Kliker.info

Bivši načelnik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Manojlo Milovanović potvrdio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu da je Karadžić bio vrhovni komandant oružanih snaga RS i pretpostavljeni generalu Ratku Mladiću.Karadžić je, stoga, "posredno, preko Mladića bio odgovoran za dejstva VRS", rekao je general Milovanović koji je tokom rata u BiH bio Mladićev zamjenik.Tribunal je i Karadžića i Mladića optužio za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom aritljerijskih i snajperskih napada i uzimanje "plavih šljemova" UN za taoce, 1992-95.Kao vrhovni komandant, Karadžić je tokom rata u BiH izdavao direktive kojima je "usmjeravao oružane snage kako da se ponašaju", poput Direktive broj sedam posvećene muslimanskim enklavama u istočnoj Bosni.Tom direktivom, Karadžić je u martu 1995. naredio VRS da život bošnjačkom stanovništvu Srebrenice i Žepe "učini nepodnošljivim kroz vojnu akciju i uskraćivanje humanitarne pomoći". Istim dokumentom naredio je Vojsci i da "pažljivo odmjerenim i promišljenim vojnim akcijama stvori nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti bez ikakve nade za opstanak i život za stanovništvo u Srebrenici i Žepi".Milovanović je objasnio da je, po Karadžićevim "smjernicama", tu direktivu napisao general Radivoj Miletić, glavni operativac GŠ VRS, poslije čega je vrhovni komandant potpisao dokument. Miletića je Tribunal 2010. nepravosnažno osudio na 19 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici."Za ispravnost dokumenta odgovara autor, a glavni i najodgovorniji je potpisnik", kazao je svjedok.

Po Milovanovićevim riječima, komandant VRS Mladić je kasnije na osnovu Karadžićeve direktive sačinio "borbeno naređenje" u koje nije uvrstio rečenicu o stvaranju nepodnošljivih uslova za civile, zato što VRS "nije bila usmjerena protiv civila".Uprkos tome, taj Karadžićev nalog našao se u naređenju Drinskog korpusa VRS u čijoj su zoni bile Srebrenica i Žepa, kako je protumačio Milovanović, "iz neukosti" komandanta korpusa Milenka Živanovića ili njegove želje da se "dodvori Karadžiću".General Milovanović je, svjedočeći o jednoj sjednici vrhovne komande s proljeća 1995, kazao i da je stekao utisak da je Karadžić "znao da se u privatnim aranžmanima Muslimani i Hrvati prebacuju preko državne granice", da "ne bi bila umiješana država".Na istoj sjednici čiji su zapisnik tužioci predočili, Karadžić je kazao da bi "bilo dobro da Muslimana bude što manje u BiH".Milovanović je posvjedočio i da Karadžić u ljeto 1995, za vrijeme muslimansko-hrvatske ofanzive, nije negirao da je on pozvao paravojsku Željka Ražnatovića Arkana u RS, a da nije obavijestio vojni vrh koji se djelovanju Ražnatovića protivio.Opisujući sastanak "vrhovne komande" kojem je u Banjaluci prisustvovao i Ražnatović, Milovanović je rekao: "Pitao sam Ražnatovića po čijem je naređenju došao, a on je odgovorio: ‘Po naređenju vrhovnog komandanta’. Kada sam pitao Karadžića da li mu je on izdao naređenje, Karadžić nije ništa rekao".Dva dana kasnije, Karadžić se na smotri u Bijeljini čiji su snimak tužioci prikazali u sudnici, zahvalio za pomoć Ražnatoviću koji ga je nazivao "vrhovnim komandantom".Milovanović je naznačio i da je Ražnatović "činio zločine, ali je to bilo van države – privatni terorizam".Danas započeto unakrsno ispitivanje generala Milovanovića, Karadžić koji se brani sam, nastaviće sutra.(Kliker.info-Beta)