hamburger-icon

Kliker.info

Milorad Dodik: Kosovo neće uticati na Bosnu i Hercegovinu

Milorad Dodik: Kosovo neće uticati na Bosnu i Hercegovinu

13 Septembra
02:26 2007

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da ne postoji direktna veza između statusa Kosova i BiH i da je status Kosova stvar dogovora Beograda i Prištine i unutrašnje pitanje Srbije.

"Mi ćemo, naravno, svaki dogovor koji je postignut za pregovaračkim stolom poštovati, kao i sve odluke Savjeta bezbjednosti", kazao je Dodik.On je rekao da BiH nije upitna u slučaju da Kosovo postane nezavisno."Ja ne želim da BiH propadne, ali za saradnju je potrebno dvoje, u slučaju BiH i troje. Niko nema pravo da kao uslov opstanka BiH traži majorizaciju nad druga dva naroda, jer to nije rješenje i naèin da država opstane i da se afirmiše. Ravnopravnost i poštovanje Ustava je temelj opstanka ili raspada BiH i to ne zavisi od Milorada Dodika, ili statusa Kosova", kazao je Dodik. On je istakao da je Kosovo frustracija sarajevskog političkog i medijskog kruga, a ne Republike Srpske."Nama su stvari potpuno jasne. BiH nije upitna, sve dok nije upitna Republika Srpska", kazao je Dodik i dodao da upitnik nad BiH stavljaju oni koji žele da je urede na principu dominacije jednog naroda.On je ponovio da je uslov u reformi policije u BiH ostanak policije RS i odbio da komentariše izjave Harisa Silajdžića da je to nagrada za genocid."Što se Harisa Silajdžiæa tièe, od njega još od 1992. godine nisam ništa novo èuo. On nije briga Republike Srpske. Silajdžiæ bi realno morao da bude problem međunarodne zajednice i bošnjačke intelektualne elite", rekao je Dodik. On je kazao da zloupotreba termina genocid iz usta bošnjačkih političara prelazi granice dobrog ukusa i devalvira istinske žrtve rata.Dodik je istakao da za njega, kao i za Vladu RS, nije upitno priključenje EU i da viðenja reformi koja nudi nisu u suprotnosti s tim."Ne vidim nijedan razlog zbog koga ne bi bila i EU i policija Republike Srpske. Jedno ne isključuje drugo", istakao je.Dodik je kazao da su sve investicije u RS dobrodošle."Svi koji svoj poslovni interes vide u okviru razvoja RS onako kako ga mi vidimo su dobrodošli partneri. U tom smislu i SAD i Rusija su poželjan partner svima u svijetu pa i nama", dodao je.     

NN: Koji je to minimum u reformi policije RS ispod kojega vlasti RS ne mogu ići?

DODIK: Više puta sam rekao reforma – da, ukidanje policije RS – ne, i to je minimum za sve predstavnike vlasti RS.

Za nas je prihvatljivo da se napravi funkcionalna policijska struktura u BiH, koja æe biti definisana zakonom na državnom nivou. Meðutim, RS mora biti prepoznatljiva u toj strukturi, i to je nešto od čega neæemo odstupiti.Ukidanje policije RS nije reforma i nije evropski princip. Reforma podrazumijeva poboljšanja u radu policije koja moraju da budu u funkciji obiènog građanina, a do toga se neće doći ukidanjem policije RS, kako želi da predstavi bošnjački politički establišment . Osnovno je da u reformi policije mora biti ispoštovan Aneks 4 Dejtonskog sporazuma ili Ustav BiH, koji jasno definiše nadležnosti entiteta u toj oblasti. Ni Milorad Dodik, niti bilo koji drugi političar nema mandat da krši Ustav ove zemlje. I u ovoj, i u svim drugim reformama nastupaću kao legalista, krećući se u ustavnim okvirima.

NN: U BiH broj policajaca veće nego u zemljama okruženja, a broj krivičnih djela nesrazmjerno visok, što je bio povod EU za pokretanje reforme. Smatrate li da je propuštena prilika da sami izvršimo reformu, otpustimo višak policajaca i povećamo efikasnost?

DODIK: Možda i jeste, ali uvijek postoji način da se to pitanje riješi. Vladi RS na čijem sam čelu, veoma je važno ovo pitanje, i mi ćemo učiniti sve da policijska struktura RS poboljša efikasnost, smatrajući da je to jedna od ključnih poluga uspostavljanja sigurnog, stabilnog i demokratskog društva. Naš veliki ustupak u policijskoj reformi bio je uspostavljanje zakonodavstva na državnom nivou. Upravo to bi trebalo da omoguæi da svi policajci u ovoj zemlji rade po istim standardima. Smatram da je neophodno usvojiti i zakon o saradnji policijskih struktura u BiH, na osnovu kojeg bi svaki policajac mogao u potrazi za osumnjièenim za teška krivièna djela preći granice svojih policijskih oblasti.Možda je najbolji primjer za ovu zemlju onaj na koji je riješeno pitanje policijskih snaga u Njemačkoj. Tamo svaka savezna država ima policiju koja radi u granicama te države i to nije problem da policija bude efikasna. Važno je samo napraviti dobre zakone i provesti ih. Nema potrebe praviti "zemljotrese" da bi se postigla ista stvar. Zašto bi za Njemačku u EU vrijedio jedan, a za BiH drugi princip?

NN: Izjavili ste nedavno da ćete žrtvovati EU za policiju Republike Srpske. Šta to znači?

DODIK: Nijednoj zemlji nije postavljeno pitanje promjene ustavnog uređenja na putu prema EU, pa to ne smije biti ni u slučaju BiH. Za ljude, za građane u Republici Srpskoj, i za mene lično i Vladu Republike Srpske nije upitno priključenje EU, ali postoji prag podnošljivosti i postoji ono što realno možemo ispuniti. Viđenja reforme policije koja mi nudimo nisu prepreka za priključenje EU. Ne vidim nijedan razlod zbog kojeg ne bi bila i EU i policija Republike Srpske. Jedno ne isključuje drugo.

NN: Često govorite da su evropski principi napisani u Sarajevu, a da ih je Pedi Ešdaun izdiktirao Briselu, odakle su se vratili kao uslov?

DODIK: Pedi Ešdaun je prošlost i za BiH i Republiku Srpsku. Za nas su važni oni predstavnici međunarodne zajednice koji poštuju volju naroda i građana BiH, posebno volju Republike Srpske. To je jedini okvir u kojem se može postići dugoročno rješenje, sve ostalo je prisila, i vratiće se kao bumerang. Uvjereni smo da ubuduće o nama neće odlučivati oni koji improvizuju na taj način.

NN: Danas se može čuti teza da je svojim prijedlogom o reformi policije visoki predstavnik izašao u susret srpskim zahtjevima. Haris Silajdžić navodi da je to nagrada za genocid.

DODIK: Da kažem da Lajčak nije izašao u susret nama, to je više nego očigledno. Ali u Sarajevu svako onaj ko ne vidi BiH iz bošnjačke vizure je anatemisan. To je problem s kojim će morati da se suoče predstavnici bošnjačkih političkih stranaka i biće im lakše kada shvate da takav njihov pristup u stavri ruši državu. A što se Harisa Silajdžića tiče, od njega još od 1992. godine nisam ništa novo čuo. On nije briga Republike Srpske. Silajdžiæ bi realno morao da bude problem međunarodne zajednice i bošnjačke intelektualne elite. Mislim da BiH, ako hoće da prepozna put prosperiteta, kada Silajdžić krene na jednu stranu, mora poći suprotnim pravcem.Ponašanje Harisa Silajdžića neodoljivo podsjeća na ponašanje Slobodana Miloševića iz devedesetih godina. Svjedoci smo kakvi su rezultati te politike bili i da je najveću cijenu platio narod kome je pripadao i Milošević. Zloupotreba termina genocid iz usta bošnjačkih političara prelazi granice dobrog ukusa, rekao bih čak da devalvira istinske žrtve rata.

NN: Nekoliko puta iznijeli ste tezu da je za BiH jedino rješenje federalizacija. O tome ste razgovarali i u Vatikanu. Zbog čega mislite da je ovo rješenje realno i jedino?

DODIK: BiH dugoročno ne može biti održiva bez zadovoljenja potreba i interesa sva tri naroda koja u njoj žive. Da bi BiH ostala i opstala, da bi napredovala i da bi se razvijala, neophodno je da u njoj budu sreæni i zadovoljni i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Ko misli drugačije, taj strašno griješi. Ne može ova zemlja biti ekskluzivitet bilo kojeg od ova tri naroda, jer je ona podjednako i moja kao njihova. Naravno, svi će u tom smislu morati da razmisle šta treba da daju da bi druga dva naroda bila zadovoljna i da bi ovu državu doživljavala kao svoju. Smatram da federalizacija BiH to omogućava svima i da je to jedino realno rješenje za budućnost.

NN: Vrlo često konačno rješenje statusa Kosova dovodi se u vezu sa statusom Republike Srpske. Mislite li da postoji direktna veza između statusa Kosova i statusa RS?

DODIK: Naravno da ne mislim. Status Kosova je stvar dogovora Beograda i Prištine i unutrašnje pitanje Srbije. Mi ćemo, naravno, svaki dogovor koji je postignut za pregovaračkim stolom poštovati, kao i sve odluke Savjeta bezbjednosti. Uvjeren sam da će se u pregovorima Beograda i Prištine doći do rješenja koje neæe uticati na politička i ukupna zbivanja u BiH.

NN: Ako Kosovo bude nezavisno, da li ostajete i dalje u uvjerenju da je BiH kao država neupitna?

DODIK: Naravno da je neupitna. Ja ne želim da BiH propadne, ali za saradnju je potrebno dvoje, u sluèaju BiH i troje. Ukoliko svi žele ono što želim ja, onda se mora poštovati Dejtonski sporazum, mora se poštovati Ustav. Niko nema pravo da kao uslov opstanka BiH traži majorizaciju nad druga dva naroda, jer to nije rješenje i način da država opstane i da se afirmiše. Ravnopravnost i poštovanje Ustava je temelj opstanka ili raspada BiH i to ne zavisi od Milorada Dodika, ili statusa Kosova. Kosovo je frustracija sarajevskog politièkog i medijskog kruga, a ne Republike Srpske. Nama su stvari potpuno jasne. BiH nije upitna, sve dok nije upitna Republika Srpska. Upitnik nad BiH stavljaju oni koji žele da je urede na principu dominacije jednog naroda, na isti onaj naèin na koji je bila i zbog kojeg se raspala Jugoslavija. Ako BiH, kao što se decenijama govori, jeste Jugoslavija u malom, onda se jasno vidi kuda vode takve težnje i takva politika. Problematizovanje pitanja Kosova zapravo koriste sarajevski politièari i mediji pod njihovom kontrolom za podizanje tenzija i lobiranje u međunarodnoj zajednici protiv Republike Srpske i njenih institucija i političara.

NN: Vlasti RS najavile su inicijativu za vraćanje nadležnosti koje su sa RS prenesena na nivo BiH, a nisu dale rezultate. Imate li uporište u Ustavu za to i na koje se nadležnosti misli?

DODIK: Ustav BiH daje odgovor na to pitanje i predviđa takvu moguænost. Stručni timovi prave analizu prenosa nadležnosti i efekata tih procesa. Pokretanje pitanja ustavnosti prenosa nadležnosti s entiteta na nivo BiH nije jednostrani akt i Republika Srpska ovim ne ide na destabilizaciju, nego na afirmaciju prava u BiH. Veliki broj nadležnosti je prenesen kršenjem Ustava BiH i to se mora riješiti u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Za veliki broj odluka visokog predstavnika koje zadiru duboko u promjene Ustava bilo je neophodno da glasa dvotrećinska veæina u parlamentima, a glasala je natpolovična. Ne može se Ustav kršiti na taj način, o kakvoj državi onda govorimo i kakvu državu gradimo?

NN: U javnosti se često spekuliše, ali i u nekim medijima, da su vlasti RS u ovom trenutku bliže Moskvi nego Vašingtonu. Kome ste Vi bliži?

DODIK: Najbliži sam onima koji su mi dali povjerenje i čiji politički stav treba da artikulišem kroz instituciju na čijem sam čelu. U toj ulozi moj cilj je da svima damo otvorene moguænosti za investicije u RS, skratimo administrativne procedure i ukinemo prepreke koje stoje na putu onima koji su spremni da ekonomski ulažu na ove prostore. A lièno ja, Milorad Dodik, bliži sam slovenskoj ruskoj duši, s jedne, i američkom demokratskom sistemu vrijednosti s druge strane. To je ono kako bih volio da vidim RS, čiji sam premijer. Želio bih da od svakoga uzmemo ono najbolje i da ostanemo ono što jesmo, ali i da uspostavimo demokratski sistem vrijednosti i poštovanja ljudskih prava u mjeri u kojoj je to u ovom trenutku moguæe. Takvu politiku bih vodio i da sam na èelu Vlade FBiH. Dakle, svi koji svoj poslovni interes vide u okviru razvoja RS onako kako ga mi vidimo su dobrodošli partneri. U tom smislu i SAD i Rusija su poželjan partner svima u svijetu, pa i nama.

NN: U posljednje vrijeme aktuelna je polemika između Vas i predsjednika VSTS-a o stanju u pravosuðu. Ko vlada pravosuđem i gdje leži problem njegove neefikasnosti?

DODIK: Suština problema je u tome šte je VSTS postao otuđeni centar moæi, koji je jedini kontrolor rada pravosuđa i u isto vrijeme kontrolor sam sebi. Čine ga tužioci i sudije koji istovremeno ocjenjuju, imenuju, smjenjuju tužioce i sudije, i tako u začaranom krugu. To su dobro situirani elitisti koji funkcionišu onako kako im se prohtije, bez obaveze da polažu raèune bilo kome, parlamentu ili civilnom društvu, svejedno. Nije mali broj onih koji su se suoèili s osvetom kada su se usudili da ih kritikuju i za to postoje dokazi. Pravosuđe ovdje nije u službi građana, nego u službi kriminalaca i to odgovorno tvrdim. Pravosuđem vlada onaj ko ima novac, a ne pravo i pravednost. To je ono nad èim svi moramo da se zamislimo i što moramo veoma brzo da promijenimo ako želimo pravnu državu slobodnih građana. Ja svakodnevno dobijam desetine pisama graðana Republike Srpske koji imaju pritužbe na rad pravosuða. Provedite anketu među građanima i pitajte ih imaju li povjerenja u rad pravosuđa i vidjećete šta će vam reći. Njima se ne ukazuje tako često prilika da kažu šta misle o radu pravosuða kao meni, pa neki namjerno stvaraju utisak da sam u liènom sukobu sa VSTS-om, što, naravno, nije taèno.

NN: Hoćete li na taj način da stavite pravosuđe pod kontrolu?

DODIK: To je potpuna zamjena teza. Rekao bih dosta zlonamjerna. Uvijek sam se zalagao i zalažem se za jasnu odgovornost svih segmenata društva, pa tako i pravosudnog. Naravno da je neophodno obezbijediti dobru zakonsku osnovu koja garantuje nezavisnost pravosudnih institucija, ali i nači načine da se kontroliše njihova odgovornost.Nezavisnost pravosuđa nije u tome da se ono izuzme iz bilo čije kritike, to nije nigdje u svijetu tako, pa ne može ni ovdje. Zato zadržavam pravo na kritiku na rad pravosuđa, na neefikasnost, korumpiranost i nepostojanje odgovornosti pravosudnih elita. Oni nisu i ne smiju biti zaštićeni segment društva čiji su dio i tu se mora naæi rješenje. Reforma pravosuđa nije dala očekivane rezultate i što prije to priznamo, prije ćemo izaći iz začaranog kruga kriminala i korupcije.

NN: Da li ste zadovoljni efektima borbe protiv kriminala, buduæi da je to bilo jedno od najjačih predizbornih obećanja i geslo pod kojim ste došli na vlast?

DODIK: Vlada na čijem sam čelu stvorila i stvara sve neophodne zakonske pretpostavke da ta borba bude efikasna. Uradili smo to kreiranjem zakona koji su otvorili put za formiranje Komisije za reviziju privatizacije, Specijalnoig suda i Tužilaštva za organizovani kriminal i najteže oblike privrednog kriminala, a u pripremi je i zakon o oduzimanju nelagalno steèene imovine. Dakle, mi smo ispunili i ispunjavamo svoja obeæanja u onoj mjeri u kojoj je to u našoj moæi i u okviru svojih nadležnosti. Na ovim institucijama je sada da pokažu koliko znaju, mogu i koliko su spremne da ostvare zadate ciljeve. Mi se u njihov rad ne miješamo, ali očekujemo rezultate, oèekujemo da opravdaju svoje postojanje.

NN: Kritičari Vašeg rada često iznose tezu da u realnom životu nisu još postali vidljivi efekti velikog investicionog ciklusa o kojem govorite. Šta Vi kažete?

DODIK: Naš narod ima jednu poslovicu koja kaže: "Ne gledaj šta ti se kaže, već ko ti kaže." Mislim da je zbog kratkog pamćenja ovdje veoma bitno podsjetiti ga na to: ko to kaže. To kažu oni koji su imali priliku, koji su godinama bili na vlasti i čiji je jedini domet u ekonomskoj sferi bio tajkunizacija RS i uvođenje bjelosvjetskih of šor kompanija u pljačku na ovim prostorima. Niko ne može negirati činjenicu da je Vlada RS u proteklih godinu i po dala snažan impuls ekonomskom razvoju RS, a taj impuls mora dati rezultate i u ukupnoj socijalnoj slici Republike Srpske. Neće nas pamtiti po tome šta smo govorili, već šta smo uradili. Rezultati ovoga što sada radi Vlada RS vidljivi su i biæe sve vidljiviji u godinama koje dolaze.

NN: Postoji li razlika između Milorada Dodika iz 2000. i onog iz 2007?

DODIK: Iskusniji sam i stariji za sedam godina, to je jedina razlika. Ali moj politički cilj je isti: ekonomski razvoj i uspostavljanje demokratskog društva u kojem će svaki pojedinac moći da ostvari svoja prava i afirmiše svoj kvalitet. To je pitanje i cilj broj jedan i onda i sada. Ako se nešto promijenilo u međuvremenu, promijenile su se okolnosti, promijenila se atmosfera i lično sam prosto obeshrabren količinom mržnje sa kojom danas živimo. Ključna tačka na kojoj je sve u ovoj zemlji krenulo unazad je odbijanje Stranke za BiH da glasa za ustavne promjene u kojima je RS pristala na bolne ustupke. Upravo taj potez, kojim je direktno izigrana amerièka administracija, ali i presuda Suda u Hagu po tužbi protiv Srbije, bošnjačku političku scenu odveli su potpunom radikalizmu. Mnogi kažu da sam griješio jer sam na taj radikalizam odgovarao, a ja smatram da je bilo neophodno da neko na politièkoj sceni kaže "stop". Bilo je neophodno reći "stop, dalje nije realno, dalje ne može", nego pustiti da situacija dođe do usijanja. Dovedeno je u pitanje dostojanstvo onih koji ne misle kako misli sarajevska čaršija. Zagovaranje građanskog koncepta iz Sarajeva nije ništa drugo do pokušaj bošnjaèkih nacionalista da uspostave svoju dominaciju u BiH. Onako kako to reis Cerić kaže: "Bosna je država Bošnjaka, oni koji to ne porihvataju mogu da idu."Politika bošnjačkih partija postala je preagrersivna, Srbi u BiH su osjetili tjeskobu i strah, a kakva je to država koje se jedan njen narod plaši. Može li ta država uspjeti? Naravno da ne može. Ja želim BiH, u kojoj æe se njeni građani, bez obzira na naciju i vjeru, osjećati sigurno i slobodno. Želim BiH koja će biti zemlja nade i prostor slobode za sve.

NN: Mnogi kažu da ste od socijaldemokrate prešli put do nacionaliste. Šta Vi kažete?

DODIK: Biti to što jesi i voljeti svoj narod nije u suprotnosti sa načelima socijaldemokratije. Socijaldemokrati su prije svega legalisti. Multietničnost i suživot kao princip i način života su realnost politike koju vodim i nema novina u mom političkom pristupu. U Vladi na čijem sam čelu osam ministara su Srbi, pet Bošnjaci i tri Hrvati. Razgovarajte s njima i pitajte ih imaju li možda problema kada iznose svoj stav zbog svoje etnièke pripadnosti.Povratak imovine u RS ostvaren je u procentu od 99 odsto i to je istina. I ovog puta, kao i mnogo puta do sada, pozivam sve ljude koji žele da se vrate u RS da to i uèine i da još jednom naglasim da su vrata RS otvorena za sve. Uostalom, svi koji me privatno znaju reći će vam da sa nacionalizmom nemam veze, a da to neću i ne želim dokazivati sarajevskim medijskim i političkim manipulatorima.

