hamburger-icon

Kliker.info

Muhamed Šaćirbegović: Na potjernicama iz Srbije još četiri stotine ljudi

Muhamed Šaćirbegović: Na potjernicama iz Srbije još četiri stotine ljudi

22 Marta
20:45 2010

Ovo su kritični momenti ne samo za Ejupa Ganića, nego za cijelo naše ratno rukovodstvo, pa i BiH, ustvrdio je jučer u intervjuu za "Dnevni avaz" ratni ministar vanjskih poslova Republike BiH i naš ambasador BiH pri UN-u Muhamed Šaćirbegović.  On vjeruje da Ganić neće biti izručen Srbiji, nego našoj zemlji, ali da se time stvara prostor za dodatne manipulacije Srbije, a na štetu naše zemlje. Jedan od najbližih saradnika prvog predsjednika Predsjedništva RBiH rahmetli Alije Izetbegovića za naš list govori o pozadini slučaja "Ganić", namjerama Srbije i Zapada, nastojanjima da se Bošnjacima podmetne terorizam, te stranci SDA na čelu sa Sulejmanom Tihićem.

Kako komentirate posljednja dešavanja u vezi sa slučajem "Ganić"? Predsjednik Srbije Boris Tadić najavio je mogućnost prepuštanja tog slučaja našoj zemlji. Je li to znak da je Srbija "odradila" ono što je htjela?

– Boris Tadić je dao izjavu koja liči na približavanje stava Srbije stavovima Sarajeva kada se radi o slučaju "Ganić". No, mislim da i dalje postoje ogromne opasnosti, ne samo za gospodina Ganića nego i za još 400 ljudi koji se, prema mojim informacijama, nalaze na potjernicama iz Srbije. No, pitam se kako je glavni državni tužilac Milorad Barašin mogao reći da Ganić nije trebao putovati!? Zašto taj tužilac ne traži krivice kod onih koji su ilegalno zarobili Ganića. Jer, država BiH može da pravno goni one koji su to učinili, dakle Veliku Britaniju. Slučaj "Ganić" je još u moje vrijeme bio ispitan od Haškog tribunala i nije nađeno ništa. Želim reći, Ganić i 400 drugih koji se nalaze na listama imaju pravo da se osjećaju sigurnim i da putuju po svijetu.

Dakle, ono što je u početku bio mudar potez, a to je da traže izručenje Ganića u Sarajevo, na kraju postaje ne baš toliko mudar za BiH. On je mudar potez za međunarodnu zajednicu i Beograd. To znači, oni žele Ganića i druge staviti pred bosanski sud, iako je Hag te iste ljude proglasio nevinim za navedena djela!? Šta stoji iza toga? Gledajte, kada Mladić jednom dođe na red za hapšenje i suđenje, Tadić i Srbija mogu reći: "Mi smo pustili da se Ganiću sudi u Sarajevu, mi ćemo sada Mladiću suditi u Beogradu." Ako Ganića i druge oslobode, na kraju i Mladić može biti proglašen nevinim!?

Ovdje se pokušavati instalirati jedna vrlo opasna politička i pravna paralela da je Ganić isti kao i Mladić. To je nedopustivo. Šta god se poslije Londona desi Ganiću, vjerovatno će se isto pokušati ishoditi i za Mladića. To pojedinim zemljama i, naravno, Beogradu odgovara, jer Mladić neće moći svjedočiti u Hagu o tome šta je tačno bilo u Srebrenici i drugim gradovima BiH, gdje je Zapad Mladiću implicitno poručio ili dao žuto ili zeleno svjetlo za genocid i da radi to šta je radio. O razvoju situacije u vezi s Ganićem razgovarao sam sa svjetski poznatim advokatima i slažemo se da je ovakav rasplet slučaja vrlo moguć. 

Gdje onda ovaj slučaj treba završiti?

– Po meni, ovo nije slučaj koji treba završiti pred sudom. On treba završiti gdje je i počeo, na političkom nivou. Ovo je politički slučaj. Engleska nije smjela dopustiti da dođe do ovoga. U tom kontekstu, ne samo da Beograd krši Dejtonski sporazum, nego i sama Engleska, ali i svi koji ne reagiraju na ovo što je urađeno. Očito je da se ovim želi prepravljati historija i politika koju su imali prema BiH. Treba da se pokaže da smo mi nekako krivi za sve što nam se desilo. Ne samo sada nego i kroz cijelu historiju. Oni danas kontroliraju medije i lako mogu praviti svoju sliku stvarnosti, ali teško je prepraviti ono što se dešavalo prije 15 ili 20 godina, jer mi imamo i presude za genocid u Srebrenici i za mnoge druge zločine.

Kako komentirate aferu "spisak 45" kojom se Bošnjacima iznova želi podmetnuti terorizam? 

– Nema sumnje da je ta strategija postoji. Ali, mi Bošnjaci smo normalni ljudi, Evropljani. Mi smo naučili živjeti po civiliziranim pravilima. Nas iznenađuje kada nas drugi gledaju drugačije. Gledajte, prije nekoliko mjeseci smo govorili o shemama, sada imamo pismo Džona Mejdžora, pa imamo slučaj "Ganić" i još ima najmanje deset indikacija da neko pokušava protumačiti Bošnjake i BiH kao terorističku opasnost! Možda mi nismo tačno razumjeli dvije ili tri indikacije ili dokumenta, ali ne može biti da ih deset nismo ispravno shvatili i da ne postoji plan da nas prikažu kao teroriste. 

Često i ovdje u SAD čujem izjave da je razlog što je Amerika ušla u rat u BiH i spasila Bosnu u Dejtonu bio sprečavanje radikalnog islama u BiH. Oni opravdavaju jednu predrasudu time da u Bosni veoma lako mogu da se pojave islamski teroristi!? Uistinu, 11. septembar je dao mogućnost nekima da potvrde svoje predrasude prema nama i da nas na kraju naprave žrtvama njihovih predrasuda. Ja sam čitao izvještaje Stejt departmenta o terorizmu u jugoistočnoj Evropi. Kao moguće terorističke organizacije navedene su bile samo one islamski orijentirane. Dakle, na liste terorističkih organizacija mogao si doći samo ako imaš neku vrstu islamskog identiteta.

Temelj SDA osipa se kao pijesak

– Bojim se da je SDA, koja je poslije rata postala još moćnija, time možda izgubila ne samo dušu nego i svoju volju. Ako vidimo Aliju kao čovjeka koji je stvorio tu stranku i osigurao opstanak BiH, ne znam na kojem temelju će SDA sada opstati. Kako ja vidim, taj temelj se danas osipa kao pijesak. Ne znam je li SDA stranka s temeljem ili više liči na ogromni brod u malom jezeru. Ona samo pluta na valovima, a valovi dolaze sa Zapada, dakle, iz Londona i Amerike. A tako ni stranka ni država ne mogu preživjeti.

Koje su krajnje konsekvence slučaja "Ganić" za BiH, Bošnjake i našu historiju uopće?

– Gledajte, s Ganićem se nisam čuo više od deset godina. Nije važno je li on moj lični prijatelj. Važno je šta on sada predstavlja. Ja ovo radim ne zbog ljubavi prema Ganiću, nego zbog pitanja gdje ovo dalje vodi. Ne želim ostaviti utisak da imam nešto protiv Ganića. Naprotiv. Ali, ovo za mene nije pitanje ličnog prijateljstva, političkog opredjeljenja, nego pitanje ključnog interesa BiH.

Ponavljam, na listama je 400 naših ljudi. Oni se boje putovati izvan Bosne ili u Bosnu, jer neki žive i vani. U toj grupi ima i heroja koji su zaslužili mnogo više. Ali, ipak, hvala Beogradu što nas je podsjetio da na listi na kojoj se nalazi 20 osoba koje traže za Dobrovoljačku ulicu pola nisu Bošnjaci i muslimani. Faruk Vele (Dnevni avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku