziv za tu specifičnu taktiku koja se stotinama godina izučava na ruskim vojnim akademijama – MASKIROVKA!

Dr. Charles Smith, 1988. godine napisao je: “Maskirovka je najjednostavnije opisana kao skup procesa namijenjenih za obmanu, zbunjivanje te miješanje u neprijateljsko skupljanje podataka u svim područjima sovjetskih planova, ciljeva, snaga i slabosti.”

Dr. Julian Lindley-French napisao je u studiji “NATO:Countering Strategic Maskirovka”2015. godine: “Maskirovka je zapravo dio rata, ključne strategije obmane koja koristi snagu dezinformacije i destabilizacije kako bi se stvorilo određeno mišljenje u krugovima savezničkog vodstva za odgovor”.

U prvotnom smislu, MASKIROVKA se koristila za prikrivanje vlastitih što političkih što vojnih ciljeva i kao element iznenađenja kako bi se ostvarila prednost na bojištu. Temelji se na 5 jedinstvenih oblika – prikrivanje, imitacija, simulacija, demonstracija, dezinformacija. Pri tom se određuju dostupni resursi – vrijeme, teren, ljudstvo i tehničke mogućnosti. Naposljetku se uzimaju u obzir neprijateljske mogućnosti i protumjere – neprijateljski nadzor, izviđanje i obavještajne službe. Zaključno s tim, neprijatelj bi trebao pravovremeno detektirati lažnu informaciju, ali ni po koju cijenu ne smije pravovremeno i potvrditi da je ona uistinu lažna.

Kako to praktično izgleda posvjedočio je Pjotr Šelomovskij ruski fotoreporter koji je bio na Krimu kada su ruske trupe stigle na taj poluotok 2014. godine.

– Tokom dana je sve bilo manje-više uobičajeno, iako se očekivala tenzija zbog nezakonitog svrgavanja Viktora Janukoviča. Međutim, tokom noći su se praktično niotkuda stvorili mnogobrojni vojni kamioni, iz kojih su izašli ruski specijalci. To niko nije očekivao, barem ne tako brzo. Sutra ujutro, Krim je i zvanično postao ruski – kaže Šelomovskij, i dodaje da ljudi nisu imali predstavu da su ruske specijalne snage ušle u Krim te večeri, s obzirom da su nosili neobilježene uniforme.

Na konferenciji za štampu tog istog dana, Vladimir Putin je odbacio bilo kakvu umiješanost ruske vojske u pripajanje Krima, rekavši da su to uradili “proruski borci, odnosno stanovništvo nezadovoljno nezakonitim svrgavanjem Janukoviča.”

– Uđite u bilo koju prodavnicu vojne opreme, svuda ćete naći uniforme kakve viđate na Krimu – hladno je odgovorio novinarima Putin. U tom trenutku, to je zaista djelovalo tako.

Upad na Krim 

Pet nedjelja kasnije, kada je i vrapcima na grani bilo jasno da Krim više ne izlazi iz okvira Rusije, Putin je priznao da su ruske trupe uzele učešće u akciji na poluostrvu. No to više nije bilo važno. Obmana je uspela, a neprijatelji su ostavljeni u mraku, da nagađaju ko je te večeri ušao i zauzeo Krim. Čak je i američki general major NATO alijanse Gordon Dejvis načelnik operativnog štaba za Evropu  priznao da je njemu i njegovim suradnicima bilo potrebno “prilično vremena da shvate šta se desilo.”  To priznanje je samo po sebi potvrda efikasnosti MASKIROVKE.

Dakle, centralno pitanje novog-starog rivaliteta između Rusa i Zapada je gdje će se nakon Sirije pokrenuti novo po prilici kontrolirano krizno žarište kako bi se protivnik opteretio da i u političkom i u vojnom smislu rješava to novo krizno žarište dok se ne steknu uslovi da se ne otvori neko drugo. Na Baltiku, Centralnoj Evropi, širem bazenu Crnog Mora ili na Zapadnom Balkanu. U odgovoru na to pitanje leži suština ruske MASKIROVKE.

Da li to novo krizno žarište može biti na Zapadnom Balkanu, odnosno u Bosni i Hercegovini. Ako se za trenutak fokusiramo samo na Bosnu i Hercegovinu lako je procijeniti kakve implikacije MASKIROVKA može imati po našu zemlju, odnosno šta je do sad sve urađeno da kako bi se „pritiskom na dugme“ izazvala kriza u našoj zemlji. Pod izgovorom neimplementacije presuda Ustavnog suda BiH, može doći do proglašenja jesenjih izbora nelegitimnim od strane jednog ili političkih predstavnika dva naroda u BiH i samim tim dovesti do paralizacije funkcioniranja države.

Svaka dalja intervencija na Dejtonski mirovni sporazum kako bi se blokade otklonile, aktivirale bi ruske prijetnje da neće dozvoliti prekrajanje sporazuma, što internacionalizira krizu i neumitno vodi BiH u nestabilnost. Bez vlasti na državnom nivou, sa politički i institucionalno paraliziranom Federacijom BiH, Republika Srpska ostaje kao jedini funkcionalni dio institucija BiH. Do zuba naoružan MUP RS-a u vidu alternativnih oružanih snaga pod direktnom jurisdikcijom predsjednika Vlade ovog manjeg bh. entiteta, može vrlo lako stupiti u akciju i nakon nekog insceniranog incidenta (Kao u slučaju Poljske 1939. godine) zatvoriti entitetske granice zbog moguće eskalacije nereda ili prijetnje činjenja terorističkih akata sa teritorije Federacije BiH.

