Kliker.info

Bosna i Hercegovina danas bi trebala dobiti status kandidata za članicu EU. Pristup BiH Evropskoj uniji je proces kojim se država nastoji priključiti Evropskoj uniji i postati njena punopravna članica.

Također, BiH učestvuje u procesu stabilizacije i pridruživanja, a taj sporazum potpisan 2008. i ratificiran 2010. stupio je na snagu 2015. godine.

BiH je službeni zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine i u statusu potencijalnog kandidata ostaje sve do pozitivnog odgovora Evropskog vijeća na kandidatski status. BiH je dobila pozitivno mišljenje za kandidatski status, ali ne i sam status.

Ključni datumi

12. oktobar 2022.: Evropska komisija ocjenjuje reforme na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i preporučuje kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.

jun 2022.: Evropsko vijeće potvrđuje svoju spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata i poziva Evropsku komisiju da izvijesti o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju s posebnom pažnjom na one prioritete koje čine značajan set reformi;

oktobar 2020.: Evropska komisija usvaja Ekonomski i investicioni plan za podršku i približavanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

februar 2020.: Komisija je predstavlja revidiranu metodologiju kako bi se pokrenuo proces proširenja sa snažnijim političkim vodstvom i na vjerodostojniji, predvidljiviji, dinamičniji način.

decembar 2019.: Vijeće EU usvaja zaključke o Mišljenju Komisije, podržavajući u Mišljenju 14 ključnih prioriteta kao uslove koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi je preporučili za otvaranje pristupnih pregovora.

maj 2019.: Evropska komisija objavljuje Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, uključujući i 14 ključnih prioriteta.

februar 2018.:

– Vlasti Bosne i Hercegovine uručuju predsjedniku Junckeru i komesaru Hahnu odgovore na Upitnik.
– Evropska komisija usvaja svoju strategiju za “Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačan angažman sa Zapadnim Balkanom”.

maj 2018.: Samiti EU i Zapadnog Balkana se ponovo pokreću počevši sa samitom održanim u Sofiji, tokom kojeg su lideri potvrdili evropsku perspektivu regiona i odredili niz konkretnih koraka za jačanje saradnje u oblastima povezivanja, sigurnosti i vladavine prava.

decembar 2016.: Uručen Upitnik Evropske komisije Bosni i Hercegovini.

septembar 2016.: Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da podnese svoje mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

februar 2016.: Bosna i Hercegovina podnosi zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.

jun 2015.: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH stupa na snagu.

septembar 2011.: Jačajući ulogu Evropske unije u zemlji, šef Delegacije EU u BiH preuzima također i funkciju specijalnog predstavnika EU u BiH.

decembar 2010.: Uveden bezvizni režim putovanja na područje Šengena za sve građane BiH koji imaju biometrijski pasoš.

juli 2008.: BiH i Evropska komisija potpisuju Finansijski sporazum o državnom programu za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) za 2007. godinu.

juli 2008.: Prijelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima stupa na snagu.

juli 2008.: Evropska komisija i BiH potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Prijelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.

juli 2008.: Evropska komisija predstavlja Mapu puta kojom se postavljaju referentne vrijednosti za ukidanje viznog režima.

maj 2008.: Pokrenut dijalog o ukidanju viznog režima.

februar 2008.: Bosna i Hercegovina potpisala Okvirni sporazum o IPA fondovima.

februar 2008.: Vijeće usvojilo novo Evropsko partnerstvo.

januar 2008.: Sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji stupaju na snagu.

decembar 2007.: Nakon procjene komesara za proširenje Ollija Rehna da između političkih vođa u BiH postoji dovoljna mjera usaglašenosti po pitanju reformi, u Sarajevu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom.

decembar 2006.: Tehnički pregovori o SSP-u između EU i BiH uspješno okončani, ali Sporazum ne može biti parafiran i formalno zaključen usljed nedostatka napretka u ključnim reformama.

novembar 2005.: Pregovori o SSP-u između EU i BiH su službeno pokrenuti.

oktobar 2005.: Evropska komisija procjenjuje da je BiH ostvarila zadovoljavajući napredak u provođenju reformi iz Studije izvodivosti i preporučuje otpočinjanje pregovora o SSP-u.

jun 2004.: EU usvaja prvo Evropsko partnerstvo za BiH (izmjenjeno 2006.).

novembar 2003.: Evropska komisija izrađuje Studiju izvodivosti kojom procjenjuje kapacitet BiH da provede eventualni budući SSP. Studija zaključuje da se sa pregovorima treba početi kada BiH ostvari napredak po pitanju 16 ključnih prioriteta.

jun 2003.: Samit u Solunu; PSP je potvrđen kao politika EU prema Zapadnom Balkanu. Potvrđena je EU perspektiva za zemlje tog regiona.

2001.: Prva godina novog CARDS programa, posebno dizajniranog za potrebe zemalja u Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP).

novembar 2000.: Samit u Zagrebu; EU i zemlje zapadnog Balkana (uključujući BiH) službeno usvajaju PSP.

jun 2000.: Evropsko vijeće izjavljuje da su sve zemlje Stabilizacije i pridruživanja “potencijalni kandidati” za članstvo u EU.

maj 1999.: EU predlaže novi Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) za pet zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući BiH.

jun 1998.: Uspostavlja se Konsultativna radna grupa EU-BiH.

1997.: Regionalni pristup: EU uspostavlja političke i ekonomske uslove za razvijanje bilateralnih odnosa.

Šta EK očekuje od BiH?

Evropska komisija je za Bosnu i Hercegovinu u oktobru preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam određenih uslova:

• prioritetno usvojiti izmene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu,
• usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine,
• donijeti zakon o sprečavanju sukoba interesa,
• preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala,
• odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila,
• obezbijediti zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja,
• garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima pretnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima,
• obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.

Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Evropsku uniju.

Četrnaest prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije

Evropska komisija je 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Evropske unije i Bosne i Hercegovine, potvrda da je EU predana da pruži smjernice i podršku zemlji u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka europskim integracijama.

Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postupne reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji.

Analitički izvještaj koji se nalazi uz Mišljenje, po prvi put, upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutarnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Mišljenje pruža čvrstu osnovu za diskusiju u Vijeću Europske unije koje treba donijeti odluku o narednim koracima na putu BiH ka Europskoj uniji. S tim u vezi, ključno je da vlasti u Bosni i Hercegovini budu formirane na svim razinama bez odlaganja, objavljenoj je tada na stranici Delegacije EU u BiH.

Fokus na zemlje Zapadnog Balkana

Zemlje zapadnog Balkana došle su u fokus Evropske unije nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu kojoj je u junu ove godine (zajedno s Moldavijom) dodijeljen status zemlje kandidata. Tada su lideri država članica EU pozvali Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.

U Bosni i Hercegovini održani su opći izbori i očekuje se formiranje novih vlasti, a oni koji pregovaraju o koalicijama jasno su precizirali da im je prioritet u djelovanju u narednom periodu ispunjavanje uvjeta koji su precizirani u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo.

Ukoliko BiH danas dobije status zemlje kandidata pred vlastima će i dalje ostati zahtjev da se implementira 14 prioriteta, a među njima su da se osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, osigurati rezultate u rada na svim nivoima Mehanizma koordinacije i poboljšanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavnu reformu.

Tu su i uvjeti unapređenja funkcioniranja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te uspostavljanja učinkovite koordinacije upravljanja granicama, jačanje zaštite ljudskih prava, garantiranje slobode izražavanja i medija, poboljšanje zaštite ranjivih kategorija društva te osiguranje završetka reformi javne uprave.

Po okončanju pregovora o svih 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (dva poglavlja općeg su karaktera) Vijeće Evropske unije donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u Uniji i odobrava ugovor o pristupanju. Konačnu odluku o tome ponovo imaju zemlje članice kroz Evropsko vijeće, dok Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju.

Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one sa biometrijskim pasošima 15. decembra 2010. godine, nakon što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan 16. juna 2008. godine u Luxembourgu čime je uspostavljen okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU.

(N1)