hamburger-icon

Kliker.info

Muke po dijaspori : Kome (ne) trebaju iseljenici iz Bosne i Hercegovine

Muke po dijaspori : Kome (ne) trebaju iseljenici iz Bosne i Hercegovine

03 Jula
07:44 2010

 Iako van BiH živi preko 1,3 miliona osoba koji vode porijeklo iz BiH, zemlja još uvijek nema zakon koji bi regulisao odnose s iseljeništvom. Među njima ima eksperata koji su zbog svoje stručnosti zanimljivi cijelom svijetu i koji su spremni znanje i saradnju pružiti državi iz koje su potekli. No, politička volja je, čini se, jača, pa je i posljednji prijedlog zakona odbijen na državnom Parlamentu. Oko trećine stanovništva BiH živi izvan zemlje. BiH je druga zemlja u svijetu po broju dijaspore u odnosu na broj stanovnika, a preko 28 posto ljudi je visokoobrazovano u odnosu na šest do sedam posto unutar BiH. Prosječna starost dijaspore u EU iznosi 41 godinu, a u SAD-u 31 i najmlađa je na američkom tlu. Ovo su podaci kojima raspolaže sektor za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava, izbjeglice i azil BiH. Pomoćnica ministra za oblast iseljenjištva Ruzmira Tihić – Kadrić napominje kako je Ministarstvo uspjelo doći do biografija 150 doktora nauka i još 180 osoba koje nisu lično kontaktirali, ali znaju na kojim su pozicijama. Međutim, kaže, kako nema svijesti za ovaj potencijal.

„Želimo potaknuti naležne institucije da sarađuju sa tom dijsporom, da kažemo vidite kakvu dijasporu imamo. Vjerujte da ne postoji dovoljna svijest ni kod običnog naroda, ni kod naših političara o tome koliko naša dijaspora vrijedi i koliko bi ona mogla pomoći ovoj zemlji. Pored ovog intelektalnog, imamo i veliki ekonomski potencijal u našoj dijaspori. Mi smo druga zemlja u Evropi i peta u svijetu po novčanim doznakama u odnosu na bruto društveni proizvod. To, možda, procentualno ne govori puno, ali ako se kaže da su novčane doznake dijaspore veće od ukupne strane pomoći u BiH i višestruko veće od ukupnih stranih investicija u BiH, onda mislim da to dovoljno govori“, kaže Tihić-Kadrić.Zakon koji bi regulisao odnose BiH i iseljenika, koji je ovo ministarstvo uputilo u proceduru, odbijen je na Vijeću ministara bez obrazloženja. Na zahtjev nekoliko zastupnika u Parlamentu BiH, koji su ga sami predložili ovoj instituciji onima koji su ga mogli popraviti, no i u parlamentarnoj proceduri doživio je fijasko.

Politički interesi                
Argumentacija je išla od toga da nije osiguran nacionalni balans u komisiji koja bi pratila provođenje zakona do toga da je riječ o Sizifovom poslu jer je dijaspora razjedinjena po nacionalnoj osnovi. „Vi ste lijepo pobrojali institucije. To i dalje ne osigurava da budu zastupljeni svi narodi u tom komitetu ili vijeću. Nitko ne garantira“, kazao je zastupnik HDZ 1990 Vinko Zorić.„Ne postoji nijedna multietnička organizacija, kako god je zvali- sportski klub, kulturna, intelektualna, književna – koja objedinjuje tri naroda koji predstavljaju BiH u bilo kojem gradu, bilo kojoj zemlji u svijetu“, ustvrdio je zastupnik SNSD-a Slavko Jovičić.

Iako niko ne negira da je većina iseljeništva upravo organizovana po nacionalnoj osnovi, u zakonu su izbjegnute sve škakljive političke odredbe.„Ne propisuje on kako će se naši iseljenici organizirati bilo gdje u svijetu. On samo propisuje oblike, vrste institucionalne suradnje BiH sa našim iseljenicima koji se osjećaju našim iseljenicima bilo gdje u svijetu. Nikog ne primorava od njih na suradnju sa BiH, ali stvara obvezu BiH da surađuje sa svojim ljudima koji su negdje u svijetu, a koji žele surađivati sa svojom zemljom“, pojašnjava zastupnik HDZ BiH Niko Lozančić.

Zakon nije doživio amandmansku fazu. No, rasprava je pokazala da se Parlament BiH nije ni osvrnuo na one koji žele odnos sa BiH i koji u oblastima u kojima smo daleko van tokova svijeta važe za iznimne stručnjake. Medicina je jedan od primjera, kaže zastupnica Stranke za BiH Azra Alajbegović, inače ljekar: „Veliki broj doktora medicine koji su otišli vani su postigli reprezentativne karijere kao profesori i predavači širom zemaljske kugle, vrsni neurohirurzi, ginekolozi, kardiolozi, kardiohirurzi. To je jedno ogromno bogatstvo koje je, zapravo, nemoguće trentuno u potpunosti izračunati. I ja zato smatram da je jako važno pružiti tu ruku podrške koju nam najveći broj naših stručnjaka koji se nalaze vani daje. Oni, zapravo, nemaju institucionalni oblik kojim bi se inkorporirali u pomoć Bosni i Hercegovini“, tvrdi Alajbegović.

Politički interesi su kaže Ruzmira Tihić – Kadrić, ipak, jači od opšteg dobra: „Oni koji su bili protiv tog zakona, nisu pričali o suštini tog zakona i sadržini zakona, nego su davali neke paušalne i neutemeljene ocjene zakona. Bilo je tu i puno nekih fraza, poput toga da je zakon protiv RS-a, srpskog naroda islično. Najgore u svemu tome je što se neke naše aktivnosti prema iseljeništvu upravo uslovljavaju prvo donošenjem tog zakona“, ocjenjuje Tihić – Kadrić.A tek za primjer: svjetski genetički ekspert koji radi na kliničkom centru u Bariju – dr Nenad Bukvić konkurisao je na mjesto profesora na biologiji i genetici na sarajevskom Univerzitetu – i odbijen je. Jednako kao i svaki vid saradnje koji je nudio domaćim institucijama. A čini se da BiH ni zbog ovakvih ljudi nije spremna progutati knedlu zvanu zakon o odnosu BiH  sa iseljeništvom.  (Kliker.info-RSE)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku