Milorad Dodik : Ne mislim da se možemo dogovoriti
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori o održivosti BiH, objašnjava zašto Srbi iz RS ne doživljavaju BiH kao domovinu, da li je moguće da se Banjaluka jednog dana pozove na primjer Kosova, tražeći za sebe samostalnost, te o odnosima RS i Srbije.
RSE: Da li ćete na sljedeći sastanak Prudske trojke, na čijem organizovanju radite ovih dana, otići sa nekim novim prijedlogom, kompromisom, jer ste sa prethodnog izašli nakon što sagovornici nisu prihvatili Vaše zahtjeve o neupitnosti RS, entitetskom glasanju i referendumu o samoopredjeljenju, kao uslovima za ustavne promjene?
Ddik: Zašto neko može očekivati ovdje u BiH da ono što počnemo moramo sto posto da uradimo, a ako nije sto posto, onda ništa ne valja? Ne, taj proces dogovaranja riješio je mnoga teška pitanja u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci, i omogućava deblokadu evropskog puta BiH. Budžet, koji je uvijek bio problem, i pitanje Brčkog, koje je dugo godina bilo na tapetu, su riješena pitanja. Mi nemamo razloga da tražimo ustavne promene. Mi smo u tome učestvovali samo zato što smatramo da je dobro saslušati druge. Ako neko u BiH misli da treba da promijeni Ustav, hajde da vidimo šta on to želi. Naša bazična priča je da ne želimo da promjenimo ustavnu poziciju Republike Srpske, i to ne može niko od nas da traži. Mi ćemo u narednih nekoliko dana ili sedmica odlučiti da li ćemo uopšte na ovaj način, u atmosferi potpuno nepovoljnoj za jedan dijalog i razgovor i dogovor, učestvovati više u tome. Za ustavne promjene nema dana D. Ustavne promjene će se desiti onog trenutka, ako se uopšte dese, kada svi u BiH naprave kompromis oko toga. I, naravno, mislimo da taj ustav koji treba da bude demokratski, da treba da afirmiše sva demokratska dostignuća u svijetu, a to znači i afirmaciju Povelje UN, koja govori o tome na koji način će se moći izražavati samopredjeljenje do otcjepljenja, i da mi taj institut treba da definišemo u samom ustavu.
RSE: Vi se zalažete za BiH kao labavu federaciju. Zašto mislite da se sada možete o tome dogovoriti ako niste mogli prije rata?
Dodik: Ja uopšte ne mislim da se možemo dogovoriti.
RSE: Ali predlažete…
Dodik: Dogovor pod pritiskom međunarodne zajednice uopšte nije moguć, a dogovor nas u BiH vjerujem da je moguć, ali on mora da zadrži bazični dogovor o nekoliko važnih pitanja, to ne znači centrazliaciju BiH. Mi poštujemo njen demokratski međunarodni kapacitet i međunardoni položaj, ali unutrašnji odnosi u BiH su nešto što je naše autonomno pravo da kreiramo na način kako nama najviše odgovara i od toga nećemo odustati. Mi ne ulazimo u princip teritorijalne razgradnje BiH, nego ulazimo u princip očuvanja naše autonomije i Dejtonskog sporazuma, koji su urušili prije svega međunarodna zajednica provodeći ovdje politiku duha Dejtona, a ne slova Dejtona. Značajnu destabilizaciju BiH i sve veću nemogućnost za njeno funkcionisanje je uspostavio Pedi Ešdaun.
RSE: Koliko mislite da je uopšte održiva BiH, s obzirom na tu teškoću da se postigne dogovor?
Dodik: Prekomjerna upotreba sile je bila u BiH. I to je ono što će sigurno u BiH ostaviti tragove. Značajnu destabilizaciju BiH i sve veću nemogućnost za njeno funkcionisanje je uspostavio Pedi Ešdaun. Ako BiH uopšte ima šanse u budućnosti ona ima isključivo šanse na dogovoru važnih njenih unutrašnjih faktora bez bilo koga iz međunarodne zajednice, pa taman to bila Evropa ili Amerika.
RSE: Vi ste gospodine Dodik, ovih dana poručili međunarodnoj zajednici da se promenila situacija i da sada Vi vršite pritisak a ne oni. Dokle mislite da idete u tome, i ne plašite li se možda nekih posledica, da recimo visoki predstavnik upotrebi bonska ovlašćenja?
Dodik: Ja kad sam to govorio i dao tu izjavu, ja sam htio da karikiram stvar, na način da kažem da nije moguće više da podlegnemo, bilo ko ovdje u RS, pritiscima, i da je vrijeme da mi vršimo pritisak za svoje ciljeve i ideje jer je to demokratski i legitimno. Ništa drugo nije legitimno i tako to treba i razumjeti. Vidimo da u okviru jednog kruga međunardone zajednice postoji pristup koji se dugo zadržava. Da se razumijemo, ja nikoga ko je odgovoran za zločine na ovim prostorima ne želim da zaštitim, i to je praksa koju smo već dokazali i pokazali, ali se ovdje zadržava jedan kliše, što se tiče RS samo postoje lopovi, kriminalci i ubice. Tako da je čitavo jedno rukovodstvo otišlo pred Haški tribunal, odgovaralo tamo i dobilo kazne kakve je dobilo, i mi tu ništa ne možemo da sporimo, mada imamo bol koji nosimo, recimo da jedan Naser Orić, koji je komandovao jedinicama, nije odgovoran, a da je jedna Biljana Plavšić, koja nije komandovala jedinicama, odgovorna. Ali, vjerovatno u tom sistemu pravde ima i nepravde. I možemo to da razumijemo. Ali svi ostali Srbi koji nisu mogli da se povežu sa ratnim zločinima odmah su kriminalizovani. Gotovo da nema nikoga ovdje ko je vršio neku važnu dužnost da nije kriminalizovan. Od Šarovića do Ivanića. I sada nastavljaju sa tom istom pričom – kriminalizujte Dodika pošto se suprostavlja, dajte da mu napakujemo. Sutra će biti bilo ko, ko pruži otpor iz RS. I svako ko se bavi ovim poslom mora s tim da računa.
BiH prihvatamo kao neko moranje
RSE: Da li hoćete da kažete da navode o Vašim zloupotrebama i istražnim radnjama protiv Vas doživljavate kao napad na Vas kao predstavnika RS?
Dodik: Ja nisam, naravno, RS. Ja sam Milorad Dodik, radim ovo što radim. Vjerovatno da ne radim ovo što radim ne bih imao problema. To je tačno, ali ja radim sve u skladu sa propisima, zakonima, sve naše institucije su dale legitimitet tim svim poslovima. Sud i Tužilaštvo BiH, pod upravom iz OHR-a i nekih ambasada, imaju svoje strane tužioce koji pokreću predistražne radnje i prave spekulacije o svemu tome u nadi da će nešto naći da bi procesuirali.
RSE: Kažete da, kao čovek koji poštuje pravo, priznajete BiH, ali istovremeno ste u Beogradu sa jednog mitinga poručili da Srbi iz RS u BiH žive, ali da Srbiju smatraju domovinom…
Dodik: Naravno.
RSE: Ovdje sam to isto čula od građana Banjaluke. Zašto Srbi iz RS ne mogu da se identifikuju sa BiH i da je smatraju domovinom?
Dodik: Pa ne mogu zbog ove politike međunarodne zajednice, bošnjačke politike koja pretenduje na centralizaciju, na afirmaciju vrijednosti islamske vjerske zajednice, koja je značajan politički faktor u samoj BiH, koja kreira bošnjačku politiku. S druge strane, danas u Sarajevu je sve manji broj Srba. Predsjednik Helsinškog odbora u BiH, Bošnjak, kaže da je Sarajevo etnički čist grad. Naravno, ja prihvatam Dejtonski sporazum i BiH kao takvu. Što se tiče osjećaja, naravno da je za nas Srbija domovina, i naravno da mi osjećamo Srbiju, i emotivno je prihvatamo kao nešto što je dio nas. I daleko više nego što je Bosna i Hercegovina. BiH prihvatamo kao neko moranje jer je ona dio sporazuma i mi smo u tome. Kao legalisti poštujemo sporazum, ali niko nije propisao tim sporazumom ljubav, a ljubavi što se tiče, to je intimni osjećaj čovjeka i ja imam pravo da tako osjećam. Možda je neuobičajeno da ja pričam kao političar, jer će odmah reći da to nije politički korektno, a šta je politički korektno, da uzmete Dejtonski sporazum i da nam otmete 65 nadležnosti? Dakle, i dalje ćemo nastaviti da navijamo za Srbiju nesmetano, navijao sam neki dan za Novaka Đokovića, koji je igrao u Monaku finale, radujem se pobjedi Partizana, i to me niko neće sprječiti jer to volim.
RSE: Svesni ste verovatno toga da se takve izjave iz RS mogu kod nekih tumačiti kao možda nekom željom za odvajanjem, za pripajanjem Srbiji?
Dodik: Mi bismo voljeli da Srbija bude moćnija zemlja. Želimo da se ona sredi i postane moćna, i mi ćemo stalno biti okrenuti ka Srbiji, i uvijek ćemo tražiti tamo mjesto i za razumjevanje i za utjehu. I to nije sporno, i to valjda nije nelegitimno. I nije protiv ničega. I ja ću još jednom reći, što se tiče Dejtonskog sporazuma mi poštujemo Sporazum, mi se osjećamo nekomotno u BiH zato što se stalno pokušava umanjiti RS, njen značaj, i oteti nadležnosti i centralizovati BiH. To je stanje stalne tegobe.
