Kliker.info

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na 62. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, prvog dana boravka u New Yorku prisustvovao je specijalnom zasjedanju UN-a o klimatskim promjenama na kojem su se okupili skoro svi lideri planete, saopćeno je iz Komšićevog ureda u Sarajevu. U govoru na sesiji UN-a on je prenio  stavove BiH o ovom gorućem pitanju u svijetlu ratificiranja UN-ove okvirne Konvencije o klimatskim promjenama iz Kyota i stupanja na snagu u BiH od jula 2007. godine, što je pretpostavka i jedan od temeljnih ključih koraka u procesu evropskih integracija.BiH se priprema za sljedeći korak koji je uspostava mehanizma Čistog razvoja. "Ako smo do sada bili suočeni s globalizacijom, prvenstveno na ekonomskom nivou, sada smo pred nadasve ozbiljnim, planetarnim problemom globalnoga zatopljenja. Uprkos realno nemogućoj misiji da do kraja predvidimo razvoj klime i posljedice njezinih promjena, postoje podaci o kojima više nema nikakvih dvojbi. Prema najnovijim studijama, 11 posljednjih godina je među najtoplijim u posljednjih 150 godina. Trend zatopljavanja već uveliko pogađa sve kontinente i okeane i ima izrazito negativan utjecaj, i to posebno na najsiromašnije i najmanje razvijene zemlje. Više nema nikakvih dilema o potrebi uspostavljanja kontinuiranog i produktivnog dijaloga, pri čemu treba izbjegavati sve oblike polarizacije u raspravama, posebno zbog zajedničkog dobra te poduzeti sve da se jasno artikulira glas najmanje razvijenih, slabih i ranjivih", izjavio je na ovom skupu Komšić. On je dalje upoznao učesnike ove sesije s aktivnostima provedenim u Bosni i Hercegovini vezanim za klimatske promjene. Podsjetio je da je BiH ratificirala UN-ovu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama u 2000. godini i da je instrument o pristupanju Bosne i Hercegovine Kjoto protokolu položen depozitaru – Generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda 16.04.2007. godine, a na snagu stupio 15.07. ove godine. Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima Evropske komisije je prioritet BiH, a pristupanje Kjoto protokolu za BiH je predstavljao jedan od temeljnih i ključnih koraka u procesu evropskih integracija.Sljedeći korak je uspostava mehanizma Čistog razvoja (Clean Development Mechanisms), za šta se u BiH vrše pripreme, naglasio je Komšić."Nivo emisija stakleničkih plinova u Bosni i Hercegovini trenutno je niži od nivoa u referentnoj 1990. godini. Uprkos tome, u Bosni i Hercegovini se već provodi niz programa, kao što su racionalizacija potrošnje energije, gasifikacija, pošumljavanje, programi proizvodnje zdrave hrane i dr., što predstavlja značajnu osnovu za uključivanje u međunarodne aktivnosti na zaštiti od globalnih klimatskih promjena. To uključuje poboljšanje meteorološkog i hidrološkog sistema i efikasnije izvršavanje klimatskih programa u okviru Svjetske meteorološke organizacije (WMO), sistematskog osmatranja i istraživanja klime, kao i maksimalnog razvijanja obnovljivih izvora energije (vode, vjetra, sunca i dr.) te biomase. Bosna i Hercegovina je također nedavno potpisala sporazum o regionalnoj energetskoj zajednici zasnovan na Atinskom memorandumu iz 2002./2003. godine, kojim se stvara integrirano tržište prirodnog plina i električne energije jugoistočne Evrope, zasnovano na zajedničkom interesu i solidarnosti. Cilj sporazuma je stvaranje pravnog i ekonomskog okvira za uspostavu energetske mreže jugoistočne Evrope i njeno povezivanje s mrežom Evrope i podrazumijeva implementaciju EU acquisa iz oblasti energije, okoliša, konkurencije i obnovljenih izvora energije.Danas više nego jučer, a sutra neumoljivo intenzivnije, naše zemlje postaju višestruko povezane i zavisne jedna od druge, po istoj definiciji, suočene sa globalnim klimatskim promjenama s čijim posljedicama naše vlade moraju prije ili kasnije učinkovito djelovati u saradnji s ostatkom svijeta, a sve u svrhu održivog razvoja", riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.Uoči ovog specijalnog zasjedanja UN-a o klimatskim promjenama, predsjedavajući Komšić se nakratko susreo s predsjednicima susjednih zemalja: Stjepanom Mesićem, predsjednikom Republike Hrvatske, Borisom Tadićem, predsjednikom Republike Srbije i Željkom Šturanovićem, premijerom Crne Gore, kao i sa Ban Ki-Moonom, generalnim sekretarom UN-a. Susreo se i s Tayyipom Erdoganom, predsjednikom Vlade Republike Turske, s kojim je razmijenio mišljenja o aktuelnom trenutku BiH i Turske u svijetlu zajedničkog puta ka EU i jačanja saradnje u okviru NATO saveza kroz novi status BiH kao članice Pakta za mir. Premijer Erdogan je ponovio da je BiH prijateljska i bratska zemlja, da Turska želi razvoj svestranih odnosa s BiH, da su sekularne i sve druge veze izuzetno dobra osnova za unaprjeđenje već razvijenih odnosa dviju zemalja i da je Turska spremna podržati put BiH u evroatlanske integracije sa svim svojim kapacitetima. Predsjedavajući Komšić i premijer Erdogan dogovorili su nastavak kontakata na visokom nivou između dviju zemalja i razmijenili mišljenja o aktuelnim pitanjima u regionu jugoistočne Evrope. Tokom ovog susreta demonstrirano je duboko prijateljstvo između bh. i turskog naroda, kao i rukovodstava dviju zemalja, saopćeno je iz Komšićevog ureda.(Kliker.info-Fena)