Kliker.info

Gospodine Purivatra, 17. Sarajevo Film Festival samo što nije počeo. Kakva je atmosfera u direkciji SFF-a, je li sve spremno za početak još jednog festivala?

Pripreme za 17. Sarajevo Film Festival su u završnoj fazi. Naš program je spreman i poznat našoj publici, pripreme festivalskih lokacija privode se kraju, ekipe su danonoćno na terenu, da bi 22. jula sve bilo spremno i sve bilo savršeno za početak još jedne filmske smotre u našem gradu i da bi „svijetla obraza“ dočekali više od 2.000 gostiju iz cijeloga svijeta i oko 100.000 posjetilaca naših programa.Što se tiče tima Sarajevo Film Festivala, koji je ovih dana kompletiran i na broju, svi zaista uz puno pozitivne energije daju svoj maksimum kako bi i ove godine sve išlo po planu. Kao i u cijelom gradu i sve naše sugrađane, tako i nas također trese poznata festivalska groznica, a atmosfera je, bez obzira na veliki obim posla i užurbanost, ipak već sada svečarska.

Od deset filmova, u Takmičarski program za igrani film, za razliku od prošle godine, nije uvršten nijedan bosanskohercegovački, jer nijedan nije završen. Mislite li da je i globalna finansijska kriza utjecala na to da BiH nema nijedan film u 2011. ili je u pitanju nešto drugo?

Nama je zaista žao što ove godine u Takmičarskom programu – igrani film nemamo nijedan bh film. Recesija je, kao i na sve ostale segmente života, utjecala i na kinematografiju. To nije slučaj samo u našoj zemlji, već i u ostalim zemljama regiona. Međutim, upravo taj nedostatak novca izrodio je u regionu nešto sasvim novo, a što je okarakterisalo i sam program Sarajevo Film Festivala. Naime, sve više mladih autora upravo u vrijeme recesije odlučili su se i uspjeli u tome, praviti svoje prve igrane filmove, ali i dokumentarne i izuzetno kvalitetne kratke filmove. U pitanju su mladi kreativni autori koji su napravili niskobudžetne, ali izuzetno kvalitetne filmove.

U Takmičarskom igranom programu će, ako se ne varam, prvi put biti prikazan crnogorski film, u kojem, usput rečeno, igra bh. glumac Amar Selimović. Da li je zaista riječ o kvalitetnom filmu ili je to neka vrsta znaka podrške za ovu malu kinematografiju?

Veliko nam je zadovoljstvo što ćemo u okviru Takmičarskog programa, ali van konkurencije za nagradu imati priliku našoj publici predstaviti film ‘Posljednje poglavlje’.  U istoj mjeri nas raduje činjenica da će ovaj film upravo na SFF-u doživjeti svoju svjetsku premijeru.Takmičarski program Sarajevo Film Festivala nikada do sada nije bio „mlađi“. Riječ je o sjajnim filmovima mladih autora iz regiona od kojih je čak osam debitantskih. Osim što je u znaku mladih autora, Sarajevo Film Festival ove godine ima tu čast da po prvi put predstavi i filmove iz zemalja regije koje do sada nisu učestvovale u Takmičarskom programu, kao što je slučaj upravo sa Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom.Izbor da ove godine prikažemo crnogorski film ‘Posljednje poglavlje’, prvi dugometražni  film Nemanje Bečanovića, je i zbog toga što je zaista riječ o kvalitetnom filmu, ali i upravo iz ovog opredijeljenja da pružimo neku vrstu podrške zemljama iz našeg regiona koje još uvijek definišu svoju kinematografiju, bore se sa produkcijom i zapravo su još uvijek u fazi traženja prave estetike i stasanja novih autora. Nadam se da će ovo biti poticaj svim novim talentima iz Crne Gore.

Također, ono što s ponosom mogu istaknuti jeste činjenica da je film ‘Posljednje poglavlje’ zapravo projekat CineLinka, koprodukcijskog marketa Sarajevo Film Festivala. Sinopis i scenarij su bili vrlo ohrabrujući i mislim da je značajno podržati projekte mladih autora, čak i ako nisu odmah uspjeli napraviti „remek djela“.

Za razliku od Takmičarskog programa za igrani film, u Takmičarski program za dokumentarni film uvrštena su čak četiri domaća filma. Znači li to da je dokumentaristička scena u BiH življi dio naše kinematografije?

Zapravo, šest bosanskohercegovačkih filmova je ove godine u utrci za Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film.  Moram naglasiti da ovogodišnju selekciju za Takmičarski program u kategoriji dokumentarnog filma čine 23 izvanredna djela, izabrana između gotovo 150 prijavljenih iz regije. Pet bh. filmova imat će svoju svjetsku premijeru u okviru našeg programa, a riječ je o filmovima: ‘Bosanska rapsodija… na rubu znanosti’ rediteljke Vesne Ljubić, ‘Heroj našeg doba’ reditelja Šekija Radončića, ‘Jedan dan na Drini’ Ines Tanović, ‘Mobitel’ Nedžada Begovića, ‘Pun(a)’ Alena Drljevića, te ‘Magnet’ reditelja Namika Kabila koji će imati bh. premijeru.

Također, u okviru Takmičarskog programa – kratki film svjetsku premijeru imat će animirani film ‘Kiyamet’, reditelja Ivana Ramadana, a u okviru Open Air programa svoju svjetsku premijeru doživjet će dugoočekivani dokumentarni film ‘Orkestar’ reditelja Pjera Žalice i koautora Saše Lošića, te kratki film ‘Prtljag’ Danisa Tanovića. Posebno smo sretni da kao gala projekciju organizujemo i premijeru filma naše međunarodno priznate umjetnice Šejle Kamerić ‘1395 dana bez crvene’, koji je prije desetak dana premijerno prikazan na Festivalu umjetnosti u Manchesteru. Zato je ova godina, kada je u pitanju bh. kinematografija, jako značajna obzirom da su bh. filmovi ove godine zastupljeni u takmičarskim selekcijama – dokumentarnom i kratkom. Naravno, naša je velika želja da svake godine imamo i dugometražni igrani film iz Bosne i Hercegovine u utrci za Srce Sarajeva, ali ove godine to nažalost nije slučaj.

Koji su najznačajniji gosti koji će posjetiti ovogodišnji Festival? Ove godine izgleda je akcent na gostima iz Evrope. Da li je ovo vaša strategija ili možda rezultat recesije i krize?

Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da će ovogodišnji Sarajevo Film Festival, po broju filmova, broju posjetilaca i gostiju, te naročito po renomeu festivalskih gostiju biti sigurno najveći i najuspješniji festival do sada. Svi naši gosti su jednako značajni i jednako se prema njima odnosimo kao dobri domaćini. Na Festival pozivamo goste koji ovdje dolaze prikazati svoje filmove, susresti se sa kolegama, te proširiti mrežu svojih kontakata. Također, svi naši gosti su uvijek raspoloženi prošetati gradom, slikati se sa prolaznicima, što je danas rijetkost na festivalima u svijetu.

Ove godine imamo čast ugostiti brojne goste, među kojima su neka od najznačajnijih imena današnjice iz svijeta filmske umjetnosti i industrije. Ponosni smo na listu ovogodišnjih gostiju i sretni smo zbog činjenice da smo i ove godine održali nivo koji smo imali i svih prethodnih godina. Među gostima 17. Sarajevo Film Festivala su, između ostalih i: oskarovka Susanna Bier, jedna od najznačajnijih glumica našeg vremena Charlotte Rampling koja je i ovogodišnja kustosica Katrin Cartlidge Fondacije, a eminentna glumica sarajevskoj publici će i predstaviti film ‘Melanholija’, remek djelo Larsa von Triera, zatim reditelj Joshua Marston, Ari Folman, jedan od najznačajnijih reditelja današnjice koji je i predsjednik žirija Takmičarskog programa – igrani film, talijanski reditelj Nani Moretti, Wim Wenders, glumac Simon Mcburny, argentinska rediteljica Lucrecia Martel, ovogodišnji dobitnik Grand prix Caneesa Nuri Bilge Ceylan, čuvena španska glumica Natalia Verbeke, veliki francuski glumac Andre Wilms….  Jednostavno, lista gostiju koju bi poželio svaki festival i svaki ljubitelj filma.
   
U sklopu festivalskih programa bit će prikazano više od 200 filmova. Vjerujem da ste ih vi dosta i pogledali, pa imate li preporuke za naše čitatelje?

Ovogodišnji program u okviru kojeg će biti prikazano 220 filmova na deset festivalskih lokacija, nudi izvanrednu selekciju, veliki broj izuzetnih filmskih ostvarenja kako u svom glavnom, Takmičarskom  programu, tako i u ostalim festivalskim programima. Očigledno da je većina producenata i autora iz regiona odlučila da je, osim tri neprikosnovena festivala u Evropi – Cannes, Venecija i Berlin, najbolji izbor za promociju njihovog filma upravo Takmičarski program Sarajevo Film Festivala, što je znak priznanja filmskih profesionalaca zbog kojih ovaj festival i postoji.

Ne mogu izdvajati bilo kakve „favorite“, ali za vaše čitatelje, koji su i naša publika, mogu najaviti izuzetne filmove u kojima mogu uživati u Ljetnom kinu hej! Od toplih bajkovitih ljudskih priča poput filma ‘Le Havre’ Akija Kaurismakija, preko fantastične francuske komedije ‘Ulaz za poslugu’ Philippea Le Guaya sa izuzetnom Nataliom Verbeke, ‘Bilo jednom u Anadoliji’ turskog reditelja Nuri Bilge Ceylana, dobitnika Grand Prixa ovogodišnjeg festivala u Cannesu, zatim toliko puta ekranizovane priče o Jane Eyre koju će nam u potpuno dručijem svjetlu predstaviti reditelj Cary Fukunaga, a reditelj Joshua Marston predstavit će film ‘Krv prašta’, naravno do dugoočekivanog dokumantarca ‘Orkestar’ Pjera Žalice i koautora Saše Lošića, film koji zapravo predstavlja dokument o jednom vremenu i ljudima koji su ga obilježili, a sve kroz stasanje i najveće godine slave grupe Plavi orkestar. Samo na taj dan svjetske premijere ovog filma očekujemo veliki broj gostiju iz svih dijelova bivše Jugoslavije, od muzičara, umjetnika, do političara i biznismena toga vremena. Karte za projekciju ovog filma u Ljetnom kinu hej!, kao i Ljetnom kinu Novi grad rasprodane su u rekordnom broju te smo odlučili upriličiti i dodatnu projekciju 29. jula u Skenderiji.

Festival daje podršku autorskom filmu. Gdje je po Vama danas autorskim film u svijetu, Evropi i kod nas?

Nove tehnologije produkcije i distribucije filmova su neminovno promijenile način rada u filmskoj industriji. Ipak, to je omogućilo lakši i jeftiniji put do produkcije filma, što autorima daje više slobode i mogućnosti. Rodila se gomila produkcija, ili čak no budžet produkcija koja pored brojnosti ipak daje i ponekog talenta koji bi prije deset godina bio u redu za snimanje filma. Autorski film danas je jači nego ikada ali nažalost njegova distribucija u kina je teža nego prije, ipak, novi kanali distribucije (on-line platforme, brojni festivali, …) to donekle nadoknađuju. Ovogodišnji Cannes je potvrdio da autorski film visoko kotira i da će to uvijek ostati jedan od najdragocjenijih i najpoželjnijih proizvoda filmske industrije.

Često ističete, kada je riječ o kulturi u BiH općenito, da je ‘najveći problem izostanak razumijevanja i podrške’. Na koga mislite kada govorite tako?

Ne mislim ni nakoga pojedinačno. Zapravo je riječ o problemu koji ne muči samo SFF, već i druge kulturne manifestacije i institucije u našoj zemlji, a to je manjak državne strategije u finansiranju kulture, kao i neosporno mali budžeti koji se izdvajaju za kulturu. Ipak, moram naglasiti, da, uzimajući u obzir sve teškoće sa ostvarivanjem budžeta, izuzetno cijenimo podršku koju smo dobili ove godine od institucija vlasti odnosno resornih ministarstava, Grada Sarajeva i gradskih općina.

Stiče se utisak da bh. kinematografija, nakon nekoliko godina koji su bili godine uzleta i velikih uspjeha, polako tone u krizu. Da li je to, po Vama, kriza autora ili, pak, više sistemska kriza podrške države i njenih institucija kinematografiji?

Ne bih se složio sa tom tvrdnjom. BiH je realativno mala zemlja, a ima tako uspješne, kvalitetne i nagrađivane filmske autore. Čak se velikim kinematografijama kao što su to Italija, Engleska ili Njemačka dešava da imaju slabiju produkcijsku godinu, iako proizvedu i nekoliko stotina igranih filmova. Nekada ih nema u kanskoj selekciji. Po meni, jedina zabrinjavajuća činjenica je da već godinama nismo imali priliku vidjeti novu generaciju BiH režisera, još uvijek su Tanović i Žbanić naši najtraženiji i iščekivaniji autori u inostranstvu.

Vidimo da susjedi, Hrvatska i Srbija, dosta rade na iznalaženju dugoročnih rješenja za finansiranje kinematografije. Gdje smo mi tu?

E, to je već problem. Puno toga smo uradili u prethodom periodu (npr. Fondacija za film, promocije u Cannesu i Berlinu, jak festival, uspješni filmovi i nagrade, …) i onda stali u strateškim pitanjima (takse, zakoni, formiranje centra za promociju BiH filma..), dok su, naravno naši susjedi to iskoristili. Prije svega mislim na Hrvatsku koja je napravila ogroman korak u zakonskoj i organizacijskoj regulativi filmske industrije i podsticaju filmskom biznisu. Nadam se da će resorna ministrastva imati snage da se ozbiljno pozabave ovom tematikom i omoguće rast jedne privredne grane i samim tim omoguće stotine novih zaposlenja i automatski još više bh. filmova.

Ima li naznaka da će SFF uskoro riješiti prostor festivalskog centra?

Ja samo mogu da se nadam i da vjerujem da će gradske i kantonalne vlasti ipak uspjeti da projekat izgradnje festivalskog centra, koji bi dakle, po ugledu na sve svjetske metropole, bio centar za sve kulturne manifestacije, uskoro realizuju na dobrobit svih građana Sarajeva.

Veliki problem, upravo za organizaciju Sarajevo Film Festivala, predstavlja manjak infrastrukture koja je neophodna za održavanje i razvoj festivala. Pitanje nepostojanja festivalskog centra bez kojeg je zaista teško dalje razvijati ovako veliki projekat otežavajuća je okolnost u organizaciji. Sarajevo Film Festival prerastao je već odavno gradsku infrastrukturu. Već čitav niz godina naš tim ulaže ogromne napore da prostore koji su neadekvatni, pretvorimo u pristojnu lokaciju. Čitav niz godina, umjesto da svoju energiju usmjerimo na organizaciju festivala, što je naš posao, velika količina ode upravo na osposobljavanje, renoviranje i popravke prostora.

Koliko će koštati ovogodišnji SFF? Imate li novaca prirediti sve što ste planirali ili ste se u nekim stvarima, ipak, morali ‘uobročiti’?

Budžet 17. Sarajevo Film Festivala iznosi oko 2,5 miliona KM. Sarajevo Film Festival djeluje kao nezavisna institucija koja oko 65 odsto sredstava ostvaruje kroz saradnju sa komercijalnim partnerima i malim dijelom ostvarujući svoje vlastite prihode. Ovaj budžet SFF svrstava u red festivala sa manjim budžetima u regiji, a gotovo zanemarljivim u odnosu na evropske budžete, ali  SFF sa svojim budžetom i svim vrijednostima i referencama koje danas ima ipak ostvaruje gotovo nezamislive rezultate.

Struktura budžeta je takva da se blizu 30% ostvaruje putem izdvajanja zvaničnih institucija vlasti, i tu mislim na Federaciju, Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i gradske općine. Oko 70 % se ostvaruje putem partnerskih ugovora, podrške pojedinih fondacija i ambasada i vlastitih prihoda.

Globalna recesija koja, dakako, nije zaobišla ni BiH utjecala je i na budžet SFF-a. Međutim, i uprkos tome, imali smo sreću da nismo morali praviti kompromise te vrste koji bi utjecali direktno na naš program. Inače, bez obzira na recesiju, organizovanje festivala ovakvog obima u gradu i državi u traziciji, manjak državne strategije u finansiranju kulture uz neosporno male budžete za kulturu, otežavajuće su okolnosti ne samo za SFF već i za sve ostale kulturne manifestacije i festivale koji se organiziraju u BiH.

Ove godine otvorena je nova festivalska lokacija Laško Summer Nights na Vilsonovom šetalištu. Šta će se tamo dešavati?

Nova festivalska lokacija Laško Summer Nights koja će biti smještena na lokaciji između Zemaljskog i Historijskog muzeja koncipirana je kao kino na otvorenom gdje će publika moći uživati u vrhunskim projekcijama sjajnih filmskih ostvarenja, uglavnom baziranih na temi ‘Muzika’, pod zvjezdanim nebom i koja će našim posjetiocima pružiti nezaboravne trenutke. Ova lokacija osmišljena je u saradanji sa našim ekskluzivnim sponzorom – Pivovarnom Laško.

Naše posjetioce zanimat će i činjenica da je ulaz na Laško Summer Nights besplatan, a svi oni koji žele prisustvovati ovom programu svoje gratis ulaznice mogi podići u glavnom Box Officeu ili ih osvojiti u nagradnoj igri Pivovarne Laško koja kreće uskoro.

Mirna Duhaček (Depo)