Napominjem, da politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH zdušno i svim srcem navijaju za ovakav scenarijo, jer političkim putem ne mogu dobiti treći entitet u bilo kojem obliku. Nadaju se da će eskalacija političke krize sa mogućim naznakama oružanih sukoba prisiliti međunarodnu zajednicu da u svrhu smirivanja situacije ponude bosanskim političarima neki novi Vens-Owenov plan u kojem će se Herceg Bosna pojaviti ponovo kao etnička teritorija hrvatskog naroda sa pravom na disoluciju.

U takvom razvoju događaja koji idu ka potpunoj destabilizaciji BiH, a samim tim i Zapadnog Balkana, na samoj ivici oružanog sukoba, ko može garantirati  da se ruska loptica sa početka ove priče ne nalazi baš ispod šibice na kojoj piše Bosna i Hercegovina.

Mogući scenarij u BiH 

Da li će i u slučaju Bosne i Hercegovine, predsjednik Putin kazati da se lokalno stanovništvo samoorganiziralo nezadovoljno nelegalnošću provedenih izbora i da se neće dozvoliti prekrajanje Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno rasformiranje entiteta, poglavito Republike Srpske. Da li će istovremeno u tom kontekstu pod krinkom „humanitarne pomoći“ u Nišu omrknuti, a u Banjoj Luci osvanuti neko kulturno umjetničko društvo koje baštini folklorne igre naroda Ruske Federacije koje će u vidu osiguranja pratiti bilderi iz SRBSKE ČASTI, a doček sa pogačom i soli napraviti pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta RS.

Jedno je sigurno, vojno prisustvo Rusije u BiH, po bilo kojem osnovu, da li izravno, preko MUP-a RS, SRBSKE ČASTI ili nekih drugih dobro naoružanih i  neobilježenih vojnika je direktna rukavica u lice SAD-u i Sjevernoatlantskom vojnom savezu uz otvoreno pitanje da li će sve zemlje NATO-a imati jedinstven stav, na čiju će stranu stati Hrvatska i kako će se ponašati Srbija?

Istovremeno, sve elitne trupe NATO alijanse su u velikim vojnim aktivnostima sa pribaltičkim i zemljama Centralne Evrope gdje se također jako primjećuju nosioci jačanja ruskog političkog uticaja, a sutra možda i vojnog prisustva.

Još prošle godine američko Ministarstvo odbrane sa State Departmentom dobilo je striktan zadatak da tokom 2018. godine podnese temeljan izvještaj o saradnji država Zapadnog Balkana kako sa SAD-om tako i sa Ruskom Federacijom. Tačnije, izvještaj će sadržati detaljne informacije o vojnoj saradnji BiH, Srbije i Makedonije sa Rusijom. Dakle, onih država koje nisu članice NATO-a. Izvještaj mora da sadrži procjenu sigurnosne saradnje država zemalja Zapadnog Balkana sa Rusijom i to u pogledu nabavke oružja, odbrambenih sistema i vojne tehnologije koje je dobila ili kupila svaka od država od 2012. godine. Također i opis učešća vojnih snaga u treninzima i vježbama sa Rusijom u istom tom periodu, kao i opis ugovora o saradnji u koje su ušle zemlje regiona sa Rusijom. Vlada SAD će Kongres morati da upozna i sa procjenom o obavještajnoj saradnji država Zapadnog Balkana sa Rusijom, kao i o posljedicama takve saradnje po interese SAD i NATO-a, po države regiona, ali i one koje se sa njim graniče.

Da li im je stalo do Bosne 

Dok se bošnjački politički establišment bruka sa neispunjavanjem zahtjeva ratnim veteranima, dok se stožerna stranka u Bošnjaka ljulja kao kula od karata pod opterećenjem 25-godišnje katastrofalne kadrovske politike, postavlja se fundamentalno pitanje: ko će to braniti Bosnu i Hercegovinu od svih ovih tamnih oblaka, da bi nakon 25 godina ponovo kamčio svoja zaslužena braniteljska prava na minus 19, dok se bezobzirni i apsolutno ničim zaslužni pojedinci decenijama enormno bogate preko leđa sirotinje.

Iste one sirotinje koja je iznijela sve patnje i stradanja u proteklom ratu kako bi biološki preživjela i sačuvala državu o koju se danas mnogi nekažnjeno okorištavaju. Nepravda i oholost ustupili su mjesto karakteru i kompetencijama, zato nam omladina odlazi, a njihovi roditelji na ciči zimi blokiraju saobraćajnice da bi prisilili moćnike koji se kriju iza policijskih kordona da ih saslušaju. U takvoj atmosferi gdje narod ne trpi svoju vlast, zavojevači su kroz historiju tražili svoju šansu. Pitanje je da li je bilo kome u bošnjačkom političkom establišmentu, jasno šta se dešava i da li im je uopšte stalo do naroda i do Bosne. 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *