Kliker.info

“Pozdravljam svako okupljanje građana. Kad god imaju potrebu ili kad god osjećaju potrebu da reaguju da to i učine na organizovan način. To ne može biti loše za BiH jer svijest ljudi se gradi, da građani u svakom trenutku kada osjete da je BiH ugrožena nekim potezom, bez obzira da li to dolazilo od OHR-a ili međunarodne zajednice, da svoj revolt, neslaganje iskažu okupljanjem”, istakao je u Rezimeu Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990.

“Koliko će imati efekta ovo današnje okupljanje u kontekstu kritika zbog donošenja odluka, nisam siguran da će imati nekog velikog efekta, ali u svakom slučaju ovo okupljanje ja razumijem kao opomenu OHR-u i Christianu Schmidtu da će sve naredne aktivnosti biti pod prismotrom građana koji će se okupljati. I to je dobro. BiH fali javna kritička svijest.”

Smatra da izmjene Izbornog zakona ne marginaliziraju Bošnjake.

“Ne slažem se sa prejakom retorikom koja podrazumijeva da je uveden aparthejd, rasna segregacija. To nije slučaj zaista u ovim mjerama i mislim da one zaslužuju u jednom segmentu kritiku i podržavam one koji smatraju da se treba kritički osvrnuti na drugi dio. Kritiku zaslužuju u dijelu gdje se smatra da je podizanje kvote sa 57 na 80 članova Doma naroda na neki način izlazak u susret HNS-u. Međutim, prvi dio tih odluka je nešto što treba trezveno razmotiri i vidjeti koji su pozitivni efekti deblokade Federacije. I Schmidt je u tom prvom dijelu napravio tu deblokadu. Ona je u dobrom dijelu osigurana, premda treba insistirati da gospodin Schmidt do kraja pojasni te mjere, da kompetencije Doma naroda svede na pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Drugi potez koji bi Schmidt trebao povući je implementacija presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura.”

Lazović podsjeća da je Schmidt u junu donio paket transparentnosti oko Izbornog zakona.

“Tada je nagovijestio da će donijeti paket funkcionalnosti. Danas je kritikovao domaću vlast jer nisu mogli da sjednu i dogovore izmjene Izbornog zakona, pa je on to morao da uradi.”

Državna imovina je krucijalno političko pitanje

O državnoj imovini kaže da je dogovor u Parlamentu neizbježan.

“To je krucijalno političko pitanje koje zaokuplja Milorada Dodika i njegovu politiku. Da bi Dodik dobio ono što želi, on državnu imovinu mora uknjižiti na entitet, što sada ne može. Mislim da je gospodin Schmidt svjestan toga. Neophodno je da se na državnoj razini donese Zakon o državnoj imovini kojim će se regulisati status te imovine i eventualno izvršiti moguća distribucija te imovine na niže nivoe vlasti ili regulisati pravo korištenja te imovine od strane nižih nivoa vlasti. Tako će se u potpunosti zaštititi državna imovina. Ali ono što Milorad Dodik radi je veoma opasno. On javno stvara sliku da RS ima svoju imovinu koju su oni unijeli u BiH, što apsolutno nije tačno. BiH je vlasništvo dva entiteta i sve što se nalazi u ta dva entiteta je vlasništvo BiH.”

Naglašava da Schmidt ima obavezu da BiH pomogne u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da očekuje da će raditi u korist države BiH i njenih građana.

“OHR i međunarodna zajednica moraju u potpunosti ispunjavati principe iz Dejtonskog mirovnog sporazuma na način da se ti principi usklade sa evropskim pravnim stečevinama i principima koji čekaju BiH na njenom putu ka evropskim integracijama.”

Kada je o riječ o izbornim rezultatima Lazović kaže da su građani od izbora očekivali puno, ali da nije siguran da su ta očekivanja ispunjena.

“Mislim da su nacionalne stranke pojedinačno dobile najveći broj glasova i to me baš iznenadilo. Jedina promjena se desila u Predsjedništvu BiH. Ko će napraviti vlast ostaje da se vidi. Rezultati su takvi da bi svako sa svakim mogao napraviti vlast. Promjene u BiH bi zaista bile potrebne na način da se ponudi jedna nova politika.”

Smatra da bi koalicija SDA-SDP-DF bila patriotska opcija.

“To me podsjeća na vrijeme ‘92. kada je BiH napadnuta i išlo se u njenu odbranu. Postoje krupna pitanja koja čekaju BiH i koja traže odgovornost, razum i zajedničko djelovanje. Zagovaram već dugo vremena da se stvori jedan građanski blok u koji će se okupljati multietničke, građanske stranke. SDA se mora duboko transformisati da bi bila prihvatljiva za druge političke stranke. Moraju se zabrinuti zbog čega sve i jedna politička stranka neće sa SDA. Mora se transformisati da bi građani vjerovali da ta transformacija ide na građanskoj BiH.”

Nisam siguran kako bi Milorad Dodik prihvatio ponavljanje izbora za predsjednika RS-a

Lazović navodi da ga ne bi iznenadilo da CIK donese odluku o ponavljanju izbora za predsjednika Republike Srpske.

“Simptomatično je da Dodik koji očito ima neke informacije ili zna ša se dešavalo sutra saziva skup, kao da je Republika Srpska ugrožena jer je ugrožen njegov izbor. Mislim da RS ulazi u jedno turbulentno političko vrijeme gdje sam taj proces prebrojavanja glasova može dovesti do ponavljanja izbora za predsjednika i potpredsjednike RS-a, a nisam siguran kako će Milorad Dodik to prihvatiti.”

O najavljenoj posjeti Ursule vod der Leyen kaže da vjerovatno dolazi sa ohrabrenjem domaćim političarima da ubrzaju formiranje vlasti.

“Smatram da je odluka da BiH dobije kandidatski status prije svega političke prirode. Da su mnogi faktori uvjetovali da BiH dobije taj kandidatski status, a ne sposobnost i rad domaćih, aktuelnih vlasti. To je za BiH, u svakom slučaju, dobro. To je signal da su evropska vrata otvorena BiH. Nisam siguran da će BiH uspjeti brzo formirati vlast, da će brzo uspjeti realizirati onih 8 ili 14 uslova koji stoje pred BiH, ali sam siguran da će Evropa zbog svojih interesa omogućiti BiH možda u decembru kandidatski status. Ona to radi zbog svojih interesa, a ne što je zadovoljna Bosnom i Hercegovinom.”

(Kliker.info-FTV)