Michael Schmunk: U Bosni i Hercegovini treba stvoriti jednu naciju
Dok je većina međunarodnih diplomata na godišnjim odmorima, njemački veleposlanik Michael Schmunk posljednji je tjedan dana u ‘žestokoj’ ofenzivi uoči pregovora o policijskoj i ustavnoj reformi. U Hercegovini je razgovarao s većinom hrvatskih političara, trenutačno je u sjeverozapadnoj Bosni. Schmunk je uvjeren kako će u septembru početi pregovori o ustavnoj reformi nakon policijske.
SCHMUNK: Reforma Ustava treba slijediti više ciljeva. Treba stvoriti jednu državu koja se uklapa u EU a ne nosi elemente koji su diskiminirajući. Potrebno je učiniti ovu zemlju učinkovitom. Ovako ustrojena država ne može biti moderna niti učinkovita. Postoji i previše državnih razina i administracije. To građani osjete svakodnevno ili oni koji žele investirati i zapošljavati nove ljude.
VL: Mislim da o tim načelima ne postoje razlike …
SCHMUNK: Treći i najvažniji cilj ustavne reforme trebao bi biti da od BiH stvorimo naciju. Različite elemente ove države treba tako spojiti da budu nerazdvojivi kako bi se svaki građanin identificirao s BiH neovisno u kojem dijelu živi. Sve to može uspjeti, iako danas ne izgleda tako.
VL: Veleposlaniče, govorite vrlo optimistično. O kakvim diskriminacijskim elementima u sadašnjem ustrojstvu BiH govorite?
SCHMUNK: Sadašnja struktura pomogla je da se zaustavi rat i svi smo toga svjesni. Samo iz toga razloga u Ustav su ušli dijelovi koji nikada ne bi bili dio jedne europske države, kao što je sustav nacionalnih kvota ili proporcija. U novome ustavu mora se osigurati da se svi osjećaju sigurnima. Potreban je balans između zaštite i nediskriminacije. Za to je moguće naći formulu. Samo onda kada se svi budu osjećali sigurno moguće je vratiti povjerenje. Ako raste povjerenje, raste i nacionalni identitet.
VL: Kako napraviti pravedan sustav, o kojemu govorite, ako s druge strane jedan narod ima ekskluzivno pravo na entitet, druga ga dva nemaju, a uz to se još Hrvati osjećaju ugroženima?
SCHMUNK: Ovdje govorite o jednoj ideji koja nam je dugo poznata, o stvaranju trećeg entiteta.
VL: Ali to su činjenice!
SCHMUNK: Današnji Ustav ne predviđa takvo rješenje. Ali hajdemo razmišljati što bi to donijelo? Još dodatno birokratiziranje zemlje. Kada uzmete u obzir da se radi o zemlji od četiri milijuna stanovnika, onda bi uskoro birokracija mogla biti brojnija od građana. Ideja je da se napravi upravo obrnuto.
VL: Što je onda rješenje?
SCHMUNK: Postoji više prijedloga. Uzmimo, na primjer, regionalizaciju zemlje. Na vrhu je zajednička država koja bi trebala imati ovlaštenja koja ima svaka europska država. Sljedeća razina bilo bi pet do šest ekonomskih regija koje ne bi išle duž klasičnih etničkih linija. Na kraju je općina, koja je najvažnija građanima. Svjestan sam da je do toga stupnja još dug put. Jasno mi je da i jedno takvo rješenje kod današnjih političara izaziva određene strahove da će izgubiti nešto. Zato se stalno vraćam povjerenju.
VL: Hrvati kao najmalobrojniji narod također strahuju od majorizacije?
SCHMUNK: Hrvati trebaju dobro razmisliti prije nego što budu tražili još kompliciraniji sustav. Hrvati su napredan narod i umjesto da počnete žaliti, budite avangarda. Iskoristite svoju kreativnost za dobrobit cijele BiH. U regiji postoji jedna dobra hrvatska tradicija. Zar nisu franjevci stoljećima bili avangarda. I oni su bili u manjini i bilo je vrlo teško naći čvrsto tlo na nogama. Ali uspjeli su proširiti svoje ideje ustrajnim radom. Tako bismo željeli vidjeti Hrvate u EU. Budite na čelu ovoga procesa, a ne na kraju, tražeći stvari koje su već prošlost.
VL: Ali koja će to sila ‘uvjeriti’ Srbe da se odreknu Republike Srpske?
SCHMUNK: Cilj je modela o kojemu govorim da i ljudi koji žive na području današnje Republike Srpske daju svoj glas. I to iz dva razloga. Prvo, jer imaju potpuno povjerenje u druge narode, i drugo, jer će prepoznati da je taj model bolji s političke i ekonomske strane. Ja sam realist i znam da sada nismo blizu toga rješenja. Iz toga razloga razvoj ustava nije tehnički proces, nego dio ukupnog povratka povjerenja.
VL: Kako gledate na prijedlog hrvatskih političara – Deklaraciju – koji, rekao bih, sramežljivo zagovaraju federalizaciju zemlje?
SCHMUNK: Jako je dobro da su se okupile razne hrvatske političke grupacije. Bio bih sretan da njihovi prijedlozi ne budu etnocentrični te budu avangarda gdje neće samo iznositi poziciju Hrvata. Poželio bih da se radi o prijedlogu što Hrvati mogu činiti za budućnost BiH. Bilo bi loše polazište ako pridonese samo tome da se napravi zid oko Hrvata. Ta Deklaracija treba rušiti zidove kako bi mogao cvjetati ekonomski i kulturni život cijele zemlje.
VL: No, čini mi se da većina hrvatskih političara, javnost, Crkva, pomalo su sumnjičavi s obzirom na daleki proces o kojem govorite, i da neće odustati od prijedloga za federalizaciju zemlje ako Republika Srpska ostane realnost u predstojećim ustavnim promjenama.
SCHMUNK: To je dio procesa i ništa nije uklesano u kamen. Imamo ustav koji je važeći i svi smo obvezni držati ga se. No jednako tako znam da u RS ima puno ljudi i političara koji žele da uđu u EU, da RS ima dobar imidž. I oni osjećaju da ovaj sustav treba mijenjati. S takvim pragmatičarima trebamo raditi. No prije toga potrebno je vratiti povjerenje. Ukoliko se uplaše kako će im se nešto oduzeti, cijeli će se proces blokirati. Zato su nam potrebni političari koji su u stanju uspostaviti povjerenje a ne podizati nove zidove. Silom to nećemo moći napraviti. Budući da se radi o specifičnoj zemlji onda ćemo morati ugraditi mehanizme zaštite koji bi bili potrebni, jedno prijelazno
rješenje. Zoran Krešić (VL)
Komentari