hamburger-icon

Kliker.info

Kemal Kurspahić : Nedjelja na njujorškom diplomatskom ‘buvljaku’

Kemal Kurspahić : Nedjelja na njujorškom diplomatskom ‘buvljaku’

27 Septembra
16:27 2019

S godišnjim zasjedanjima Generalne skupštine Ujedinjenih nacija imam i lična iskustva, kao dopisnik iz Njujorka 1981-85. godine, i znam da je to oduvijek bila pozornica diplomatskog nadmetanja i nadmudrivanja – u to doba još pretežno između hladnoratovskog Istoka i Zapada – i tada je riječ Jugoslavije, kao dosljedno nesvrstane zemlje, primana s uvažavanjem i na jednoj i na drugoj strani podijeljenog svijeta.

Piše : Kemal Kurspahić (RSE)

Njeni predstavnici na zasjedanjima u Njujorku nisu morali po hodnicima tražiti da se slikaju s liderima velikih i malih država kako bi javnosti kod kuće mogli pokazati kako su imali “brojne bilateralne susrete i razgovore” s predstavnicima mahom malih zemalja.

Dijelim topla osjećanja predsjednika Srbije prema Sent Vinsentu i Grenadinu, istina iz ličnih razloga – bio sam predstavnik Agencije za drogu i organizovani kriminal Ujedinjenih nacija za 28 država i teritorija karipskog regiona – a predsjednik Srbije bio je “srećan kada smo se više puta sreli i pozdravili s čovekom koji nas naziva braćom”.

Greta Thunberg u Ujedinjenim nacijama
Greta Thunberg u Ujedinjenim nacijama

“Bratstva” u međunarodnim odnosima su kriterij prošlih vremena, a savremenim svijetom vladaju interesi. Za dozu iskrenih emocija na njujorškom zasjedanju pobrinula se 16-godišnja tinejdžerka iz Švedske Greta Thunberg koja je u ime svoje generacije zahtijevala zaustavljanje klimatskih promjena uz poruku: “Mi ćemo vas gledati”. Osudila je zaokupljenost svjetskih vođa novcem i pod prijetnjom kompletnog uništenja i strogo da strože ne može, upitala ih: “Kako se usuđujete?”

U poređenju s tom porukom svjetskog odjeka nastup zapadnobalkanskih “državnika” ponudio je sliku balkanizacije svjetske organizacije. Kao na kakvoj diplomatskoj “buvljoj pijaci” najviši predstavnici balkanskih država su se utrkivali ko će sakupiti više “selfija” s predstavnicima drugih država; Srbija je vodila kampanju među državama koje su priznale Kosovo za povlačenje tog priznanja; predstavnici Kosova naravno za nova priznanja; ministar spoljnih poslova Srbije objavio je kako se susreo s predsjednicom Hrvatske a ona je to demantovala da bi se onda pojavila fotografija njihovog susreta u sali Generalne skupštine; predsjednica je u govoru na zasjedanju zagovarala romantičnu ideju svijeta kao “globalnog sela” nasuprot poruci američkog predsjednika kako “budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotima. Budućnost pripada suverenim i nezavisnim nacijama”.

Tu sliku balkanskih dubokih podjela upotpunio je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić koji je, zalažući se za regionalnu saradnju, i u govoru u Generalnoj skupštini i u bilateralnim susretima s drugim državnicima, upozorio na miješanje i negativan uticaj susjeda – i Srbije i Hrvatske – na situaciju u njegovoj zemlji.

“Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i naših susjednih država nalaze se u samom vrhu prioriteta vanjske politike, na osnovu čega bi trebalo proizaći stalno unapređenje saradnje, na temeljima zajedničkog interesa i načela ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštivanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Iz navedenog dalo bi se zaključiti da su odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim državama dоbri i intenzivni, međutim, radi partikularnih politika naših susjeda, povremeno smo svjedoci njihovim aktivnostima za ostvarivanje njihovih političkih interesa unutar Bosne i Hercegovine, čime se unosi nemir i proizvodi određena destabilizacija u mojoj zemlji, što nije dobro, niti doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Komšić u Generalnoj skupštini.

Ponašanje susjeda ne doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa: Željko Komšić
Ponašanje susjeda ne doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa: Željko Komšić

Komšićevo upozorenje na miješanje susjeda u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine izraz je njegovog nepristajanja na Dejtonom propisanu šutnju, čak i o stvarima državnog suvereniteta. Može mu se prigovoriti da njegovo izlaganje ne izražava “mišljenje tri naroda i dva entiteta” – šta god to “mišljenje” značilo – ali kampanja koja se iz susjednih zemalja vodi u vezi s unutrašnjim uređenjem bosanske države nalagala je i takav odgovor.

Sa sjećanjem na dostojanstvo nesvrstavanja, otužno je gledati nastojanje aktuelnog predsjednika Srbije da i na gostovanju u Njujorku demonstrira politiku “sjedenja na dvije stolice”: u susretu koji je trajao “između 30 sekundi i minut i po” sa američkim predsjednikom pozvao ga je da posjeti Srbiju jer ga “osim Poljaka Srbi najviše vole” a kao posebno važno dostignuće učešća na zasjedanju u Njujorku naveo je susret sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovim čiji je značaj potcrtao izjavom: “Rusija će biti na našoj strani”.

Demonstracija “srpske ljubavi za Trampa”, koja uključuje i izjave iz vrhova srpske diplomatije  o pozivu Srbima i Americi da glasaju za Trampa, može se pokazati i kao politički promašena investicija: šta ako Tramp – u aferi koja se rasplamsava ovih dana – bude uklonjen iz Bijele kuće ili izgubi izbore iduće godine? Sam Tramp je, i pored manifestacija uvažavanja moći ruskog predsjednika Putina, u kritici svog prethodnika Obame kao posebno teške poraze američke spoljne politike navodio to što je “Obama prepustio Rusiji Ukrajinu i Krim”; što je – tolerisanjem islamskog ekstremizma – “osnovao islamsku državu” i što je sklapao “katastrofalno štetne sporazume” o iranskom nuklearnom programu, slobodnoj trgovini i klimatskim promjenama.

Iz te perspektive, nesvrstavanje se čini mudrijim izborom. Ali, za takvo šta potrebna je – mudrost.

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *