Kliker.info

Tijekom kampanje više se puta upozoravalo na to da se nedovoljno predstavljaju programi stranaka, a više da se omalovažavaju i drsko "napadaju" politički protivnici. Izborna šutnja počinje u subotu u 7 sati, a trajat će do nedjelje navečer, dok se ne zatvore birališta u 19 sati. Šutnja vrijedi kako za izborne kandidate tako i za medije, te je stoga koristimo za upoznavanje čitatelja s tehničkim izbornim podacima, što i kako birati? Sutra će građani BiH s pravom glasa na općim bosanskohercegovačkim izborima imati prigodu birati: Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i županijske skupštine.
Ovo su peti opći izbori u samostalnoj BiH, a međunarodna zajednica ih je ocjenila kao potencijalno najvažnije od prestanka rata, jer će strukture vlasti koje budu izabrane na ovim izborima voditi Bosnu i Hercegovinu, kako je isticano, u ključnom razdoblju za približavanje Europskoj uniji i NATO-u. Mnoge relevantne ocjene govore kako su sutrašnji opći izbori, inače drugi posljeratni koji se provode po Izbornom zakonu, iznimno važni, budući da da će izabrani većim dijelom svoga mandata, kako se trenutačno najavljuje, voditi zemlju bez Ureda Visokog predstavnika.  Sutrašnji opći izbori prvi su koje će Središnje izborno povjerenstvo BiH voditi bez međunarodnih članova. (Večerni list)

Svi glasači koji sutra dođu na biračko mjesto dobit će po četiri glasačka listića. Birači iz Federacije BiH birat će hrvatskoga i bošnjačkog člana za Predsjedništvo BiH, zatim Zastupnički dom državnog Parlamenta, Zastupnički dom federalnog Parlamenta i Županijske skupštine županije kojoj pripadaju.
Uz listiće za izbor srpskoga člana Predsjedništva BiH glasači iz Republike Srpske dobit će i listić za Zastupnički dom državnoga Parlamenta, te listić za predsjednika i potpredsjednika RS, kao i za biranje zastupnika Narodne skupštine toga entiteta.
Glasački listić za člana Predsjedništva BiH, te glasački listić za predsjednika i potpredsjednika RS, bit će važeći samo ako glasač odabere jednoga kandidata.
Glasovanje za zastupničke domove državnoga i federalnog Parlamenta, te Narodnu skupštinu RS i županijske skupštine, bit će na način da glasač treba označiti kvadratić pored stranke ili koalicije ili nezavisnoga kandidata, ili na način da označi kvadratić pored naziva stranke ili koalicije i na istoj toj listi označi onoliko kandidata koliko želi, a listić će biti valjan i ako se glasač odluči za kvadratić pored jednog ili više kandidata samo jedne odabrane opcije.

Kandidati

Kako bi sudjelovali na izborima političke stranke, nezavisni kandidati, koalicije i liste nezavisnih kandidata trebaju ovjeriti kandidaturu kod Izbornoga povjerenstva. Na sutrašnjim općim izborima glasači će birati između 773 kandidacijske liste, odnosno 7254 kandidata, koliko ih je ukupno ovjereno za izbore. Prijavljeno je 36 stranaka, osam koalicija i 12 nezavisnih kandidata. Za članove Predsjedništva BiH kandidirale su se 23 osobe, po šest za hrvatskoga i bošnjačkog člana i 11 za srpskog člana Predsjedništva. Za članove Zastupničkog doma državnoga Parlamenta prijavljeno je 688 kandidata iz osam izbornih jedinica, pet u FBiH i tri u RS-u. Iz FBiH na listama za taj dom državnoga Parlamenta je 439 kandidata. Za mjesto predsjednika i potpredsjednika RS-a prijavilo se 16 kandidata.  Za mjesta iz 12 izbornih jedinica za Zastupnički dom federalnoga Parlamenta prijavljenih je 1277 osoba. Za Narodnu skupštinu RS-a kandidiralo se 1168 osoba. Na listama za 10 županijskih skupština kandidirano je ukupno 4073 kandidata. Tijekom predizborne kampanje neke kandidature su povučene.

Republika Srpska

Predsjednika i dva potpredsjednika RS, koji se neposredno biraju s područja RS, biraju birači registrirani za glasovanje u tome entitetu. Birač registriran za glasovanje za predsjednika RS može glasovati samo za jednog kandidata. Bira se kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova.
Između ta tri kandidata, po jednog iz sva tri konstitutivna naroda, za predsjednika RS bit će izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu bit će izabrana za potpredsjednike. Mandat predsjednika i potpredsjednika RS traje četiri godine.
U Narodnu skupštinu RS biraju se 83 narodna zastupnika, a neposredno ih biraju birači registrirani za glasovanje u RS. Jedan broj zastupnika birat će se iz višečlanih izbornih jedinica po formuli razmjerne zastupljenosti. Kompenzacijski mandati dodijelit će se području RS kao cjeline.  Narodna skupština RS utvrđuje broj mandata i granice višečlanih izbornih jedinica, kao i broj kompenzacijskih mandata. U Narodnoj skupštini Republike Srpske bit će zastupljeno najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda, a mandat zastupnika u NS traje četiri godine.  Od 83 mandata za Narodnu skupštinu RS između 23 i 27 posto kompenzacijski su mandati, a preostali se raspodjeljuju u višečlanim izbornim jedinicama. Višečlanih  izbornih jedinica je najmanje šest. Višečlana izborna jedinica ima najmanje četiri, a najviše 15 zastupnika, i Distrikt Brčko bit će uključen u jednu od višečlanih izbornih jedinica.  Broj mandata za jednu jedinicu utvrđuje se tako što se broj registriranih birača za RS dijeli s ukupnim brojem mandata koji se dodjeljuju u izbornim jedinicama.

 Federacija BiH

Članove tročlanoga Predsjedništva BiH, koji se neposredno biraju s područja Federacije BiH, jednoga Bošnjaka i jednoga Hrvata, birat će birači registrirani za glasovanje u FBiH. Birač registriran za glasovanje u FBiH može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Bit će izabran kandidat, Bošnjak i Hrvat, koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istoga konstitutivnog naroda. Člana tročlanoga Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira s područja Republike Srpske, odnosno jednoga Srbina, birat će birači registrirani za glasovanje u RS, a bit će izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Mandat Predsjedništva BiH je četiri godine, a predsjedatelj PBiH mijenja se svakih osam mjeseci po načelu rotacije članova. U Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH birat će se 42 člana, od kojih će 28 neposredno birati birači registrirani za glasovanje u FBiH, a 14 neposredno biraju birači registrirani za glasovanje na području RS.
Od 28 članova koje biraju glasači u FBiH 21 će se birati iz višečlanih izbornih jedinica po formuli razmjerne zastupljenosti, a sedam su kompenzacijski mandati izabrani s područja FBiH, dok se od 14 članova koji se biraju na području RS devet bira iz višečlanih izbornih jedinica po formuli razmjerne zastupljenosti i pet su kompenzacijski mandati izabrani s područja RS.  Mandat člana Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH je četiri godine. S područja FBiH 21 mandat iz pet višečlanih izbornih jedinica za Zastupnički dom državnog Parlamenta raspodjeljuje se tako da se iz 1. izborne jedinice, odnosno Unsko-sanske i Hercegbosanske županije, biraju tri člana, iz izborne jedinice 2, Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, biraju se tri člana, zatim iz izborne jedinice 3, Goraždanske i Sarajevske županije, biraju se četiri člana, iz 4. izborne jedinice, Zeničko-dobojske i Srednjobosanske županije, bira se šest članova, dok se iz izborne jedinice 5, odnosno Županije Posavske, Tuzlansko-podrinjske i Distrikta Brčko, bira pet članova. Devet mandata bira se iz tri višečlane jedinice s područja RS.

Skupštine kantona

Mandati za županijske skupštine dodjeljuju se sustavom razmjerne zastupljenosti. Broj članova Županijske skupštine određuje se tako da se za županije s brojem  registriranih birača do 75.000 bira između 20 i 25 članova, za županije s brojem registriranih birača između 75.000 i 200.000 bira se između 25 i 30 članova, a za županije s većim brojem registriranih birača od 200.000 bira se između 30 i 35 članova.
Tako će u Unsko-sanskoj županiji biti birano 30 članova, u Posavskoj županiji 21, u Tuzlansko-podrinjskoj 35 članova, u Zeničko-dobojskoj županiji 35, u Goraždanskoj 25, Srednjobosanskoj 30, u Hercegovačko-neretvanskoj  županiji 30, u Zapadnohercegovačkoj županiji 23, Sarajevskoj 35, te u Hercegbosanskoj 25 članova. Mandat Županijske skupštine traje četiri godine.