hamburger-icon

Kliker.info

Kardinal Vinko Puljić : Provodi se etničko čišćenje Hrvata!

Kardinal Vinko Puljić : Provodi se etničko čišćenje Hrvata!

24 Aprila
20:20 2011

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić kaže u razgovoru za "Dnevni avaz" povodom blagdana da katolici, slaveći Uskrs, proživljavaju povijest spasenja. Posebno su te poruke, veli, važne danas, kada je katolički puk pred mnogim iskušenjima. Kardinal Puljić posve otvoreno govori o položaju Hrvata u BiH i, posebno, Sarajevu, odnosu međunarodne zajednice prema njima, Hrvatskom narodnom saboru, politici SDP-a, odnosima s Islamskom zajednicom u BiH…

Koje nam poruke nosi ovogodišnji blagdan Uskrs?

– Mi, vjernici katolici, slaveći pojedine svetkovine kroz godinu, proživljavamo povijest spasenja. Uskrs je vrhunac tog događaja, kada je Gospodin Isus Krist pobijedio smrt koju je podnio na križu, te nama, smrtnicima, ostavio nadu u smisao života. Uskrs je poruka da smrt nema posljednju riječ. Pred smrću stoji sva znanost pred odgovorom. Na tu tajnu odgovara vjera u uskrslog Krista, koji je dao odgovor na tajnu smrti tako što je svojim uskrnućem pobijedio smrt. U toj tajni je i naša pobjeda. Zato mi, smrtnici i patnici, možemo hrabro kročiti kroz život s tom vjerom i nadom. Zato proslava Uskrsa jača našu vjeru i donosi smisao u život svagdanji.

U uskršnjoj čestici prošle godine kazali ste da "Krist, ustajući iz groba, osmišljava svaki križ, svako trpljenje i svaku patnju". Koliko se toga sjećate pred ovogodišnji Uskrs, uz dramatične događaje u našoj zemlji?

– Ista je vjera koju ispovijedamo i naviještamo lani i ove godine. Politika se mijenja i ona nije uporište naše sigurnosti. Istina je da se problemi dnevne politike nameću u javnost želeći preokupirati našu patnju i borbu u životu. Mislim da ta svakodnevna borba za jednaka prava može naći snagu i oslonac u pouzdanju u Boga. Zakoni moraju postojati kako bismo uređivali društveni život, ali zakoni mogu biti nepravedni kao što je nepravedan ovaj izborni zakon. Zato treba ozbiljno ukazati na nepravdu i ispravljati nepravdu. Još je gore kada se nepravda počne braniti jer koristi jačima.

U poruci s kraja marta ove godine Biskupska konferencija (BKBiH) istakla je "strah među narodom zbog posljednjih političkih dešavanja". Osjećate li ga još i kako na sve ovo, uistinu, gleda najšire biće hrvatskog naroda?

– Taj strah nije iz vjere nego iz političke nepravde. To je stvarnost. Nas više zabrinjava to što se uzročnici koji nameću taj strah čude da postoji taj strah. To ne razumijem. Svi želimo da ova država i zemlja BiH bude stabilna i perspektivna, a radimo da to bude na račun drugih i drugačijih. Na nepravdi se ne gradi budućnost ove države.

Izvještaj Komisije "Pravda i mir" BKBiH o stanju ljudskih prava u BiH ukazuje na "val iseljavanja ljudi kao na vrlo ozbiljan i opasan rizik koji prijeti bh. društvu". Misli li se tu na Hrvate i šta je uzrok tim događajima?

– Ovdje se ne radi o mišljenju nego o činjenicama. Vrlo smo zbunjeni što se neki drugi, gledajući iz drugog kuta, čude da to postoji, a sami čine da postoji. Za uzrok neka se upitaju oni koji doprinose da se događa iseljavanje. Posljedice se znaju. Upravo ono što smo žestoko osuđivali u ratu – "etničko čišćenje" – sada se provodi i ostvaruje na perfidan i kapilaran način. Možda je to i cilj moćnika ovog svijeta kako bi lakše riješili pitanje BiH bez nas. Zato se u javnosti nameće i "kompleks krivnje" kako bi oni bili manje krivi.

Koliko su tačne informacije da Hrvati, između ostalog, i iz sigurnosnih razloga masovno prodaju svoje stanove i drugu imovinu u Sarajevu?

–  Eto, tako je da je sve po zakonu, a nas nema i ne može biti. Ni Crkva u svojim nastojanjima ne može ostvariti svoja prava na svoju imovinu ili neke administrativne stvari. Gdje su naše komšije kojima je svejedno što odlazimo? Nažalost, postoje i slučajevi da pojedinima kucaju na vrata ili ih nazivaju telefonom i pitaju zar su još ovdje.

Kako komentirate ponašanje nove Federalne vlade sa SDP-om i SDA na čelu?

– Meni je teško komentirati, jer stvar pratim jedino medijski. Postaje veliko pitanje je li ta vlast legalna. Ako je to po volji OHR-a, onda nije glas naroda. Ako je to sve po zakonu, onda još nije vrijeme komentirati, potrebno je vidjeti što i kako rade. Sam naslov govori da je to vlast najmnogoljudnijih na ovim prostorima, a ne vlast prema glasovima naroda. Ipak, ostavljam vremenu da pokaže i dokaže koliko je to vlast koja istinski zastupa sve na prostorima FBiH.

Biskupska konferencija BiH imala je svog predstavnika na Hrvatskom narodnom saboru (HNS). Kako komentirate organiziranje Sabora, njegove rezultate te je li to put, po Vama, da se, konačno, riješi hrvatsko pitanje u našoj zemlji? Biskupi BKBiH upitali su "postoji li granica dekonstituiranju hrvatskog naroda u BiH i komu i čijem dobru bi to imalo služiti". O čemu se radi?

– Čudim se da Vi kao novinar pitate o čemu se radi? Radi se o tome da narod legalno i legitimno može izabrati svoje predstavnike i od njih tražiti odgovornost. Ako to ne može, u čemu su, onda, jednaka prava? Istinsko je pitanje je li je Sabor put rješenja. Ali ostaje pitanje koji je to put koji preostaje hrvatskom narodu za traženje jednakih prava. Ako će drugi odlučivati što mi smijemo biti i misliti, onda je to vraćanje u ono doba kada je centralni komitet o svemu odlučivao.

Bojite li se da bi međunarodna zajednica mogla ovakvo djelovanje proglasiti neustavnim i povesti šire akcije na gušenju HNS-a? Kako, inače, komentirate poteze međunarodne zajednice u posljednje vrijeme? Vi ste upozorili i kako visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) pjeva pjesmu koju su mu drugi komponirali…

– Pitate li me to jer to želite, ili mislite da je Vaše pitanje opravdano? Ako netko pjeva po notama koje drugi pišu, ne znači da i sam moram činiti tako. Ostalo mi je barem da smijem misliti svojom glavom. Dovoljno nas je međunarodna zajednica obespravila pa sada ostaje da to nastave i naši susjedi te da nam u isto vrijeme dokazuju kako je to dobro za nas.

 Dobro, ali kako komentirate negativne komentare iz stranaka u RS. Oni Rezoluciju HNS-a smatraju udarom na Dejtonski, a ne Vašingtonski sporazum, koji bi, po njima, trebao biti redefiniran.

– Oprostite, ali nisam ja pozvan svačije mišljenje komentirati. Svatko neka odgovara za svoje izjave. Ako što trebam razjasniti, onda ću odgovarati na ono što sam osobno rekao. U svakom slučaju, sporazumi o kojima govorite davno su izmijenjeni i do njih se ne drži. Drži se jedino do onoga što koristi jačima.

Je li došlo vrijeme da se uistinu riješi pitanje sudbine BiH i kako to učiniti? Teško da će se politički predstavnici naših naroda dogovoriti. Je li, onda, rješenje u "Dejtonu 2" ili je put u stvaranju više federalnih jedinica, na šta je pozvao i Hrvatski sabor?

– Za dogovor trebaju barem približna stajališta. Ovdje zbog ove nejednakopravnosti ne postoji mogućnost dogovora. Međunarodna zajednica ne želi mijenjati ono što je ovako nakaradno donijela. Ne mogu moćnici i potpisnici Dejtona prati ruke. Moraju snositi odgovornost što je država ovako nakaradna. Valja naći način izgradnje države u jednakim pravima. Sada, ipak, nema dobre volje jer svatko polaže pravo da ima više od drugih i tu nema dogovora. Kako će nam biti – neka nam Bog pomogne!

Bošnjaci se boje paktiranja dva HDZ-a s čelnicima RS. S druge strane, hrvatski predstavnici upozoravaju na bošnjačku majorizaciju. Koliko ta međusobna nepovjerenja mogu biti ozbiljan kamen spoticanja za budućnost BiH?

– To je itekako ozbiljno pitanje za budućnost BiH. Ako dolazi do takvih paktiranja, neka se pitaju zašto svoje susjede guraju u takvo stanje. Ako istinski vole ovu zemlju, onda trebaju voljeti i njezine građane. Sadašnji čelnici većinskog naroda nose veliku odgovornost za suživot i budućnost BiH.

Prati li Vatikan posljednja dešavanja u vezi s Hrvatima u BiH i je li zabrinut onim što se u BiH uopće dešava?

– Sveta Stolica je jasno iznijela stav o jednakim pravima u ovoj zemlji. Ona stoji iza svog poteza priznanja BiH kao neovisne i slobodne države. Zato je i imenovala Biskupa vojnog ordinarija, dajući do znanja da stoji uz priznanje države. Međutim, svakome treba biti jasno da su većina Hrvata katolici. Ako nestane Hrvata u ovoj zemlji, koliko će katolika ostati? Crkva se ne bori za privilegije katolika koji su najvećim dijelom Hrvati, nego za jednaka prava. Itekako je Sveta Stolica zabrinuta ovom situacijom, ali je svjesna da nije samo na jednoj strani odgovornost.

Crkva nije rekla ko su Jude

Predstavnicima HSP-a i NSRzB-a koji su ušli u novu Federalnu vladu s političke govornice poručuje se da su hrvatske Jude. Koliko je to opravdano i osnovano i, eventualno, štetno po unutarhrvatske odnose?

– Crkva u svojim izjavama nije upotrijebila ovaj rječnik. Ona je samo govorila o pravima birača, o jednakopravnosti Hrvata u ovoj zemlji da sami smiju i mogu birati svoje predstavnike. Ako im ne valjaju oni koje su izabrali, onda sami snose odgovornost što su ih birali. Crkva im nije sugerirala koga će birati. Crkva ne želi biti "tutor" javnom mnijenju hrvatskog naroda. 

Ne možemo skrštenih ruku gledati beznađe

Simboličan je bio Vaš susret s reisu-l-ulemom IZBiH dr. Mustafom ef. Cerićem. Muftijsko vijeće IZBiH je, također, istaklo svoju bojazan u kontekstu posljednjih dešavanja u BiH. Da li bi vjerske zajednice mogle doprinijeti otopljavanju atmosfere u BiH?

– Mi, koji se izjašnjavamo da vjerujemo u Boga, morali bismo jače i više utjecati u javnost u međusobnom poštivanju, uvažavanju i izgradnji jednakih prava. Preozbiljno je ozračje koje ljude ponekad vodi u štrajk glađu, pa čak i u samoubojstvo ili neke druge strahote. Ne možemo skrštenih ruku gledati ovakvo ozračje koje je puno beznađa. Nitko u ovom društvu ne može reći: mene se to ne tiče. Tiče se svih nas. Trebalo bi više poštivati Božji zakon u našim međuljudskim i međuvjerskim odnosima. Vrlo je važno da se uvažavamo, poštujemo. Vrlo je loše kada se svoja vjera naviješta šireći antagonizam prema drugima i Faruk Vele (Dnevni avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku