hamburger-icon

Kliker.info

Marieluise Beck : Dayton je bio eksperiment, ne možete za dvije sedmice napraviti ustav

Marieluise Beck : Dayton je bio eksperiment, ne možete za dvije sedmice napraviti ustav

Decembar 22
15:32 2018

Marieluise Beck, nekadašnja parlamentarka stranke Zeleni, se već 1993. godine, uprkos protivljenju velikog dijela njene stranke, zalagala za intervenciju Njemačke u Bosni i Hercegovini.

Kada je Beck 1993. bila dio delegacije njemačkog Bundestaga, čiji članovi su tada prvi put posjetili ratom zahvaćenu BiH, i kada je vidjela situaciju na terenu, desio se preokret u njenoj glavi.

“Uprkos protivljenju dijela moje stranke, u Bundestagu sam 1995. stala na stranu frakcije CDU/CSU i glasala za vojnu intervenciju u BiH. Hrvati su napali Bosnu sa zapadne strane, a Srbi sa istočne. Zarobljeni Bosanci su nas 1993. pitali šta zapravo radimo? Poslali smo ‘plave šljemove’, ali oni mogu štititi samo sebe“, prisjeća se u razgovoru za Al Jazeeru nekadašnja komesarka za izbjeglice njemačke vlade.

I prije njene posjete BiH, Beck je, kako kaže, shvatila šta se u toj zemlji događa.

Ona je već 1992. godine primila izbjegličku porodicu iz BiH.

“Imali smo slobodan sprat u kući i primili smo jednu porodicu. Kada bih se navečer vratila kući s posla, zatekla bih porodicu kako sjedi s radiom u rukama i osluškuje šta se dešava u BiH. Tada je o tome, između ostalog, izvještavao Radio Koeln. Onda bismo imali duge razgovore o tome. Već tada sam shvatila da se to dešava na našem kućnom pragu i da se ne smije nikada više desiti agresija“, navodi Beck.

Destruktivna politika RS-a i hrvatskih nacionalista

Ubrzo nakon toga je u Bremenu osnovana humanitarna organizacija “Most nade“, čiji je suosnivač bila Beck.

Lično je tada s humanitarnim konvojima išla u opkoljena područja.

Svaki put kada bi išla u BiH, sa sobom iz Njemačke bi ponijela desetine pari plastičnih očiju, jer je znala da je veliki broj ljudi uslijed sukoba izgubio jedno ili oba oka.

Sada, 23 godine nakon rata u BiH, Beck kaže da se ta zemlja nije kretala u očekivanom pravcu.

“Mislili smo, kada je pao diktatorski sistem Slobodana Miloševića, da će se sve kretati u drugom pravcu, međutim, to se nije desilo. Danas u BiH vlada etnonacionalna politika. Ta destruktivna politika ne dolazi samo iz entiteta Republika Srpska, nego i iz Hercegovine od hrvatskih nacionalista“, ističe ona.

Beck je BiH, ali i zemlje regije posjećivali i nakon rata, a zadnji put je to uradili 2016. kao predsjedavajuća njemačko-bosanske parlamentarne grupe u Bundestagu.

Ta parlamentarna grupa njemačkog parlamenta, koju je Beck inicirala, a čiji je cilj bio da se u Njemačkoj politici u BiH opet pridoda više pažnje, više ne postoji.

“Ta parlamentarna grupa je bila važna i trebala je biti simbol saradnje BiH i Njemačke. Tadašnje vodstvo Ambasade Njemačke u BiH se jako zalagalo za njeno osnivanje. Krivac za njeno gašenje je i BiH, jer se nije razvijala u željenom pravcu. Nije bilo volje za provođenje reformi, a segregacija je i dalje prisutna. Parlamentarna grupa se zbog toga, između ostalog, nije mogla održati“.

U njenim ranijim istupima Beck je više puta kazala kako Dejtonski ustav, koji je proizašao iz rata, ne funkcionira.

Iako se s vremena na vrijeme pojave ideje o novom ustavu BiH, izvjesno je da za pregovore o njemu unutar države trenutno nema konsenzusa.

Pozicija visokog predstavnika

Na pitanje da li se s ustavom koji u prvi plan stavlja etničku pripadnost može u Evropsku uniju, Beck odgovara da je Dayton zaustavio rat, ali da za dvije sedmice, koliko su trajali mirovni pregovori, ne možete napraviti ustav jedne zemlje.

“Ne smijete zaboraviti da je ta mirovna konferencija, taj eksperiment zvani Dayton, trajala dvije sedmice. Svi smo se nadali da će se kasnije moći razgovarati o novom ustavu i ukazala se prilika za veću centralizaciju 2006., ali onda je, tadašnji predsjednik Stranke za BiH, Haris Silajdžić odbacio tu mogućnost. Ali, pitanje i da li bi tadašnji visoki predstavnik u BiH (došao nakon Paddyja Ashdowna) Christian-Schwarz Schilling prihvatio promjene ustava, jer je on smatrao da novi ustav mora doći od dole, a da ne smije biti nametnut“.

Milorad Dodik, novi član Predsjedništva BiH, zalaže se za ukidanje pozicije visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji.

Beck je 2010. godine tvrdila da ta pozicija još uvijek nije ispunila svoj smisao i da nije vrijeme za njeno ukidanje.

Danas kaže da zapadne sile, garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne drže leđa visokom predstavniku i da on u tom smislu ne može mnogo toga uraditi.

“Vidite i koliko dugo se nije uopće razmatralo da se na tu poziciju postavi druga osoba. Zna se da bi u ovom kontekstu postavljanje novog visokog predstavnika dovelo do protivljenja Rusije. Tako da se stvarno postavlja pitanje koliko je ta pozicija danas potrebna“, ističe Beck.

Izbori u BiH, a pogotovo izbore za kolektivno predsjedništvo, obilježilo je i miješanje ‘sa strane’.

Susjedi, posebno Hrvatska u slučaju izbora Željka Komšića, otvoreno se umiješala u izborni proces izražavajući nezadovoljstvo izbornim zakonom BiH.

Sukob Rusije i SAD-a

S druge strane, prve dane Predsjedništva BiH obilježio je Dodik insistiranjem na protokolarnim detaljima koji su se uglavnom odnosili na postavljanje zastave RS-a.

Jasno je ističe, nekadašnja političarka Zelenih, da se u “maloj, napaćenoj BiH“, vodi sukob između Rusije i SAD-a.

“Jasno je da Republika Srpska i Srbija u tome igraju ulogu. Jasno je, također, i da Hrvatska igra tu igru. Obje države bi trebale prestati s tim“, smatra ona.

Na najavu povlačenja trenutne njemačke kancelarke Angele Merkel iz politike nakon 2021. godine se na Balkanu gleda s pomiješanim osjećajima.

S jedne strane je jasno da je njemačka vanjska politika jasna, bez obzira ko je na čelu države, ali s druge strane činjenica je da je kancelarka Merkel veliku pažnju pridavala balkanskim problemima.

Beck kaže da je Merkel još uvijek kancelarka, ali da se, kada bi se desilo da je na toj poziciji kada joj istekne mandat naslijedi Annegret Kramp-Karrenbauer, koja ju je naslijedila i na čelu Kršćansko-demokratske unije (CDU), vanjska politika Njemačke ne bi u velikoj mjeri mijenjala.

Harun Cero (Aljazeera)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *