Kliker.info

Kao i svake godine početkom januara i početkom jula, medijske agencije bave su promjenom na mjestu zemlje koja predsjedava Evropskom unijom. Bugarska je, kako je javljeno, u ponedjeljak, prvog januara, preuzela šestomjesečno predsjedanje tokom kojeg će pokušati osnažiti europsku perspektivu zapadnog Balkana.

Piše : Muharem Bazdulj (Oslobođenje)

Bugari su definisali četiri glavna prioriteta koji će biti u fokusu njezina predsjedanja EU: budućnost Evrope i mladi, privredni rast i socijalna kohezija; evropska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana; sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija. U tome se posebno ističe jačanje evropske perspektive zapadnog Balkana. Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da se sa svakom od zemalja u regiji dogovori jasan akcioni plan s konkretnim koracima. Ovaj plan se odnosi na Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu te naposljetku Kosovo, koje Bugarska priznaje kao nezavisnu državu za razliku od susjednih joj Rumunije i Grčke.

U najkraćem, Bugari žele da za vrijeme njihovog predsjedanja, Srbija i Crna Gore otvore što je moguće više poglavlja i da naprave ključne korake ka punopravnom članstvu. Što se tiče Albanije i Makedonije, koje imaju status zemalja kandidata, nadaju se da je moguće da nekad u narednih šest mjeseci, a najvjerovatnije u proljeće, Evropska komisija preporuči otvaranje pretpristupnih pregovora. Kad je riječ o BiH te Kosovu, situacija je najkritičnija. Bosna i Hercegovina će valjda uspjeti da dostavi odgovore na famozni upitnik, dok se Kosovo nada bezviznom šengenskom režimu u kojem nosioci ostalih zapadnobalkanskih pasoša uživaju već godinama.

Denis Zvizdić je još u oktobru poželio da Bosna i Hercegovina iskoristi bugarsko predsjedavanje i dobije kandidatski status, ali od oktobra je bilo dodatnih unutrašnjih trzavica, pa sada Dragan Čović, donedavno nominalni optimista kad je riječ o skoroj evropskoj perspektivi BiH i samoproglašeni veliki Evropejac, gotovo trijumfalno najavljuje da nema šanse da BiH tokom 2018. dobije status zemlje kandidata za EU.

“Mir, stabilnost i budućnost Evrope ovise o zapadnom Balkanu. Europski projekt neće biti potpun bez tih zemalja”, kazala je ovih dana bugarska ministrica zadužena za predsjedanje EU Liljana Pavlova u intervjuu za Reuters. “Njihova integracija je prirodan proces, koji je u određenoj mjeri pao u sjenu, ali taj proces treba nastaviti i sada je vrijeme za to”, rekla je ona. “Definitivno ne želimo buditi lažne nade. Ali kada ih podržimo projektima, ulaganjima, kada se oni osjećaju dijelom europske obitelji, to je zapravo europska perspektiva o kojoj govorimo”, dodala je naglasivši: “Želimo bolju povezanost, bolju regionalnu suradnju i trgovinu u regiji, što će običnim ljudima omogućiti da osjete što Evropa znači za njihov život i njihovu budućnost”.

Bugarska najavljuje da će 17. i 18. maja u Sofiji organizovati samit EU i zapadnog Balkana, koji bi još jednom trebao potvrditi evropsku perspektivu regije. Jasno je da je plan Bugarske da na izvjestan način podsjeti na već čuveni samit u (obližnjem) Solunu na kojem je zapravo prvi put javno i formalno Balkanu obećan punopravni status u okviru Evropske unije. Samit u Sofiji trebao bi biti zgodan da se utvrdi prolazno vrijeme i da se oni sa začelja kolone ohrabre porukom da su barem na pravom putu. No ni ta poruka neće biti besplatna, i za nju će morati da se dostavi neki kakav-takav rezultat.

Može li Bosna i Hercegovina u prva dva-tri mjeseca 2018. godine napraviti ikakav iskorak? Po svemu sudeći, teško, vrlo teško. Predizborna kampanja se već uveliko zahuktala te je i inače slaba sklonost ka kompromisu trenutno na minimumu. A i tajming je nezgodan. Najprije je tu januar, te praznici, te zima, te lako predvidive napetosti oko obilježavanja devetog januara. Kako se bude približavao mart, odnosno Dan nezavisnosti, ponovo će da krenu prepucavanja. Ako ništa, ove godine barem neće biti cirkusa oko ideje da se traži revizija presude pred Međunarodnim sudom pravde. To, međutim, ne znači da se neće potezati razne presude ICTY-ja, kao i skorašnja hapšenja optuženih za ratne zločine kojima valja suditi pred domaćim pravosuđem.

Biće vremena za sve, osim za reforme i ispunjavanje obaveza. Treba imati u vidu da će predsjedavanje Evropskom unijom od Bugarske početkom jula preuzeti Austrija. Radi se o zemlji koja je takođe izuzetno zainteresovana za stanje na zapadnom Balkanu, zemlji iz koje, uostalom, dolazi i visoki predstavnik, ali takođe i zemlji u čijoj novoj vladi participira i stranka krajnje desnice. Uglavnom, ako bi se u prvoj polovini godine stvorila neka pozitivna atmosfera u kontekstu proširenja i mandat Austrije bi mogao biti pogodan za nastavak puhanja povoljnih vjetrova.

Ako, međutim, sve ostane zamrznuto, tek je druga polovina godine za Bosnu i Hercegovinu u ovom smislu unaprijed proćerdano vrijeme. To su najprije neposredno predizborni mjeseci, a zatim su tu opšti izbori i kod nas uobičajeno mukotrpni i dugi pregovori oko sastavljanja vlada na raznim nivoima. Kako je krenulo, usprkos i eventualno pogodnom regionalnom kontekstu, bez političke volje bosanskohercegovačkih lidera – mrka kapa. Ali baš nas briga, u prvoj polovini 2019. EU predsjedava prijateljska Rumunija, a u prvoj polovini 2020. godine susjedna Hrvatska; biće, dakle, još prilike za ufanje u komšijsku naklonost.