Mostar : Na području H-N kantona oko 2400 teških narkomana
21 Aprila
03:15
2008
Prema podacima Centra za prevenciju i borbu protiv ovisnosti o opojnim drogama, na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) registrovano je oko 600 teških ovisnika koji koriste usluge ovog Centra.Međutim, ako se ovome dodaju podaci kojima raspolažu policijski organi, odnosno informacije o procesuiranim, te osobama koje su prošle kroz policijske istrage, navedena cifra množi se sa 4 kako bi se dobio otprilike vjerodostojan broj teških ovisnika u HNK.Ovo je za web-portal RTM-a potvrdio načelnik Odjeljenja za posebne namjene u sektoru Kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) HNK-a, Ramiz Hasić.Podsjetio je da je Vlada HNK još 2004. godine donijela Program borbe protiv ovisnosti, koji će ovih dana biti ponovo aktueliziran, donošenjem novog programa, sa što većim fokusom na prevenciju upotrebe opojnih droga.'U pripremi je novi program borbe protiv ovisnosti Vlade HNK-a. On će vrlo brzo ugledati svjetlo dana i mislim da će taj program dati novi zamah u borbi protiv opojnih droga’, izjavio je Hasić za RTM-portal.'Mi smo bukvalno sami kada je u pitanju ova borba. Ako i postoje negdje neki programi, mi u policiji za njih ne znamo. Ne kažem da moramo znati za njih, ali bi bilo dobro da znamo, jer i naša represija ima svoju funkciju u prevenciji narkomanije’, rekao je Hasić, apelujući na veću saradnju različitih segmenata društva, kako bi se smanjio fenomen narkomanije na ovim prostorima.Policija, naglasio je, može biti samo od koristi drugim organima i institucijama u njihovoj borbi i prevenciji ovisnosti o opojnim drogama.Što se tiče odnosa policije, tužilaštava i sudova u ovom procesu, načelnik Odjeljenja za posebne namjene u sektoru Kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) HNK-a kaže da, kao policajac, nekada ne razumije da ‘dokazani dileri i ovisnici’ dobijaju uslovne kazne.'Ako znamo da zakon prijeti kaznom od jedne do deset godina zatvora za tu vrstu krivičnih djela, pitam se koje su to olakšavajuće okolnosti, kojima se neko rukovodi, eventualno tužilac pri pogodbi ili sud pri izricanju kazne, koje ‘probijaju’ donju granicu zatvorske kazne?’, pita Hasić, dodajući kako su mu poznati slučajevi da se ide na nagodbu s takvim ljudima, pravdajući to ekonomičnošću procesa.'Mislim da to nikad ne može biti opravdanje, ako bi, recimo, dileri u suđenju dobili puno veće kazne, nego u pogodbi sa tužiocem, da to bude neka minimalna kazna od jedne godine, ako smo sigurni da ćemo u suđenju dobiti tri godine’, istakao je Hasić.Dodao je da razumije nagodbu sa optuženim dilerom, na primjer, ako je optužnica na ‘klimavim nogama’, u slučaju – recimo – nepouzdanih svjedoka, ‘a obično su narkomani nepouzdani svjedoci’, pa se u tom slučaju misli da se neće dobro proći na suđenju, te bi tada pristao na pogodbu.'Ali, kada imamo čvrste dokaze, bez obzira na ekonomičnost, nema razloga za to, posebno kada su u pitanju provjereni narko-dileri’, naglasio je načelnik Odjeljenja za posebne namjene u sektoru Kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) HNK-a, Ramiz Hasić.Problem opojnih droga, smatra, praktično se ne može riješiti, ali se može smanjiti i, na neki način, držati pod kontrolom, na način da što manje mladih ljudi krene tim putem.Smatra kako bi bilo dobro posebno tretirati ovu vrstu krivičnih djela, zatim formirati poseban tim za borbu protiv opojnih droga, te, na primjer, kadrovski i materijalno-tehnički ojačati policiju, što bi zasigurno dalo veće rezultate u borbi protiv narkomanije. (Kliker.info-RTM) 
Komentari