Kliker.info

Od skromnih ratnih početaka Sarajevo Film Festival je prerastao u respektabilnu filmsku smotru koja ove godine proslavlja 23. rođendan. Tim povodom direktor SFF-a Mirsad Purivatra govori o značaju Festivala za Sarajevo i BiH, načinu kako iz godine u godinu osiguravaju prisustvo najslavnijih imena iz svijeta filma, o programima i filmovima Festivala, kao i njegovom industrijskom dijelu.

• Prošle godine Sarajevo Film Festival je ugostio, po mnogima, najboljeg glumca današnjice, Roberta De Nira, dodijelivši mu Počasno Srce Sarajeva. Ove godine tu su također dva filmska velikana, kontroverzni američki reditelj Oliver Stone i britanski genij komedije John Cleese. Izgleda da je postao običaj da Sarajevo pohode filmske ikone?

– U trenutku kada manji festivali, dakle svi oni osim Cannesa, Berlina ili Venecije, jako teško dovode goste poput De Nira, Morgana Freemana, Johna Cleesea i slično, SFF je sretan da može svake godine da ponudi raznoliku listu značajnih filmskih autora, kako domaćih i regionalnih, tako i velikih svjetskih zvijezda. Tako će biti i ove godine.

U tom smislu, mogu slobodno reći da smo učinili nemoguću misiju. Gotovo nepostojeća filmska industrija BiH nije previše zanimljiva nikome od velikih američkih studija, produkcijskih kuća ili agentima koji odlučuju o dolasku tih velikih i zvučnih imena na Festival. Sarajevo Film Festival je svojim kvalitetom, jedinstvenom atmosferom i fantastičnom publikom uspio da stvori dobru podlogu u tom smislu, a svi naši dosadašnji gosti zapravo su naši najveći ambasadori. Mi vrijedno radimo na tome da u narednim godinama i naše ostale želje, kada su gosti u pitanju, budu ispunjene.

• Ovogodišnji program Tribute to (Posvećeno) ugostit će upravo Olivera Stonea i dokumentaristu Joshuau Oppenheimera. Čini se da Sarajevo Film Festival nikad nije imao jači program Posvećeno?

– Mislim da smo od 2000. godine, kada smo započeli program Tribute to ugostili vrhunske goste, režisere koji su proteklih 20 godina ušli u sve historije filma. Stoga, posebnu pažnju posvećujemo izboru režisera za svako novo izdanje. Tačno je da Joshua Oppenheimer spada u grupu najcjenjenijih i najtraženijih režisera dokumentarnih filmova današnjice, iako je napravio tek tri filma. Izuzetan režiser, sugovornik i promoter otvorenog društva koji se nije libio da zbog kvaliteta filma i istine u njemu rizikuje i svoj život.

O trostrukom oskarovcu Oliveru Stoneu mislim da ne treba previše govoriti – impresivni režiserski opus i neosporno jedan od klasika svjetskog filma. Ujedno njegovi filmovi su često obrađivali tabu-teme i ličnosti. Njegova provokativnost i subverzivnost su dio i filma koji donosi ove godine u Sarajevo – „Intervju sa Putinom“. Dakle, jedinstvena prilika da publika SFF-a susretne dvojicu istinskih umjetnika i mislilaca.

• Sarajevo Film Festival ove godine broji 18 programa. Najviše filmova biće prikazano upravo u sekciji BiH Film, njih 75, sve odreda domaća ostvarenja. Da li je to znak da su se domaći filmski autori konačno probudili iz „filmskog mrtvila“? Dosta je tu studentskih filmova?

– Sama činjenica da ove godine predstavljamo više od 70 filmova u programu BiH Film govori o tome da je bh kinematografija itekako vitalna. To znači da se i uprkos nedostatku novca i činjenici da su u BiH najmanja izdvajanja za filmsku produkciju u Evropi, bh. autori snalaze i rade na principu low budget produkcije.

Ove godine imamo čak pet igranih filmova Žabu, Muškarci ne plaču, Ptice, Mrtve ribe i film Posljednja barijera, što znači da bh. kinematografija nalazi načine da preživi. Međutim ono što u ovom trenutku nedostaje bh. kinematografiji je veća finansijska podrška institucija na svim nivoima države jer bi to omogućilo kvalitetniju produkciju i redovni angažman bh. autora. Očekujemo da bi već iduće godine naši najbolji autori, poput Danisa Tanovića, Aide Begić, Pjera Žalice mogli snimati filmove, tako da sam siguran da bi značajnija podrška od strane institucija vlasti omogućila bolje uslove za produkciju, a samim time i bolji kvalitet filmova.

Rekao bih da BiH, kao uostalom i naše susjedne zemlje, još plaća cijenu teškog i dugotrajnog procesa tranzicije. Postoje razdoblja kada kinematografije stoje bolje ili lošije, ali nema dvojbe da su to vitalne kinematografije. Imamo jako puno talenata, ali politika vrlo često bezrazložno kroji kulturnu politiku.

Moramo raditi na zakonskoj regulativi i većem proračunu i to bi bio najveći uspjeh za stabilnost bh. filma. Nadam se da će uspostavom novog Nadzornog odbora u Filmskom centru Sarajevo i povezivanjem s Fondacijom za kinematografiju doći do toga da imamo nešto što se može ugledati, na primjer, na projekat HAVC-a. (Hrvatski audio-vizualni centar, op.a)

• Takmičarski program ove godine slavi 15. godinu postojanja. Inauguriran je od 9. SFF-a iz tadašnjeg Regionalnog programa i kroz 14 godina stavio je SFF u poziciju da na svom otvaranju ima film Semiha Kaplanoglua, priznatog i poznatog turskog reditelja, i to njegovu svjetsku premijeru. Tu su još dvije svjetske premijere i četiri regionalne. Da li je SFF zaista mjesto na kojem se mogu vidjeti najbolji filmovi koje u tom trenutku nudi regija?

– Da! Činjenica da su čak tri režisera i produkcijske kuće ove godine odlučile da upravo Sarajevo bude mjesto svjetske premijere njihovih filmova potvrđuje značaj SFF-a kao platforme za dalji plasman i distribuciju filmova. SFF je sigurno najjača platforma za razvoj i bh. i regionalne kinematografije u ovom trenutku, mjesto na kojem se tokom trajanja festivala okupi blizu hiljadu predstavnika filmske industrije iz BiH, regije, Europe i svijeta.

Festival i ove godine nastavlja sa praksom da bira samo najkvalitetnije filmove iz regije. Princip naše selekcije uvijek i jedino jeste samo kvalitet, i to je princip na kojem smo izborili svoje visoko mjesto na mapi svjetskih festivala. Posebnost ovogodišnjeg izdanja Sarajevo Film Festivala jeste i to da od ove godine zaokružujemo ponudu sa stanovišta regionalne produkcije. Kao vodeći festival u regiji, postavili smo sebi cilj da u potpunosti zaokružimo uvid u regionalnu kinematografiju i produkciju, te ove godine pokrećemo novi program, Takmičarski program za studentski film. Želimo pratiti te mlade talente od njihovog početka pa do, jednog dana, nadamo se, Zlatne palme ili Oscara.

• Bosanskohercegovački dugometražni film Muškarci ne plaču prikazuju se izvan konkurencije pošto je svjetsku premijeru imao na Karlovyim Varyima i regionalnu na festivalu u Herceg-Novom. Zašto se Žaba reditelja Elmira Jukića nije našla u konkurenciji?

– Uvijek slijedimo pravila festivala i kriterije pri odabiru filmova u pojedine sekcije. Želimo da to bude win-win situacija i pričamo sa režiserima i producentskim kućama šta je najbolje za film. Sa producentskom kućom Refresh imali smo usaglašen stav da je Open Air projekcija najbolja za film Žaba dok je produkcijska kuća Deblokada odlučila da prije SFF-a svoj film pokaže i na drugim festivalima što je taj film automatski isključilo iz razmatranja za Takmičarski program Sarajevo Film Festivala. Mi smo pogledali taj film i bio je u užem izboru za Takmičarski program.

• Popularni Metalac (Open Air kino) svoju premijeru imao je 1996. na drugom SFF-u i od tada je postao najposjećeniji program Festivala. Koncepcija Open Aira se godinama izmijenila, zaključno sa 10. SFF-om prikazivao je isključivo holivudske blockbustere, a od tada pa nadalje prikazuje probrane evropske, regionalne i domaće filmove. Ipak, ove godine, dašak Hollywooda dolazi sa filmom Baby Driver Edgara Wrighta. Da li postoji određeni razlog zašto je najednom u programu holivudski hit?

– Promjena formata u kojem se nagrade dodjeljuju u četvrtak, a petak, kao posljednji dan festivala, predstavlja dan za proslavu filma, dao nam je mogućnost da tog dana prikažemo sve nagrađene i najpopularnije filmove Festivala, a odlučili smo da na Open Air ide film koji spada u vrhunski produciran holivudski film, što podrazumijeva miks akcije i komedije, a to je upravo Baby Driver, idealan film za završetak osmodnevnog filmskog praznika u Sarajevu.

• CineLink koprodukcijski market je od velikog značaja za Sarajevo Film Festival, a utemeljen je 2002. Prošle godine predstavio je novu platformu za podršku filmskim stvaraocima i unapređenje produkcije i koprodukcije; projekat CineLink Drama. Šta očekujete ove godine na CineLinku?

– Stvari koje se globalno dešavaju, djelomično diktiraju i naš rast, transformaciju, naše restrukturiranje, reformatiranje. CineLink Drama je bio logičan slijed u rastu i unapređenja našeg industrijskog dijela i uopšte festivala. To je jedan od projekata u koji jako puno ulažemo. CineLink Drama i ove godine okupit će autore, producente i finansijere iz regije i svijeta, u želji da doprinesemo proizvodnji i promociji kvalitetnih TV serijala na istom govornom području bivše Jugoslavije. Nadamo se da će javne i privatne TV stanice iznaći dovoljno sredstava da ulože u produkciju kvalitetnih TV drama te da tako slijede trend koji imamo u svijetu i Evropi. Time bi se ojačala i cijela filmska industrija u regionu.

Cijeli industrijski segment Festivala okupit će i ove godine više od 1.000 gostiju i biće to, kao i uvijek, jedna selekcionirana lista distributera, producenata, world salesa, filmskih profesionalaca i sl., koji u Sarajevo dolaze da razgovaraju i osmisle kako da promovišu nove projekte, skupe novac, ostvare koprodukcije i sl. Zahvaljujući ovom segmentu, Sarajevo Film Festival važi za visokoprofilirani evropski festival, upoređujemo se sa možda tri najveća marketa u Evropi, Roterdamom, Berlinom i Torinom. Sarajevo je četvrti.

• Ove godine najavili ste značajne promjene u smislu jačanja sinergije između svih festivalskih segmenata?

– Ono što je važno naglasiti jeste to da će se od ove godine sva tri segmenta festivala – programi, industrija i edukacija – odvijati u isto vrijeme. Ideja je da svi naši gosti imaju priliku vidjeti svako svakoga i ostvariti značajne poslovne kontakte i, nadajmo se, dogovore. Na taj način, Sarajevo kao mjesto susreta omogućava i susret autorima iz našeg regiona sa značajnim ljudima iz svijeta filmskog biznisa. Osjetili smo da mnogima nedostaje ta interakcija. Do sada smo pravili mikrosvjetove koji su bili dio festivala, a ove godine želimo da ta sinergija bude razvijena do maksimuma.

U Cannesu je naprimjer, nekome iz BiH ako niste Danis Tanović, ili bilo kome iz zemalja regiona, gotovo nemoguće susresti nekog od predstavnika velikih kompanija koje produciraju, kupuju ili distribuiraju filmove širom svijeta. Ali, naprimjer, Michael Weber, direktor njemačke Match Factory, u Sarajevo dođe pet dana i ovdje je svima dostupan i ima dovoljno vremena za poslovne sastanke sa regionalnim autorima i producentima. Mislimo da će koristi od toga biti za sve, da će donijeti još bolje projekte, filmove, promociju filmskih autora koji su došli na SFF…

• Talents Sarajevo nastao je u saradnji sa Berlinale Talent Campusom i ove godine slavi 11 godina postojanja. Stjecište je to budućih filmskih profesionalaca: reditelja, scenarista, glumaca, producenata… I kao takav, uz CineLink, predstavlja ono što daje posebnu notu Festivalu?

– Apsolutno smatram da Talents Sarajevo, uz CineLink, predstavlja budućnost regionalne filmske scene. Glavni cilj Talents Sarajevo i jeste otkrivanje, podrška i promocija mladih autora i filmskih profesionalaca. Iskustvo boravka na Talents Sarajevo je nešto što ima neprocjenjivu vrijednost za njih. Važna je i činjenica da se ti mladi talenti vežu za Sarajevo jer tu grade nove međusobne profesionalne i privatne odnose i razvijaju karijere koje su opet povezane sa Sarajevom.

• Neizostavno je pitanje finansiranja. Kao važan događaj za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, koliko Sarajevo Film Festival bude potpomognut od državnih institucija, a koliko od sponzora?

– U ukupnom budžetu Sarajevo Film Festivala procenat učešća institucija vlasti se svake godine smanjuje. Od nekadašnjih 32 posto učešća u budžetu SFF-a, ove godine smo došli na to da imamo svega oko 20 posto budžeta pokrivenog od strane institucija vlasti. To nas ne samo zabrinjava, nego i često puta demorališe, jer je teško objasniti mladim ljudima koji žele da uđu u kreativne industrije da društvo to ne podržava i, rekao bih, ne cijeni. Moram naglasiti da je podrška Kantona jedina stabilna i izvjesna.

Sa druge strane, raduje nas da se Festival širi na čitavu teritoriju grada Sarajeva tako da se od ove godine u festivalskim lokacijama pridružuje i Općina Ilidža gdje će po prvi put biti prikazivani filmovi SFF-a. Osnova finansiranja Festivala su zapravo naši sponzori i evropski fondovi. Izuzetno smo zadovoljni da neki od najvećih regionalnih i svjetskih brendova već više od deset godina, a neki od njih i od samih početaka, prate Sarajevo Film Festival.

Raduje nas da su svjetske ugledne kompanije prepoznale kvalitet i značaj Festivala. Posebno nas raduje činjenica da su evropski fondovi visoko ocijenili naše aplikacije i svrstali Sarajevo Film Festival među pet do 10 najboljih festivala i marketa u Evropi.

• Kada se osvrnete na 23 godine provedenih kao direktor Sarajevo Film Festivala, da li postoji određeni Festival koji Vama lično predstavlja njegovo, ako ne najbolje, onda najdraže izdanje?

– Teško je izdvojiti jednu godinu, ovo je razvojni projekat i svaka godina je bila značajna za ovo što danas imamo kao 23. izdanje Sarajevo Film Festivala, koje će, nadam se, biti najbolje izdanje do sada. Možda će upravo ovo biti godina koja će mi biti najdraža.

Sead Vegara (Aljazeera)