hamburger-icon

Kliker.info

Lari Batler: Upozoriću na moguće posljedice zatvaranja OHR-a

Lari Batler: Upozoriću na moguće posljedice zatvaranja OHR-a

16 Januara
06:53 2007

Viši zamjenik visokog predstavnika u BiH Lari Batler, koji uskoro odlazi iz BiH, kaže da će visokom predstavniku Kristijanu Švarc-Šilingu i Vijeću za implementaciju mira (PIK) dati preporuke da pažljivo razmotre moguće posljedice zatvaranja OHR-a. Batler kaže da izjave premijera Republike Srpske Milorada Dodika o tome kako svi stranci treba da odu iz BiH imaju negativan efekat na zemlje članice PIK-a, koje za šest sedmica treba da odluče o statusu OHR-a.  Ističe da je ekonomski napredak vidljiv u RS i smatra pozitivnim prodaju "Telekoma RS", te namjeru privatizacije Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, ali upozorava da treba pažljivo trošiti taj novac. NN: Kada ste došli najavljeno je da ćete raditi na ekonomskim reformama. Da li ste zadovoljni urađenim nakon dvije godine rada? BATLER: BiH je uporno postizala napredak, poslovno okruženje je postepeno postajalo sve bolje, u RS čak znatno bolje, iako u FBiH ne tako dobro. Ima nekoliko veoma vrijednih koraka, a to je neometano uvođenje PDV-a, koji je uveden sa minimalnim povećanjem inflacije od šest odsto. Drugi važan događaj je potpisivanje Ugovora o CEFTA, jer je ova zemlja previše malo tržište da bi se održao ekonomski rast, koji je neophodan, a privrednici, bilo gdje da su, sada imaju pristup većem tržištu. Napredak u ekonomiji je oko šest odsto godišnje već nekoliko godina. Nekoliko stvari me istinski razočarava. RS je blokirala provođenje neophodnih reformi i to onih koje zahtijevaju programi evropskog partnerstva: a to je zakon o obligacijama i o jedinstvenoj bankarskoj superviziji. I još očekujemo od RS da preuzme vodeću ulogu i u stvaranju Fiskalnog vijeća BiH. Makroekonomske reforme utiču na okruženje i na oba entiteta, a pridavanje suviše velikog značaja razvoju na entitetskom nivou i zanemarivanje reformi na državnom nivou nije u interesu naroda ni u BiH ni u RS. EU će i dalje insistirati na makroekonomskim reformama na nivou države. No, s druge strane volio bih da je FBiH bila agresivna u izvršavanju ekonomskih reformi kao što je to Dodik radio u RS. Istovremeno političke stranke u FBiH snose odgovornost za neusvajanje zakona o farmaceutskim proizvodima. NN: Kažete da je poslovni ambijent u RS znatno bolji nego u FBiH. Kada je RS prodala "Telekom RS" državnom telekomu susjedne države, premijer FBiH je izjavio da bi on i cijela Vlada FBiH, kada bi uradila nešto slično, bili "nabijeni na kolac". Kako komentarišete te razlike? BATLER: Političke stranke u FBiH su više zainteresovane da štite političke interese svoje stranke u nekom preduzeću nego da vode računa o interesima građana. Za dvije godine u FBiH je privatizovan samo "Energopetrol" i to sa mnogo više energije i napora nego je značaj te kompanije. Moj zaključak je da ovdje još vlada stav da je ovo 1985. godina kada preduzeća postoje da bi obezbjeđivala zaposlenje prijateljima i rodbini i da finansiraju političke stranke. Odabrao sam ovu godinu jer još mnogo političara u BiH misli da je ovo to doba i da je ovo stara Jugoslavija kada su političke stranke kontrolisale preduzeća. NN: Tokom 2006. godine u FBiH nije privatizirano niti jedno preduzeće, a svaki pokušaj je pretvoren u aferu? BATLER: Čini se da dvije vladajuće stranke imaju svoje vlastite interese u preduzećima, ali ne uspijevaju da ubijede jedna drugu da ih realizuju. Moj utisak je da, uprkos ustavnim rješenjima koja nisu dovoljno funkcionalna, birokratiji i korupciji i u FBiH i u RS, ova zemlja, ipak, svake godine postigne napredak od šest odsto. Zamislite koliki bi taj napredak bio da nema političkih igara i problema sa privatizacijom, birokratijom, porezom na prihod… No, sada je uspostavljena Vlada RS, a uskoro će biti i vlade BiH i FBiH, a Dodik, Silajdžić, Tihić, Ljubić ili Čović, koji su davali obilje obećanja i tražili da se glasa za njih obećavajući raj, sada su članovi tih vlada i moraju raditi ono što su obećavali. Ja bih apelirao na gospodina Dodika i njegove ministre da nastave rad kao prošle godine sa više ulaganja, privatizacije, reformi kojima se raščišćava ambijent. NN: Da li to znači da Vi podržavate prodaju "Telekoma RS" državnoj firmi iz Srbije i prodaju Rafinerije nafte državnoj firmi iz Rusije? BATLER: Da. Ako ove kompanije dolaze da ulažu u RS i da stiču profit onda je to u redu, ali ako dolaze iz nekog drugog razloga – onda ćete vi ispaštati. NN: Koji bi to mogli biti razlozi? BATLER: Pravo pitanje je zašto su samo dva strana telekoma podnijela prijavu za kupovinu tog telekoma? Zato što je tržište RS suviše malo. Kada je prodavan jedan od telekoma u Srbiji bilo je 15 zainteresovanih kompanija, bilo je dobrih ponuda, a ovdje je bilo malo ponuda jer je tržište malo. NN: Riječ je o privatizaciji, a kupci su državna preduzeća? BATLER: Ja bih bio sretniji da su to privatna preduzeća i da su njihovi menadžmenti odgovorni svojim dioničarima, ali pretpostavljam da Vlada Srbije ne očekuje od "Telekoma Srbije" da gubi novac, ali ja se ne bih iznenadio da i taj telekom bude privatizovan u narednih par godina. No pitanje je da li će Beograd zaista prebaciti u Banjaluku svih 600 miliona eura i kako će Banjaluka trošiti taj novac. Ako on ode u potrošnju onda je to loše, ali ako ode u investicije, ceste, bolnice, škole – onda je to dobar potez. Stanovništvo RS treba da vodi računa o tome kako se troši taj novac. Ipak, dok pohvaljujemo RS koja daje akcenat poboljšanju poslovnog okruženja, ne možemo zanemariti odnos prema makroekonomskim reformama. Dodik voli da kaže kako će RS imati vodeću ulogu na putu BiH prema EU i ja bih volio da on to i dokaže, a za to su potrebne tri male stvari: zakon o obligacijama, kontrola banaka na državnom nivou i Fiskalno vijeće BiH, a to su jednostavne stvari i u interesu svakog čovjeka. No, najvažnije pitanje o kom će on morati donijeti odluku jeste reforma policije.  NN: Kako izaći iz ćorsokaka u koji je upala reforma policije? BATLER: Put ka EU vodi preko reforme policije. Kada jedna država potpiše Sporazum o pridruživanju, ona dobije pristup novcu iz pretpristupnih fondova i to nije malo novca. No, tog novca nema dok i službeno ne postanete kandidat za ulazak u EU i dok ne potpišete Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a tog potpisa nema bez reforme policije. Bilo bi dobro za gospodina Dodika da, kada se formira novi sastav Vijeće ministara, sjedne za sto i na osnovu izvještaja Komisije za reformu policije izradi plan reforme koji bi zadovoljio osnovna tri evropska principa. Postoji mnogo koristi za ljude u RS koja bi proizašla iz te reforme, jer organizovani kriminal ne prestaje na granici sa RS. Izvještaj Direkcije za policiju navodi niz pozitivnih argumenata za reformu i ako Dodik ne samo odbaci izvještaj, nego odbije da on bude osnov za razgovore o reformi policije, onda neće biti sporazuma o reformi policije, pa ni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ni evropske budućnosti za BiH.