RSE: Ali možda ta priča o referendumu i vezanost za Srbiju može kod druga dva naroda da stvori osećaj teskobe. Koliko Srbi iz RS zaista žele BiH i njenu održivost?
Dodik: Mi poštujemo Dejtonski sporazum i neka i oni poštuju, i nema nikakvih problema. Mi nismo ti koji ćemo urušiti Dejton, niti ćemo biti ti koji će u tom pogledu ugroziti BiH. Mi želimo samo unutra da budemo, ništa drugo. Mi ne želimo nikakvu tjeskobu za Bošnjake i Hrvate. U RS gotovo posljednjih godina niko nije mogao da zabilježi bilo kakav oblik etničkog nasilja. U RS se oni sve više osjećaju slobodnim. Odnosi u BiH su nešto sasvim drugo. Bošnjački narod je dobar narod, ali ovdje nije priča o dobrim ljudima, ovdje je priča o politikama, a bošnjačka politika je nešto sasvim drugo od bošnjačkog naroda.
RSE: U vrijeme proglašenja nezavisnosti Kosova niste koristili paralelu RS – Kosovo, što je bila jaka karta na koju je igrao tadašnji srpski premijer Koštunica. Da li je za Vas ta paralela završena priča ili se stvari mogu promjeniti odlukom Međunarodnog suda pravde, koji se izjašnjava o legalnosti kosovske nezavisnosti?
RSE: Kažete da se niste promjenili. Ipak, prešli ste dugačak politički put. Od jedinog opozicionara Karadžiću za vreme rata, kada je trebalo hrabrosti u to vreme nositi oreol izdajnika na Palama, preko ljubimca međunarodne zajednice kao premijer posle rata, za neke ste sada postali opasan nacionalista. Prepoznajete riječi Ričarda Holbruka. Znam šta ste odgovorili kao komentar na to, ali kako je moguće da Vas drugi danas vide toliko drugačije?
Dodik: Ja volim narod kome pripadam, to je nesumnjivo, i ne mrzim nikoga ko pripada drugom narodu. Ja sam predsednik Vlade RS, koja ima Ustav, zakone, i ja moram da poštujem Ustav i te zakone. Da li će nekome ličiti da je to nacionalizam, to je apsolutno stvar njihovog dojma. Ja i dalje tvrdim da se uopšte nisam promjenio, na kraju krajeva, moja politika nikada nije bila: ne, ne treba RS. Ja sam čovjek koji je bio od početka u tom projektu koji se zove RS i time sam ponosan. Ja sam uvijek samo mislio da smo možda to mogli na neki drugi način uraditi. Ja sam došao na mjesto predsjednika Vlade 1998. godine i nikada nisam rekao da sam protiv RS. Ja sam tu RS htio da vratim u interes međunarodnog faktora kao jednu demokratsku i sređenu zajednicu. Samo moram da kažem da je međunarodna zajednica na kraju tog mog dvogodišnjeg mandata ovdje u RS vodila akcije koje su dovele do toga da ja ne budem izabran dalje, jer je procijenjeno da je najbolje da se vrati SDS na vlast u RS, jer je s njim lako manipulisati, sa Dodikom nije, jer sam im već tada ličio kao tvrd čovjek koji poštuje Dejton, poštujem Ustav, poštujem zakone i niko sa mnom nema problema ako to isto poštuje.
RSE: Vrlo ste rado viđen gost u Beogradu. Sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem čini se da ste u prijateljskim odnosima. U kojoj meri iza Vas stoji Beograd?
Dodik: Ne znam, mislim da je mjera koja sada postoji najbolja moguća mjera. Da Srbija kao potpisnik Dejtona poštuje Dejton u svim odrednicama, i ono što se u okviru BiH dogovore zvanični predstavnici. Ja iz Beograda nemam nikavku vrstu pritiska, ni bilo kakvog traženja, to naravno ne postoji.
RSE: Podršku?
Dodik: Što se tiče odnosa, ja sam podržavao direktan izbor Tadića, on je ovdje bio na mitingu moje političke partije, dijelimo zajedničke vrijednosti i nastavićemo to da radimo.
RSE: To je sve?
Dodik: Ne samo sve, to je pretpostavka da se odnosi između RS i Srbije što je moguće više relativizuju, da se naprave zajednički ciljevi koji su apsolutno prihvatljivi, koji nisu protivni Dejtonskom sporazumu, koji nisu protivni regionalnoj i ostaloj saradnji. I to mi upravo i radimo.
RSE: Moram još ovo da Vas pitam, za nekog ko je tako dugo u politici često dozvoljavate da iz Vas govore emocije, raspoloženja, čak i da Vas isprovociraju. Zašto?
Dodik: Zato što sam takav čovjek. Ljudmila Cvetković(Radio Slobodna Evropa)
Komentari