hamburger-icon

Kliker.info

Nataša Kandić : Istraživanja komisije ne mogu mijenjati sudske činjenice

Nataša Kandić : Istraživanja komisije ne mogu mijenjati sudske činjenice

08 Februara
16:14 2019

Osnivača Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i regionalna koordinatorica Koalicije za REKOM Nataša Kandić kazala je za Vijesti.ba da je svaka komisija koja ima za cilj istraživanje činjenica o žrtvama dobro došla, ali da nije dobra nijedna incicijativa koja ima neki politički cilj.

Kandić je također istakla kako je jedna bivša Vlada RS-a prihvatila Izvještaj o Srebrenici, te da su ti podaci ugrađeni u brojne međunarodne i domaće podatke.

“Komisije su u principu nešto drugo nego što su sudovi i po pravilu mogu da imaju širi mandat zbog toga što imaju drugi pristup na nivou dokazne vrijednosti. Kada je riječ o ideji da se ponovo formira Komisija za Srebrenicu, mi još uvijek ne znamo šta je mandat te komisije. Ako ta komisija hoće da prikupi podatke o stradalim srpskim žrtvama, na to imaju pravo i mogu to da urade, zato što je bivša Komisija Vlade RS imala samo jedan zadatak –  da prikupi podatke o žrtvama između 11. i 19. jula 1995. godine. Prema tome ako neko smatra da treba prikupiti podatke i da nema podataka o srpskim žrtvama, ne vidim nijedan razlog da postoji kritika za to”, kaže Kandić i dodaje:

“Međutim, ono što je objavljeno u medijima jeste da bh. entitet RS ima centar za istraživanje ratnih zločina, koji ima bazu podataka. U medijima je objavljeno kako izgleda ta baza podataka i da su došli do većeg broja žrtava  nego što se to spominje u podacima koje je prikupio Istraživačko dokumentacioni centar. Dobro je da to postoji, dobro bi bilo da postoji baza podataka i u Sarajevu, odnosno da država BiH posjeduje bazu podataka. Međutim, pokazuje se da je nekadašnja dokumentacija državne komisije BiH rasuta i da postoji jedan dio sačuvan u IDC, ali da nije u državnim institucijama”, kaže Kandić.

Nataša Kandić ističe da kada su u pitanju neka druga istraživanja ili podaci, odnosno istraživanja najavljene komisije o kojoj ne znamo ništa, treba imati u vidu da postoje podaci, ocjene i prihvaćenost činjenica da su rezultati rada nekadašnje Komisije Vlade RS-a ušli u brojna dokumenta, literaturu, udžbenike o žrtvama između 11. i 19. jula 1995.

“Dakle, preispitivanje rezultata rada i podataka te komisije, nema smisla ukoliko neko ne raspolaže dodatnim podacima. Onda se taj izvještaj te komisije ne može staviti van snage ili se proglasiti nevažećim. To je nemoguće bez obzira na odluke koje su donijete da to više nije prihvatljiv dokument za institucije RS. To je jedna politička odluka koja ne može da umanji i promijeni ništa kada je u pitanju taj dokument koji ima svoj život i iza kojeg je stala Vlada RS-a i visoki predstavnik BiH, međunarodni rezultati te komisije su javno saopšteni i postoje u pisanoj formi. Prema tome, preispitivanje podataka te komisije nema smisla ukoliko u međuvremenu nije došlo do nekih novih podataka o nekim novim žrtvama koje koji nisu obuhvaćene tim dokumentom ili da su nađene neke nove masovne grobnice, smatra Kandić.

Ona je dodaje kako ne spori uopšte potrebu da se raznim inicijativama i instrumentima utvrđuju činjenice.

“U toku je sada proces koji nikako ne osporava, čak ni lokalne inicijative, a to je REKOM. U toku je proces da su četiri države bivše Jugoslavije Srbija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo između sebe imenovale pravne eksperte u ime predsjednika koji će ponovo razmatrati Nacrt statuta REKOM-a koji su zajedno pregledali 2011. godine i finalizovali izaslanici tadašnjih predsjednika uključujući i BiH, odnosno dva člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. U toku je taj proces i svaka lokalna inicijativa, koja ima za cilj utvrđivanje žrtava treba to da ima u vidu i sve podatke koje ima ili prijedloge treba da sagleda u tom kontekstu stvaranja te regionalne komisije koja ima za cilj da napravi tačnu i preciznu evidenciju žrtava od 1991. i početka sukoba, pa do 2001. godine kada se računa prekid oružanog sukoba u Makedoniji”, ističe naša sagovornica.

Kandić dodaje kako je svaka inicijativa korisna ukoliko ima cilj utvrđivanje statusa žrtve i identiteta žrtava, ali svaki politički pokušaj da se činjenice na drugačiji način predstavljaju ili da ono što je definitivno utvrđeno sudski, da se to revidira ili mijenja, nema nikakve šanse da to bude međunarodno prihvaćeno ili da izdrži neko vrijeme historije.

“I ova lokalna inicijativa, ako je cilj da se utvrde srpske žrtve, je sasvim uredu, ako se na nekoj određenoj lokaciji utvrđuje identitet žrtava, ali je šteta da se to radi na jedan politički način. Treba sada uklopiti sve u jednu ideju koja sada počinje svoj stvarni život, a to je REKOM, i potreba je da se na regionalnom nivou izvrši jasna, tačna, potpuna i metodološki usaglašena evidencija  svih ratnih žrtava i okolnosti stradanja, te da iza toga stoje izvori koji mogu svakome biti provjerljivi”.

U novoj komisiji, koju je imenovala Vlada RS-a nalaze se ljudi iz Kine, Rusije, Srbije, Izraela, što je odmah izazvalo reakcije udruženja žrtava, koji smatraju da je na osnovu sastava komisija unaprijed poznat njihov rezultat istraživanja.

“Ako to dovedemo u vezu sa tim da se RS odrekla izvještaja Vlade RS-a o događajima u Srebrenici između 11. i 19. jula 1995., onda to može da se dovede u sumnju i da se izvede zaključak da je to jedna politička inicijativa. Što ne bi bilo dobro, kao što niko ne može da dovede taj Izvještaj Vlade RS-a u pitanje, da je nevažeći ili da ne postoji, jer on ima međunarodno javno priznanje i on živi u bibliotekama, mnogim knjigama i sudskim dokumentima. Prema tome, svaki politički pokušaj završava loše po onoga ko ga pokreće. Imena i okolnosti stradanja svih žrtava treba da se znaju i sve što nije urađeno do sada, a pokazalo se nijedna država bivše Jugoslavije nema kapaciteta, a ono što je najvažnije ni političke volje, da utvrdi i napravi jednu vjerodostojnu zvaničnu evidenciju o žrtvama”, napominje Kandić.

Ona je istakla kako se pokazalo da se to mora raditi zajedno, jer smo svjedoci da je jedna nevladina organizacija korišteći državnu dokumentaciju napravila prvu evidenciju svih žrtava u BiH, sa 96.000 imena.

“I to je vrlo važno, ali to nije uradila država, to znači da postoji problem u političkoj volji, i čini se da je sada poslije svih 27 godina trenutak, mogu odgovorno reći, posljednji trenutak upravo zbog činjenice da mnogi svjedoci i porodice nestaju, da se svi podaci objedine i da konačno imamo jedan instrument koji predstavlja instrument memorizacije posvećen svih žrtvama”, kaže ona.

Kandić zaključuje kako se sudske činjenice ne mogu mijenjati bez obzira na sve.

“Ja bih u vezi te komisije rekla da se sudske činjenice ne mogu mijenjati, osim ukoliko nisu otkrivene neke nove činjenice, ne mogu se mijenjati dokumenti koji su prihvaćeni i neki novi ljudi u institucijama ih ne mogu proglašavati nevažećim, ali svaka inicijativa za utvrđivanje činjenica o žrtvama na način da ih objavi javno, je sasvim uredu”, zaključila je Nataša Kandić.

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku