Kliker.info

Srbija ima pravo na deklaraciju o Srebrenici, ali je odgovornost političara u Srbiji da shvate da li će to dovesti do podjela unutar vlastitog naroda, a kad kažem vlastitog naroda, mislim i na narod u Srbiji, ali i na naš narod u BiH, rekao je Nebojša Radmanović, član  Predsjedništva BiH iz RS. On je rekao da je do tih podjela već i došlo, te da je o tome razgovarano na različitim nivoima."Nemam osjećaj da smo približili stavove. Volio bih da ne dođe do napetosti i negativnosti kada ta rezolucija bude izglasana, ali nisam siguran da će to biti tako", naveo je Radmanović.Srpski član Predsjedništva BiH poručio je da su na posljednjim sastancima sa čelnicima HDZ-a BiH razgovarali o daljoj saradnji, jer imaju visok nivo saglasnosti u vezi s nekim pitanjima.

NN: Šta ste dogovorili sa vrhom HDZ-a s kojim je SNSD razgovarao u četvrtak?

RADMANOVIĆ: Osnovna tema razgovora bila je nastavak saradnje HDZ-a i SNSD-a. To su možda jedine partije u BiH i iz jednog i iz drugog entiteta koje imaju dosta visok nivo saglasnosti u vezi s nekim pitanjima. Kažem nekim, jer nikad ne možete da se slažete u svemu. Generalni zaključak je da nastavljamo saradnju. Bilo je riječi i o narednim izborima. SNSD nije tražio podršku za svoje kandidate HDZ-ovih birača, ali jesmo rekli da ćemo mi podržati njihove kandidate za neke funkcije tamo gdje mi imamo uticaja.

NN: U čemu ste se još usaglasili, osim u vezi sa izborima?

RADMANOVIĆ: Prije svega, u vezi sa funkcionisanjem institucija BiH, jer je dominantan uticaj HDZ BiH u Federaciji, a ne u RS. Ima niz tema o kojima treba razgovarati kada su one aktuelne. Ali, ima i stvari gdje ne sarađujemo, recimo, dijelimo u jednom kantonu vlast s njihovim protivnicima. Ali, ja pripadam onima koji kažu da se u BiH moramo dogovarati svaki dan do besvijesti, sve dok se ne dogovorimo. Za to su potrebni partneri, a u ovoj situaciji taj partner je HDZ.

NN: Razgovarali ste o novoj inicijativi Španije. Šta ta inicijativa sadrži?

RADMANOVIĆ: Svaka zemlja koja predsjedava EU pokušava da riješi neki problem u BiH, a na njihovu i našu žalost, to im ne ide. Čini mi se da je i sada tako. Španija se trudi da napravi neke korake naprijed, jer je očito da je zapadni Balkan vrlo važno pitanje za EU, a u okivru toga BiH je vrlo važna. Nismo dobili zvaničan prijedlog nikakve deklaracije, ali približne stavove imamo. SNSD smatra da sada nije vrijeme za neke krupne ustavne promjene. Spremni smo da odmah uskladimo Ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i to ne samo zbog odluke Suda u Strazburu, jer smo o tome govorili i ranije. Međutim, naš prijedlog nije prihvatljiv za mnoge druge partije, a jedna od njih je i HDZ, koji želi mnogo krupnije promjene i tu nemamo konačne saglasnosti. Ali, pozivam one koji organizuju ove konferencije da ovo bude prilika za dogovor i razgovor, a ne za razlaz.

NN: Na kakav razlaz mislite?

RADMANOVIĆ: Mislim za razlaz među političkim partijama kao sagovornicima, nisam mislio na BiH! Često smo poslije ovakvih razgovora više udaljeni. U BiH treba raditi na približavanju, i to korak po korak, ne sa "velikim idejama" da se nešto krupno uradi, jer se onda još više posvađamo i tada nema rješenja. Ako Španci ovo ozbiljno shvate, onda je to šansa za uspjeh. Ali, ako oni shvate da je to njihova velika šansa da dođe do nekih velikih promjena u BiH, onda unaprijed kažem da će to propasti.

NN: Kako Vam se čini da Španci vide taj problem?

RADMANOVIĆ: Mislim da španski ambasador u BiH shvata o čemu se radi, ali su pritisci nekih drugih faktora van Španije i ambasade veliki i tu se pokušava da se u deklaraciju stavi neka nejasna evropska klauzula koja podsjeća na korjenitu promjenu Ustava, što, ne samo SNSD nego i ostali u RS, ne mogu prihvatiti, a to onda vodi u propast razgovora.

NN: Nedavno ste izjavili da bi predstavnici RS u zajedničkim organima trebalo da razmotre da li i na koji način treba da nastave rad u zajedničkim institucijama. Kakva je sada situacija?

RADMANOVIĆ: Različito je tumačena ta moja izjava koja glasi baš ovako kako ste Vi rekli. Smatram da su sukobi eskalirali do te mjere da se ne poštuju zakoni i Ustav…

NN: Mislite na sukob u Predsjedništvu?

RADMANOVIĆ: Mislim sukobi generalno u institucijama BiH. Dakle, kada se dođe do toga da nema nikakvog dogovora, kada se uđe u kršenje zakona i Ustava – a to ne rade predstavnici iz RS, ni u Savjetu ministara ni u parlamentu ni u Predsjedništvu – onda se postavlja pitanje: Kako dalje? I to jeste bio smisao mog obraćanja da vidim kako ćemo dalje raditi i funkcionisati. Nije to bio poziv da se napuste institucije, kao što su neki protumačili, što je onda izazvalo razne vrste dilema. Ja mislim da su jedino važni poštivanje Ustava i zakona, dogovor, razumijevanje i tolerancija. Ništa od ovoga sada nemamo. I zbog toga je situacija eskalirala. Moja izjava nije predizborna kao što su neki tvrdili, iz više razloga. Još je pola godine do izbora, a nema još ni kandidata. Oni koji su reagovali tako na ovu izjavu ne procjenjuju političku situaciju odgovorno. Stanje u BiH zahtijeva suptilno i odgovorno procjenjivanje.

NN: Da li je bilo nekih efekata nakon te izjave?

RADMANOVIĆ: Teško je odgovoriti sa da ili ne, ali bismo prije mogli reći da nije bilo, jer je u Predsjedništvu nastavljen odnos kao da se ništa nije desilo. U parlamentu su se nastavili problemi istog intenziteta kao i ranije, te prozivanja i preglasavanja. Ništa se nije desilo što liči na popravljanje situacije. Mislim da će u BiH svi morati da shvate da "velike riječi" ništa ne znače i ne vode rješenju. Rješenju vodi poštivanje onoga što smo do sada usvojili i međusobno razumijevanje. Toga, nažalost, u Sarajevu danas nema.

NN: Na šta ste mislili kada ste rekli da BiH sve više liči na privatnu državu?

RADMANOVIĆ: Moje mišljenje je da je sve više privatno ako se ne poštuju akti kao u svim modernim državama kojima težimo, a to su Ustav i zakon. Zato kažem da BiH liči na privatnu državu.

NN: A, šta će se desiti ako se tako i dalje nastavi? Hoće li se to odraziti na BiH?

RADMANOVIĆ: Pa, to BiH vuče nazad. Dakle, ne ide ka modernim državama niti ka EU, nego vodi u anarhično stanje i mislim da tu jedan broj političara iz Sarajeva i radi. To možda njima trenutno odgovara, ali dugoročno to ni za njih nije dobro.

NN: Hoće li se usvajanje deklaracije o Srebrenici negativno odraziti na BiH i RS?

RADMANOVIĆ: Pa, već pripreme za izglasavanje deklaracije su se negativno odrazile. To je pitanje koje svi na prostoru dvije zemlje emotivno doživljavaju. Nažalost, nema smirenosti u razgovorima i oko toga postoje velike tenzije kod političara u Sarajevu. Razumijem porodice žrtava, a neke političare teško mogu razumjeti. Srbija ima pravo na tu deklaraciju, to moramo naglasiti, ali je tu odgovornost političara u Srbiji da shvate da li će to dovesti do podjela unutar vlastitog naroda, a kad kažem vlastiti narod, mislim i na vlastiti narod u Srbiji, ali i na naš vlastiti narod ovdje. Mislim da je do tih podjela već došlo i o tome smo razgovarali na raznim nivoima, te nemam osjećaj da smo približili stavove. Volio bih da ne dođe do napetosti i negativnosti kada ta deklaracija bude izglasana, ali nisam siguran da će to biti tako.

NN: Kako komentarišete nedavne regionalne skupove lidera? Mislite li da je Kosovo smetnja tome, jer gdje god se pojave Srbija i Kosovo, dolazi do tenzija, a ne do regionalnih dogovora?

RADMANOVIĆ: Za razvoj svake zemlje vrlo je važna regionalna saradnja, jer da biste funkcionisali normalno u jednom razvijenom svijetu, podrazumijeva se da budete dobri da susjedima. Moram reći da je odluka o Kosovu napravila nove probleme na Balkanu. Ranije je to izgledalo mnogo bolje. Sam sam učestvovao u više regionalnih skupova iz vremena prije priznanja Kosova. Moram reći da se tu osjećao napredak. Kosovo nije problem samo regiona i Srbije nego je to problem u širem kontekstu. Tu će, prije svega, lideri iz regiona morati da pristupe sa posebnom pažnjom, da problemi ne bi šire eskalirali.

NN: Mnogo prašine je oko pitanja ulaska u NATO. Kako se to Vama čini?

RADMANOVIĆ: Prije pet godina niko u BiH nije bio protiv puta prema NATO-u. Tadašnje strukture donijele su sve što je trebalo, a možda i ono što nije trebalo kako bi se išlo prema NATO-u. I tada smo znali da najmanje trećina stanovništva ne podržava NATO. A, onda iznenada, vjerovatno zbog izbora i drugih stvari, počeli smo da osporavamo taj put, iako je on zacrtan zakonima i dogovorima. BiH u ovom momentu nije spremna za NATO, jer nije ispunila uslove koji se traže. Zbog toga nas i ne primaju u MAP. MAP je samo jedan korak ka NATO-u. Primjera radi, Hrvatska je sedam godina bila u MAP-u prije nego što je postala članica. U glavama srpskog naroda biće dugo ono što je NATO napravio na ovim prostorima i o tome političari moraju da vode računa. Kada dođe vrijeme, o tome će se morati izjašnjavati na referendumu, ali to vrijeme nije blizu.

NN: Slažete li se da će izbori, bez izmjena koje traži odluka Suda u Strazburu, biti loša poruka za naš put ka EU?

RADMANOVIĆ: Svaka priča o promjeni Ustava digne tenzije u Sarajevu. Onda su tu razni lobiji u Strazburu, Briselu, Vašingtonu itd. Stvori se atmosfera, kao, ti izbori neće biti priznati, što nije tačno. Ovakvi kakvi jesmo održali smo izbore i digli ih na visoki demokratski nivo po sadašnjem Ustavu i postojećem zakonu. Lično bih volio kada bismo uspjeli promijeniti dio o kandidovanja ostalih, ali ako to ne bude urađeno, ništa strašno se neće desiti.

NN: Koliko bi bilo loše da ne bude održan popis stanovništva 2011?

RADMANOVIĆ: To je mnogo ozbiljnije pitanje. Popis nam treba i zbog nas samih, ne samo zbog EU. BiH 20 godina nije imala popis stanovništva. Evropa kojoj težimo ima popisane krave i koze, a mi nemamo stanovnike, ni domaćinstva, ni privredne objekte ni sve ono što je važno za makroekonomsko planiranje. Nerazumno je da unutar BiH imamo različite stavove i nerazumno je reći: "Ne damo da se ljudi nacionalno opredijele."

NN: Pa, koje je onda logično objašnjenje onih koji insistiraju da se pitanje o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti ne  pominje u popisu?

RADMANOVIĆ: Možemo to analizirati u detalje, ali, evo, ja tvrdim da nema racionalnog objašnjenja. Priča o vezi sa ratom i o izbjeglom stanovništvu nije nikakav argument. Imali smo u vrijeme turske vladavine vjersko izjašnjavanje u popisu stanovništva, došla je Austrougarska poslije ratova i opet je imala popis u kome je postojalo vjersko izjašnjavanje. Poslije Prvog svjetskog rata, gdje smo opet imali sukobe, opet smo se izjašnjavali vjerski i nacionalno i u socijalističkoj Jugoslaviji smo se izjašnjavali tako. I sada neko kaže da to ne može biti sprovedeno u BiH, koja po Ustavu ima tri konstitutivna naroda. Uvažavajući sve ono što "Eurostat" kaže, za nas je važno da imamo te podatke i mora se omogućiti ljudima da se izjasne tako, ako to žele.

NN: To onda znači da oni koji kažu da se zalažu za BiH u stvari rade protiv nje?

RADMANOVIĆ: Niz pitanja doveo bi do istog zaključka da oni kojima su puna usta BiH u stvari rade protiv BiH. Mislim, prije svega, na sarajevski politički krug. Oni koji pričaju da hoće prema EU u stvari nizom poteza pokazuju da neće prema EU. Iz Sarajeva se stalno prave sukobi prema susjedima, što pokazuje da nećete prema Evropi. To moramo da promijenimo.

NN: Hoće li onda RS sama uraditi popis?

RADMANOVIĆ: RS je već donijela zakon i vrši pripreme. RS to radi zbog sebe, čak i ako EU kaže da to ne priznaje. Mi moramo imati popis da znamo koliko ljudi živi tu, koliko ima domaćinstava itd,, jer bez toga ne možemo ništa planirati, sve radimo napamet. Jedino znamo koliko imamo kvadrata, jer je mapa nacrtana, a ništa drugo ne znamo. Ako sada to ne uradimo, EU će sljedeći popis raditi 2021. godine.

OHR smetnja napretku BiH ka EU

NN: Kada će biti transformisan OHR u EUSR?

RADMANOVIĆ: Otkada postoji OHR, o tome se raspravlja na razne načine. Mislim da je OHR davno trebalo da prestane da funkcioniše. Ne govorim samo o visokom predstavniku nego govorim o njegovoj moćnoj kancelariji, koja je nekada imala 800 ljudi i koja je bila iznad vlasti. I danas postoje recedivi toga i pokušavaju da se nametnu kao ljudi koji komentarišu sve, tumače sve i sve znaju. Ali, snage u međunarodnoj zajednici i domaće snage ne daju da se OHR zatvori. Onda su, kad su već donijeli odluku o transformaciji, izmislili pet plus dva uslova i ciljeve koji uopšte ne mogu da budu realizovani i u najmanju ruku daju mogućnost nekom da kaže da nije stabilna situacija, prema tome, ostaje OHR. Ono što je gore za BiH je da je funkcionisanje OHR-a direktna smetnja napretku BiH ka EU, jer u stavovima EU stoji da nema ni aplikacije za kandidatski status dok je OHR tu. Ovako kako oni rade, OHR se nikad neće zatvoriti.

Incko se stavio u odbranu Ganića

NN: Hoće li otvaranje procesa oko zločina u Dobrovoljačkoj, "tuzlanskoj koloni" itd., doprinijeti mijenjanju slike o događajima s početka rata?

RADMANOVIĆ: Prvo, sudski procesi jesu dio utvrđivanja istine, ali nisu kompletne istine i to sada vide i oni koji podržavaju Ganića. Dok su vođeni procesi protiv drugih, oni su stalno govorili da je sva istina sudski proces. Sada kada počinje i ovo, onda bi rado odstupili od toga. Drugo, moj politički stav je jasan, da svi koji su učestvovali u raznim zločinima moraju za to odgovarati, a da poslije toga političari ne treba ništa da komentarišu. Nažalost, vidjeli smo u posljednje vrijeme da su se političari sa najvišeg nivao uključili u pravosudne procese i da su izmanipulisali dio masa. Jedan broj političara u Sarajevu na ovom primjeru se ponašao potpuno antidejtonski. Dejton je jasno rekao da svi moraju odgovarati. Ko su sad ti koji se usuđuju da kažu da neko ne mora odgovarati i da oni daju te procjene? Ako već nisam iznenađen ponašanjem političara iz Sarajeva, onda sam šokiran ponašanjem visokog predstavnika koji se stavio u odbranu čovjeka koji je osumnjičen za ratni zločin. Mislim da je to jedan u nizu loših primjera funkcionisanja međunarodne zajednice na ovom prostoru. Dejan Šajinović (Nezavisne novine)