NN: Koliko su tačne informacije da je u Vladi RS formiran tim koji će se baviti rekonstrukcijom administracije? Da li će u administraciji biti mjesta za kadrove iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda?

DODIK: Administracija se mora osnažiti da bi mogla odgovoriti aktuelnim zadacima, ali i nizu promjena koje Vlada RS želi realizovati. Poslovi koje Vlada RS želi da realizuje podrazumijevaju prije svega mlade i obrazovane ljude, posvećene karijeri ugrađenoj u koncept razvoja RS. U tom smislu nama trebaju najbolji i najkvalifikovaniji, nezavisno od toga kom narodu pripadaju. Vrata će biti otvorena za sve, a kriterijumi isti za sve. Za stipendije koje će se isplaćivati iz Fonda predsjednika RS javilo se oko 600 studenata, čiji je prosjek ocjena viši od devet. Računamo na te mlade, obrazovane ljude.

NN: Prema nekim informacijama, ministri u Vladi RS uskoro bi trebalo da dobiju povećanje plata. Da li je to opravdan potez u vremenu velike socijalne krize društva?

DODIK: Plate neće biti povećane samo ministrima. Veće plate dobiće i radnici u obrazovanju, pripadnici policije, radnici u pravosuđu. Ljudima morate dati pristojna primanja da biste mogli da tražite od njih da rade pošteno. Da biste mogli da sankcionišete korupciju u državnoj upravi, ljudi moraju pristojno da žive i zaraðuju od svog rada. Ne može se desiti da direktor u privatnoj kompaniji ili novinar ima veću platu od ministara. To jednostavno nije u redu i ne vodi nikuda. Ako hoćete, to je i licemjerje.Međunarodna zajednica je namjerno vršila pritisak da se zamrznu primanja, a to je dovelo do velikog odliva kadrova.

NN: Sa dosta kritika dočekana je i posljednja sjednica Savjeta za saradnju RS i Srbije u Banjaluci. Da li na taj naèin vlasti Srbije kompenzuju vlastiti položaj oko Kosova pokušavajući da instrumentalizuju RS?DODIK: Kritike na taj susret su došle iz Sarajeva. Republika Srpska nije u funkciji ničijih projekata, ni Sarajeva, ni Beograda. Mene Beograd nije postavio na mjesto na kojem jesam i ja nemam nikakvu obavezu u tom smislu. Milorad Dodik nije ničija marioneta i to je valjda svima jasno. Ali RS po Dejtonskom sporazumu ima pravo na specijalne veze sa Srbijom, koja je jedan od garanata provođenja tog sporazuma. Mi ćemo to svoje pravo ostvarivati na način koji će biti najbolji za sve građane RS. Isti takav sporazum ćemo, nadam se, potpisati i sa Hrvatskom.Mi želimo da, koristeći pravo koje nam daje Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama, podstaknemo ekonomsku, kulturnu i obrazovnu saradnju RS, a time i BiH prvenstveno sa Srbijom, ali i sa drugim zemljama regiona. Ne vidim razlog da to bilo ko spori ili da u tome gleda zavjeru, jer upravo taj naèin saradnje jeste osnovni smisao evropskih integracija.Samo saradnja zemalja regiona uz poštovanje svih međunarodnih ugovora i sporazuma jeste način za njegovu trajnu stabilnost. Saradnja RS i Srbije je u duhu regionalne saradnje Srbije sa RS kao entitetom u okviru BiH na putu ka evropskim integracijama. Ko to drugačije vidi, samo dokazuje svoju isfrustriranost i lošu namjeru. 

NN: Da li možete zamisliti sebe u budućnosti na čelu Savjeta ministara BiH?

DODIK: Zamišljati se može svašta, a moj interes danas, prije svega jeste razvoj RS. Na kraju krajeva posao koji sada obavljam jeste rezultat izborne volje i povjerenja koje je mojoj stranci, a i meni lièno, potvrðeno na tim izborima. Možda u nekoj BiH, koja æe biti, kao što rekoh, zemlja nade i prostor slobode, ne iskljuèujem takvu mogućnost. Ne isključujem naravno ako me građani podrže i izaberu. U državi koja bi bila po mjeri svih njenih naroda, ekonomski prosperitetnoj sa svim demokratskim dostignućima savremenog svijeta, bilo bi mi dovoljno biti i običan građanin.     Mirjana Kusmuk (NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku