Kliker.info

Bosna i Hercegovina je uvijek bila na radaru američke politike. Puno nas je radilo na pitanjima vezanim uz BiH i tokom rata. Ljudi u Americi imaju istinski osjećaj za ovu zemlju. Njena budućnost im je vrlo bitna.

Prošlog ljeta bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton) te nekadašnja državna sekretarka Medlin Olbrajt, zajedno s aktuelnom senatorkom Džin Šahin (Jeanne Shaheen), došli su u Srebrenicu da odaju počast povodom 20. godišnjice genocida. Mislim da je sama ta posjeta ponovo pokazala koliko je veliki interes Vašingtona za BiH.

Izjavila je ovo u ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” američka ambasadorica u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack). S njom smo razgovarali o širokoj lepezi najaktuelnijih pitanja poput NATO puta naše države, inicijative za održavanje Dejtona 2, problemu korupcije, opstrukcijama zvaničnika RS u vezi s objavom rezultata popisa, reformskom putu naše države.

Blizu cilja

– Urađeno je dosta tehničkog posla kada je riječ o reformama. Nedavno sam bila na brifingu sa šefom Delegacije EU u BiH Larsom Gunarom Vigemarkom (Gunnar-Wigemark), gdje je on predstavio niz tehničkih promjena proisteklih iz reformskog procesa. Ali, ono što također vidimo jeste da smo se nekako zaglavili u svemu ovome. Toliko riječi smo čuli od političkih lidera ove zemlje o EU, o SAA, o mehanizmu koordinacije, o pitanju popisa, o pregledu odbrane, o Mostaru. Smatram da smo u ovoj fazi možda došli do cilja, ali moramo ga prijeći i zato nam je potrebna politička volja – potcrtava Kormak.

Kako mislite blizu smo cilja?

– Bilo bi zaista veliko kada bi se ova pitanja o kojima se priča riješila prije važnih sastanaka tokom ljeta. Znate da će članovi Predsjedništva BiH otići u posjetu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. Imamo NATO samit u Varšavi, zatim zasjedanje Vijeća za vanjske poslove EU sredinom jula. To su sjajni rokovi za lidere koji se i mogu iskoristiti da BiH prijeđe preko ove ciljne linije, da se završi ovaj posao, da se možda ode na ljetne odmore i vrati ispunjavanju sljedećih zadataka.

U zajedničkom blogu s britanskim ambasadorom Edvardom Fergusonom (Edward) i zapovjednicom NATO štaba u Sarajevu Žizel Vilc (Giselle Wilz) u potpunosti ste rasvijetlili situaciju kada je riječ o NATO putu BiH. Ohrabrili ste lidere da se ozbiljno posvete tom putu, ali evidentno je da su predstavnici srpskog naroda trenutno povukli nešto poput mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa jer ne žele u NATO. Kako to komentirate?

– Zasigurno, od onoga što sam ja pročitala i direktno čula od ljudi, svi u zemlji, uključujući i predstavnike srpskog naroda, prihvataju činjenicu da put ka NATO-u može biti pozitivan proces za zemlju. Nažalost, mi mislimo da smo i dalje daleko od cilja. Ali, ono što sada razmatramo su tehničke stvari koje se mogu poduzeti da bi Oružane snage BiH bile jači partner NATO savezu. To je, naprimjer, Pregled odbrane koji će osigurati okvir koji postoji u svim našim zemljama. I dalje želimo da aktiviramo MAP, ali to sada neće biti moguće. Barem će se pokrenuti proces koji će biti od koristi za BiH. A konačna odluka hoće li se neko pridružiti NATO-u, to je daleko u budućnosti. Tada će zemlja u cjelini odlučivati. Ali, to nije nešto što je pred nama u ovom trenutku.

Visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) izjavio je da je Nebojša Radmanović 2009. godine, kao član Predsjedništva BiH, dao svoj potpis za NATO, nakon čega se on odmah oglasio radnim pravdanjima. Na istom fonu su svi ključni srpski zvaničnici. Moraju li se oni, nauštrb pitanja NATO-a, dokazivati pred biračima?

– Nisam političarka, tako da je na njima da odgovore na ovo pitanje. Ali, naše stanovište je da ovo nije pitanje koje treba politizirati. Dakle, ovo je pitanje oko kojeg su se sve strane u BiH obavezale u prošlosti! I u ovom trenutku to treba biti tehnička stvar koja će omogućiti Oružanim snagama da budu profesionalnije, da svoje sisteme usavrše, da budu funkcionalne. Vrijedi podsjetiti na to da su Oružane snage uradile dobar posao van granica zemlje. Veoma su poštovan partner u Afganistanu. Pomažu mirovnoj misiji u Maliju. Radili su u sklopu partnerstva sa Nacionalnom gardom države Merilend. Vaše vojnike smatraju stvarnim partnerima na globalnoj sceni! Ali, iza njih mora postojati sistem, oprema, obuka, da bi se omogućilo da ostanu na tom nivou. To je tehničko, ali ne političko pitanje.

Popis je važan

Je li ovo opiranje srpskih zvaničnika u BiH u vezi s NATO integracijama usko povezano s potezima zvaničnog Beograda?

– Pa čuli smo srpske političare da to govore. Međutim, Srbija je potpisala Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP) s NATO-om. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg bio je u posjeti Beogradu. Oni na terenu poduzimaju vježbe saradnje koje pojačavaju interoperabilnost njihovih snaga. Opet, ne govorimo sada o tome da će se BiH sutra pridružiti NATO-u. I ne trebamo donositi sada tu odluku. Sada se trebamo fokusirati na te tehničke stvari da aktiviramo MAP i da se proces pokrene.

Također, ne jenjava ni intenzitet oštre retorike predstavnika 

Kada je riječ o odluci objave rezultata popisa, političari iz RS insistiraju da se ta odluka povuče. Govore o nepriznavanju rezultata popisa na tlu RS. Politička kriza se zaoštrava. Koji je Vaš komentar?

– Što se tiče stanovišta SAD, BiH je zemlja kojoj je zaista potrebna normalizacija prisustva na međunarodnoj sceni. EU i drugi partneri zaista su radili s vama da bi podstakli investicije i oni treba da znaju koliko građana ima u BiH, kakva je vaša ekonomija ili privreda. Koliki je poljoprivredni i energetski sektor. Moramo znati broj nezaposlenih, njihovu regionalnu raspoređenost itd. Zbog toga je popis važan. Nadam se da je ovo zaista moguće depolitizirati. To je, ustvari, pregled stanovništva u ovoj zemlji, informacije koje trebaju svima da bi ova zemlja krenula naprijed.

Ipak, čini se da se na kocku stavlja veoma delikatan moment u kojem se BiH nalazi, a to je važna raskrsnica na putu ka dobivanja kandidatskog statusa u EU?

– Nadam se da će lideri naći načina da ovaj problem zajedno prevaziđu. Ovo je statistički zadatak koji treba uvažavati. Nisam stručnjak, ali EUROSTAT i IMO tim su rekli da je potrebno ispoštovati međunarodne metodološke uvjete. Treba raditi u skladu s onim što oni preporučuju.

Helsinški odbor američkog Kongresa održao je saslušanje o problemu korupcije u BiH, a senator Rodžer Viker (Roger Wicker) je u pismu državnom sekretaru SAD Džonu Keriju (John Kerry) ukazao na izrazitu korupciju među visokopozicioniranim političarima. Kako Vi gledate na problem korupcije u BiH?

– Kada je senator Viker prošlog jula bio u BiH, nas dvoje smo dugo razgovarali o tom pitanju. I sama sam o tome puno govorila, a i dalje to činim. Mnogo mi je drago da on vodi taj posao u Vašingtonu, te ulaže napore da se napravi platforma za informiranje ljudi u Americi, jer to je veliki problem u BiH. Ne radi se samo o visokopozicioniranim političarima. Korupcija je rasprostranjena u cijelom društvu, u zdravstvenoj zaštiti, u obrazovanju i u drugim sektorima. Istinski se nadam da će ljudi, jednostavno, ustati protiv toga i tražiti suočavanje s korupcijom.

Istovremeno senator Viker, zajedno sa senatorkom Šahin, u proceduru je uputio Akt o poduzetničkom fondu BiH i Amerike koji će predsjednika SAD ovlastiti da imenuje privatnu, neprofitnu organizaciju kao poduzetnički fond ove dvije države. Kada bi ovaj fond mogao zaživjeti?

– Tehnički gledano, američka administracija ne može komentirati taj zakon koji se nalazi pred Kongresom. Ali mi pozdravljamo pažnju Kongresa prema BiH. Oba senatora su ovdje bila mnogo puta. Senator Viker je govorio o svom iskustvu iz devedesetih godina. Senatorka Šahin je pomogla da se uspostavi Klub parlamentarki u Federalnom parlamentu. Drago mi je što nastoje pomoći zemlji. Sve ono što se može uraditi da se potakne razvoj ekonomije u BiH je pozitivno.

U dogledno vrijeme BiH se mora pozabaviti Ustavom

Priča o Dejtonu 2 je također postala aktuelna. Postoje inicijative i to čak i od nekih američkih kongresmena da se ona potakne. Kako Vi gledate na to?

– Trenutno vidimo posvećenost svih partnera ovdje u BiH, uključujući i SAD, da se podrže ekonomske i socijalne reforme. To je proces koji vodi EU. SAD su uvijek bile jasne u svojim stavovima. Iako podržavamo ovaj proces, mi vjerujemo da se u neko dogledno vrijeme BiH mora pozabaviti problemima i izazovima koji postoje u vezi s Ustavom. To je nešto o čemu se moraju svi akteri usaglasiti i to je razgovor kojeg se ne trebamo toliko bojati. Ali ne trebamo ni tolikog političkog uzbuđenja u svezi s tim.

U Vašingtonu, u američkom Kongresu, u američkoj vladi ima puno ljudi kojima je mnogo stalo do budućnosti BiH. Tako da oni predlažu te ideje koje se njima čine dobrim. Mi koji smo ovdje na terenu moramo se suočiti s političkom i ekonomskom realnošću. Nadam se da građani ovdje shvataju da zbog toga što je tako puno ljudi u Americi bilo uključeno devedesetih godina prošlog stoljeća u ono što se dešavalo BiH postoji zaista osjećaj da im je stalo do ove zemlje.

Reis Kavazović je dao veliki doprinos u borbi protiv terorizma

Kako komentirate borbu protiv terorizma u BiH? U nedavno objavljenom izvještaju Stejt departmenta istaknuta je pozitivna uloga BiH, a posebno Islamske zajednice i reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića?

– Mi smo direktno doprinijeli tom izvještaju i smatramo da je BiH uradila dobar posao po ovom pitanju. Reis Kavazović je uistinu dao veliki doprinos, a to je borba protiv ekstremizma u zajednicama, dakle protiv pojave da se mladi regrutiraju, da budu dio tih ekstremnih aktivnosti. Jasno, tu Islamska zajednica igra najvažniju ulogu i njihov je glas najvažniji. Veoma smo zahvalni lideru IZ i liderstvu IZ u tom pogledu. Drugo je pitanje provođenje zakona, procesuiranje onih koji su već otišli na strana ratišta i počinili zločine. BiH je putem zakona o zabrani učestvovanja na stranim ratištima iz 2014. uradila dobar posao.

Vidjeli smo određene presude. Još nam treba da agencije za provođenje zakona ozbiljno shvate ovaj problem. Mi imamo dobre odnose s tim agencijama. Ali rekla bih da nam još treba jači proces razmjene informacija u zemlji, iako se i to poboljšava. Nekoliko lidera radi na tome. I nakon 11. septembra 2001. godine u Americi vidjeli smo to između FBI-ja i CIA-e.

Konačni dio toga je reintegracija. U medijima vidimo da se strani borci žele vratiti. Njihov povratak u zajednice nije jednostavan. Državne strukture moraju razmisliti kako izgraditi program koji pomaže ljudima koji žele da se vrate, da postanu konstruktivni dio društva. Nadam se da će vlasti i građani na tom raditi.

Pravo glasa

– U jednoj demokratiji građanima se mora osigurati pravo da glasaju. To je osnova demokratije. Građani Mostara zaslužuju pravo da glasaju. Nadam se da će se političari ozbiljno baviti ovim pitanjem. Rad na Reformskoj agendi ne znači da jedna stvar može zamijeniti drugu – potcrtava ambasadorica Kormak.

Amil Dučić (Avaz)