 

NN: Dodikov stav je jasan – nema reforme policije na taj način, čak ni po cijenu neulaska u EU? BATLER: Nadam se da su onda svi u RS spremni na čekanje u redovima za vize, pasoše… NN: SNSD je dobio apsolutnu većinu u RS i građani su sasvim uz njih? BATLER: On je učinio da ovo s policijom izgleda loše i sada mora postupati u skladu s tim. Rekao je što je rekao i nalazi se tu gdje je, ali ovdje me možete pitati i šta mislim o zatvaranju OHR-a jer je njegovo mišljenje da OHR i svi stranci treba da napuste ovu zemlju. I oni iz UIO, suda i svi drugi… Pitam se da li je Dodik razmislio o tome koji uticaj njegove riječi imaju na zemlje članice PIK-a, koje će za šest sedmica razmatrati ideju o zatvaranju OHR-a. On djeluje kao da je odluka o zatvaranju već donesena, a nije. Moje preporuke članovima PIK-a i visokom predstavniku će sadržati detalje o tome šta sve treba razmotriti prije odluke o zatvaranju OHR-a. U toku prošle godine smo vidjeli koji nedostaci postoje u BiH zbog postojećih ustavnih aranžmana i to je očigledno, vidjeli smo da je Dodik zaustavio mnoge procese delegiranja nadležnosti na državu i da prijeti da će obrnuti taj proces, čak je rekao da je spreman da čeka formiranje neke nove komisije za reformu policije, čak i ako to znači probleme s EU. Onda PIK mora pod sasvim drugim okolnostima postaviti pitanje da li treba nastaviti rad na zatvaranju. NN: U medijima se pojavila teza da ste Vi sve vrijeme razgovora o reformi policije bili pod pritiscima Milorada Dodika? BATLER: Možda je on pravio pritisak na članove svog kabineta, ali mi smo ostvarili otvoren dijalog kako bismo zaštitili taj proces. No, kada dođe do momenta istine za gospodina Dodika, na njemu će biti izbor da li će biti za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili neće. Mora znati da još može dobiti visokog predstavnika koji će još dugo imati bonske ovlasti i da sam ja na njegovom mjestu dobro bih razmislio. NN: Tih ovlasti se više niko ne plaši jer ih visoki predstavnik ne koristi. BATLER: Visoki predstavnik je došao sa porukom da će ovoj zemlji pružiti šansu da sama upravlja sobom, ali je rekao da će koristiti ovlasti u slučaju da neko ne ispunjava obaveze prema Haškom tribunalu ili da ugrožava dejtonsku konstrukciju, ali do sada nije bilo takvih situacija. No, još smo u ranoj fazi 2007. godine. NN: Kako komentarišete stav Vlade RS prema BHT1? BATLER: Stare navike se teško gube. Kada odrastete u ambijentu u kom država kontroliše medije teško je prihvatiti da mediji odlučuju o tome šta će emitovati. Temelj demokratije su slobodni mediji.

 

Budžeti pripremljeni bez konsultacija

 

NN: Jeste li optimista u pogledu formiranja Fiskalnog vijeća i efikasnije raspodjele javnih prihoda?

 

BATLER: Fiskalno vijeće, koje je preporuka MMF-a, je trebalo uspostaviti mehanizam koordinacije kod donošenja budžeta države, entiteta i distrikta Brčko, a sada su svi budžeti pripremljeni bez konsultacija. Primjera radi, parlament FBiH ne bi mogao u septembru prošle godine povećati davanja niti za jednu kategoriju dok ne dobije saglasnost Fiskalnog vijeća BiH ili ne bi bilo moguće da parlament poveća budžet bez saglasnosti ovog vijeća. S druge strane, RS je posudila novac po znatno većoj cijeni zbog mjera koje je poduzela FBiH, a to ne bi bilo moguće da postoji Fiskalno vijeće. No, kako se to ipak desilo, BiH je dobila niži kreditni rejting kratko nakon što je on bio povećan. (NN)

 

 

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku