Milorad Dodik za Oslobođenje : Bosna i Hercegovina za mene, RS i SNSD nije problem
Bez ikakve konkurencije najmoćniji političar Republike Srpske, lider SNSD-a, za Oslobođenje govori o predstojećem susretu šestorke u Mostaru, aplikaciji za Evropsku uniju, sporazumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, Zlatku Lagumdžiji i Sulejmanu Tihiću, Dobrovoljačkoj, izborima u Srebrenici.
Novi sastanak lidera šestorke najavljen je za 16. maj: hoće li biti postignut dogovor u Mostaru?
– Petnaesti i šesnaesti maj, svejedno je, nemam ništa protiv, ali još ništa nije potvrđeno. Ostalo je da domaćin, gospodin Čović, potvrdi vrijeme. Suština je važna. Mislim da su i raniji dogovori deblokirali neka pitanja koja su dugo stajala, pa je očekivati da je moguć i dogovor vezan za presudu Sejdić – Finci. Jasno je da oko Doma naroda gotovo i nema dileme, da je to na neki način dogovoreno da se Dom naroda Parlamenta BiH proširi za jednog ostalog – kojeg će birati Parlament Republike Srpske i za plus dva ostala, koje će birati Parlament Federacije. Znači, ukupno se povećava za tri i po mom uvjerenju, tu postoji konsenzus. Što se tiče izbora člana Predsjedništva, ja sam rekao svoj stav – mi smo spremni na promjenu Ustava Bosne i Hercegovine koji se odnosi na izbor člana Predsjedništva iz RS-a da se umjesto riječi Srbin stavi riječ jedan. Što bi značilo da Republika Srpska bira jednog člana, ostao bi neposredan način izbora i to je nešto oko čega je postignut konsenzus između svih partija u RS-u, i vlasti i opozicije. Nekog novog dogovora o tome nema unutar Republike Srpske i očekivati je da će ovo biti naš definitivni stav.
SDA i SDP
Što se tiče Federacije, mi smo zainteresovani da se to pitanje razriješi, ali u svakom slučaju, glavni nosioci dogovora svakako su bošnjački i hrvatski predstavnici. Bilo je nekoliko varijanti koje meni izgledaju kao da je blizu dogovor. U svakom slučaju, na sastanku ovdje u Banjoj Luci stekao sam utisak da je to nešto što treba skoro da se riješi. Gospodin Čović i Lagumdžija treba prethodno da se nađu da se to pitanje stavi na dnevni red jer je naš dogovor bio da oni postignu određeni stepen saglasnosti oko toga i da se onda zakaže ovaj sastanak. Dakle, sastanak je uslovljen tim prethodnim deblokiranjem. Ako bude zvanično zakazan i potvrđen, onda je računati da će biti i dogovora.
Vi dobro surađujete sa gospodinom Lagumdžijom?
– On je predstavnik partije koja ima puni legitimitet, kao što sam i ja. Što se tiče nekih bazičnih vrijednosti, mislim da nemamo problema. Još je na nekom početku svog mandata. On treba da bude ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, a ne ministar jednog naroda ili jedne političke partije ili jedne političke vrijednosti, i ukoliko se to ne bude dovodilo u pitanje, onda neće biti problema u saradnji. Mislim da smo se usmjerili na neka ekonomska pitanja i bilo bi potrebno, nakon završetka ove priče Sejdić – Finci, možda uspostaviti neku vrstu moratorija na politička pitanja i okrenuti se na priču o ekonomskim pitanjima u onom obimu u kojem Bosna i Hercegovina ima nadležnosti. Recimo, granice – tu ima dosta problema, neadekvatne službe koje puštaju robe koje nisu adekvatnog kvaliteta, samim tim što su nekvalitetne, prodaju se pod određenim kategorijama konkurentnije, uništavaju naše proizvodnje. Mislim da smo se tu otprilike našli.
Na posljednjem sastanku šestorke upravo ste Vi pokrenuli to pitanje: kakve su bile reakcije?
– Mislim da trebate priznati da ti sastanci šestorke daju rezultate, riješila su se mnoga pitanja. Krenimo od budžeta.
Kako kad se SDA protivi?
– To nije pristojno. Gospodin Tihić je bio tu i pristao je na takvu vrstu priče i principe. Kasnije smo on i ja pričali, pokušavajući da riješimo problem demobilisanih vojnika ili penzionisanih, kako ih ko zove, i rekli da ono što je Zakon dao tim ljudima, naravno, treba obezbijediti, ali da treba poštovati okvir i da je to moguće isključivo uz uštede određene vrste koje se trebaju naći u samom budžetu. Tek nakon toga se uključio i Lagumdžija i dao suglasnost na taj moj i njegov razgovor, kasnije i Čović i svi ostali. To je bila telefonska konferencija, ali sve smo usaglasili tako da je nevjerovatno da sada iz SDA izlazi neka vrsta osporavanja budžeta. Mislim da to nije uopšte korektno. Na kraju krajeva, bilo je Fiskalno vijeće koje je…
SDA ima konkretne primjedbe upravo na fiskalni okvir koji je betonirao državni budžet u naredne tri godine, za razliku od entitetskih koji imaju prilike da rastu.
– Kakvo je vrijeme, vrlo je neizvjesno hoće li rasti. Nemoguće je da s padom realnog sektora rastu javni prihodi. Ali, u svakom slučaju, može se pokazati i drugačije – da je, recimo, blagodet za Bosnu i Hercegovinu što se dobio fiksan okvir koji neće biti podložan turbulencijama. Svi najavljuju novi proces recesije koji će uzdrmati Evropu, a samim tim nesumnjivo udariti na realne finansije i ovdje. Zato utvrđivanje okvira govori o nekoj vrsti stabilnosti samog budžeta. Tačno je da on ne može biti veći, ali ne može ni manji. S druge strane, budžet od prošle godine je usvojen dva dana prije isteka godine – finansiralo se na bazi prethodnog budžeta i izvršenja budžeta. Ovaj budžet je povećan za nekoliko desetina miliona maraka. To je nesumnjivo. Ako ostanete na priči da ni ovaj budžet ne valja, pristajete da on bude manji. Kad bi čovjek izvlačio logiku – nema je. A ne razumijem ni tu politiku. Da li će entiteti imati povećane ili smanjene prihode, to ostaje da se vidi. A da Bosna i Hercegovina ima sigurne prihode, to je već sada jasno. Prema tome, apsolutno sam uvjeren da je to neka vrsta politikantstva i mislim da je pokušaj očuvanja neke pozicije, međusobna borba za nekog čuvara nacije u političkom smislu…
Barem Vi sve znate kada je o čuvarima nacije riječ: Vi ste u RS-u neprikosnoveni.
– Pa, to nije sporno. Ja sad govorim o relacijama između SDP-a i SDA, tamo postoji ta vrsta borbe. Ali, da se ja ne bavim dubinom tih njihovih političkih turbulencija, mogu da kažem da to nije fer jer je bio dogovor. Ne mogu da vjerujem da ga SDA naknadno osporava. Na kraju, razgovarao sam nedavno sa Lagumdžijom u Sarajevu i on je rekao da ukoliko SDA nastavi sa ovakvim nepoštivanjem dogovora, da će sami sebe diskvalifikovati iz federalne vlasti.
A iz državne?
– I državne, to je još lakše. Ali ja stvarno ne želim da budem ničiji poštar – samo govorim o odnosima. Mislim, ako smo nešto ponijeli u nekom uvjerenju i došli do rješenja nekih pitanja koja su stajala godinama, onda svi treba da zajedno ostanemo na tim dogovorima. Očigledno je bez te šestorke nemoguće išta riješiti u BiH. Kako god to gledali, na kraju je svagdje tako. Samo što se ovdje vide šestorica, a u Njemačkoj ne vide. Politički vrhovi se dogovore, pa se u parlamentima dižu ruke.
Međunarodno modeliranje
Ako nema političkog dogovora, onda nema ni političke odluke u Parlamentu. Prema tome, apsolutno je degutantna ona priča – njih šestorica nadomjestili organe. Ovo je politički dogovor, a zakonodavno rješenje donosi Parlament. To nije ništa sporno. Ja sam spreman da budem dio toga, da se održe ti sastanci šestorice o svakom važnom pitanju. Mislim da bi bilo dobro da se riješi problem Sejdić – Finci i da istog trenutka uđemo u davanje aplikacije za kandidatski status za Evropsku uniju.
Dajemo aplikaciju za kandidatski status Bosne i Hercegovine za EU? Pa Vi ste u posljednjih pet dana u najmanje dva navrata najavili raspad države Bosne i Hercegovine!
– Danas mnogi pričaju o budućnosti Bosne i Hercegovine. Pojavljuju se neke nevladine organizacije i prave različite scenarije i onda mene novinari pitaju šta ja mislim o svemu tome. Dakle, definitivno: Bosna i Hercegovina u dejtonskim okvirima za Milorada Dodika, Republiku Srpsku, SNSD i ljude ovdje uopšte nije problem. Mi preferiramo takvu Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina udaljena od Dejtonskog sporazuma, nastojanje visokog predstavnika da nas modelira bez dogovora unutra – nije prihvatljivo za nas.
Molim Vas, ko se sjeća zadnje odluke visokog predstavnika? Kad je to bilo?
– I ovo što je bilo, previše je. Mi nikada nećemo odustati da preispitamo sve nametnute odluke visokog predstavnika – ta lekcija mora da se nauči. To je Sud i Tužilaštvo, to su mnoge druge stvari što su učinjene. Morate da shvatite: nisu problem Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, ali oni moraju da imaju iza sebe politički dogovor u BiH.
Oprostite, kako zamišljate da Sud radi po političkom dogovoru? To mi morate objasniti.
– Politički je dogovor o tome da postoji institucija, a sud će raditi po zakonu. Taj politički dogovor nije postignut. Procedura predviđena Daytonom nije poštovana za uspostavljanja Suda i Tužilaštva. Korišten je mehanizam pravnog, međunarodnog nasilja, koji je podrazumijevao da visoki predstavnik nametne zakone, pa se natjeraju poslanici da to kao navodno usvoje i to urade u Parlamentu BiH, pa se pokrene pitanje ustavnosti, pa tri Bošnjaka i dva stranca glasaju da je to ustavno, mada je mom unuku od šest godina jasno da nije. Pravi se kompletna farsa.
Šta je preskočeno?
– Preskočena je suštinska ustavna odredba vezana za nove nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine, da se napravi sporazum strana i uspostavi se nova institucija. Sporazum strana podrazumijeva sporazum Republike Srpske i Federacije. To je po Daytonu. Sve što ima iza sebe sporazum strana, ja ne sporim. Sporimo li vojsku? Ne sporimo. Sporimo li indirektne poreze? Ne sporimo, osim u dijelu nepravične raspodjele. Ali, kao instituciju ne sporimo. Zašto sporimo Sud i Tužilaštvo? Zašto sporimo institucije koje su nametnute odlukom visokog – zato što visoki predstavnik nije imao pravo po bonskim ovlaštenjima da donosi zakone. On je po bonskim ovlaštenjima imao pravo da donosi odluke iz nadležnosti Predsjedništva i Vijeća ministara, nije imao pravo da donosi zakone iz nadležnosti Parlamenta. Prema tome, sve je nakaradno. E mi nećemo da budemo u toj nakaradnosti i nećemo da pristanemo da se Bosna i Hercegovina gradi dalje na principima očuvanja tog pravnog nasilja…
Koji su, po Vama, principi očuvanja pravnog nasilja?
– To je potpuni izostanak želje da se stavi na dnevni red pitanje Suda i Tužilaštva i da se napravi sporazum strana o tome. Mi možemo prihvatiti Sud BiH i Tužilaštvo BiH sa nadležnostima za sva pitanja za koja je BiH nadležna. Za sva pitanja za koja je BiH nadležna – odlučuju Sud i Tužilaštvo BiH i to je za nas prihvatljivo. Mi to ne sporimo. Ali to niko neće da čuje. Pa bilo je jasno i Evropskoj uniji kada je prihvatala strukturalni dijalog da nije uredu da se miješaju nadležnosti, da se prvostepeni i drugostepeni postupak vodi u jednom sudu itd. To se ne može braniti. Vi možete da ignorišete to, možete da ne dođete u Parlament i kažete – mi nećemo o tome da glasamo, ali to je pravno neodbranjivo. To nije logički. U takvim uslovima se gubi povjerenje u Bosnu i Hercegovinu i ono što bi ona mogla da bude. Umjesto da idemo putem jednog dogovora koji je moguć, uvažavajući Ustav i dejtonsku strukturu, mi stalno imamo rasprave šta dolazi iz RS-a – osporavanje BiH ili mogućnost da ona opstane. Vildana Selimbegović (Oslobođenje)
Komentari