hamburger-icon

Kliker.info

Josip Manolić : U vrhovima balkanskih država sjede bivši udbaši!

Josip Manolić : U vrhovima balkanskih država sjede bivši udbaši!

22 Avgusta
06:34 2015

Manolic12Josip Manolić (95), političar, bivši policajac i visokorangirani pripadnik Udbe, drugi predsjednik Vlade Hrvatske, jedan od osnivača HDZ-a i najbliži saradnik Franje Tuđmana, svojim memoarima, od kojih su mnogi strahovali, izazvao je pravu eksploziju u regiji. Dok 400 stranica Manolićeve knjige “Obavještajni rad i država” mnogi sa zebnjom iščitavaju, bivši ilegalac, partizan, priprema drugi nastavak. Na još toliko stranica.

Kakve su reakcije na Vašu knjigu?

– Reakcije su odlične. Dosta ljudi mi je prišlo i čestitalo za doprinos prikazivanju naše neposredne prošlosti koja i danas, u suštini, ne može izbjeći, a da se ne uklopi i u današnja zbivanja.

Odlične reakcije

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je tužbu protiv Vas. Tvrdite da je bio saradnik Službe državne bezbjednosti (SDB) osamdesetih godina.

– To je neosporna činjenica za mene.

To ćete morati dokazivati na sudu. Tužio Vas je. 

– Ja sam to prihvatio. Najbolje je da se tu utvrde određene činjenice. Jer, pred ekranima i kroz novinske prepiske ne može se tako precizno utvrditi istina o nekoj stvari i događaju.

Ima li još nezadovoljnika?

– Normalno da ima dosta nezadovoljnika (smijeh, op. a.). Nije naša prošlost bila uglađena. Naša prošlost bila je surova, a ta surovost ostavila je traga sve do danas. Svatko tko će potegnut to pitanje da realno prikaže to surovo pitanje naše prošlosti, svakako da će doživjeti otpore, kritike i nezadovoljstva.

Plašite li se?

– Ne. Rušio sam tri ili četiri države, gradio dvije, a ostao sam sa 95 godina u nekakvoj formi da mogu kritički promatrati put koji smo prošli.

Ima li još najava tužbi?

– Nemam nijednu najavu, osim Tomislava Karamarka. Ja sam spreman na tužbe. To što sam iznio potkrijepio sam s nekoliko izvora. Tako da teza da je Manolić star i da lupeta što mu odgovara, nije istina. Odmjereno sam iznio činjenice u knjizi na bazi saznanja, dokumentacije.

Koliko su službe bivše Jugoslavije ostavile traga na ovim prostorima u proteklim decenijima?

– One su ostavile značajan trag. Istina, negdje više negativna nego pozitivan. Ali, ne bi trebalo uzeti sve kao negativno od institucija koje spominjete. Mislim da smo mi i dosta koristili u novostvorenim uvjetima, odnosno od osamostaljivanja Republike Hrvatske.

Vladaju li ljudi iz bivših službi i danas zemljama zapadnog Balkana, kako se tvrdi?

– To je teza gubitnika, onih koji su izgubili Drugi svjetski rat. To je teza onih koji sada žele mijenjati povijest na ovim našim prostorima. Pođite od pojedinaca i grupa do njihovih ideologija, i takvom analizom doći ćete do istog tog zaključka.

Surova prošlost

Ima li u vrhovima bivših jugoslavenskih država još osoba koje su bili saradnici nekadašnjih službi, KOS-a ili Udbe?

– Ja sam sigurna da ih ima, ali Vam ih sada ne mogu nabrojati.

Zašto je Jugoslavija propala?

– Dok se u Jugoslaviji dobro živjelo, dok su se ljudski problemi rješavali, postojala je čvrsta povezanost Jugoslavije. Kada su počeli problemi u proizvodnji, na tržištima, posebno vanjskim, u konkurenciji s vanjskim svijetom, tada su nastala veća nezadovoljstva, predbacivanja jedne republike drugoj, razvijeni nerazvijenima su predbacivali, što je stvaralo klimu koja je potencirala razlaz.

Kako gledate na politiku Hrvatske prema BiH u pokušaju stvaranja tzv. Herceg-Bosne? Vi ste u knjizi pisali i o tom pitanju.

– Za odnos Hrvatske u tom periodu i dr. Tuđmana prema BiH ne možemo reći da je uvijek bio isti. Od toga da smo zajednički počeli obranu, preko nasrtaja velikosrpske politike, pa do toga da je određena struja u Hrvatskoj ili, bolje rečeno, u “Herceg-Bosni”, krenula u sukob s Bošnjacima.

To je i sam Tuđman u razgovoru priznao. Da je to bio nesretan slučaj različitih okolnosti koji je doveo do tog sukoba. On tako nije želio… Dio hercegovačkih kadrova smatrao je da s muslimanima, odnosno Bošnjacima teško mogu ostvariti svoje ciljeve koji su bili dosta izraženi u počecima kada su se odigravali.

Ali, to je ostavilo i velike posljedice…

– Da, mislim da je dio hrvatskog naroda u BiH najvećih stradalnik tog rata.

Alija nije želio sukob s Hrvatima

– Alija Iztbegović nije želio sukob s Hrvatima. Jednom je nudio da naši izraziti Hercegovci preuzmu resor, vrlo važan, obrane BiH. Ja Izetbegoviću ne osporavam njegovo nastojanje da se održi BiH. Postojale su neke spekulacije o njegovim ustupcima Miloševiću, ali ja u to nisam vjerovao i ne vjerujem, i to nisam spominjao u knjizi.

Nikada nisam naredio zločine

Jesu li i protiv Vas mogući određeni procesi?

– To su naklapanja, i to 70 godina stara. I sada su se pokrenula povodom moje knjige. Kritičari idu s time da su postojali zločini na prostorima gdje sam ja suvereno vladao. Ali, ja se ne bojim. Nikada nisam učestvovao ili odobravao ratne zločine. Htio sam krivce koje je Narodnooslobodilački rat osudio, da ti krivci i zločinci budu privedeni pravdi, osudi i odgovornosti za ono što su činili tokom Drugog svjetskog rata. U mojim knjigama nema ništa zbog čega bih bio uhićen. To bi morala biti samovolja. Istina, neki ispoljavaju mržnju zbog moje knjige, da se mora biti oprezno.

Udba nije toliko zločinačka

U Njemačkoj se vode procesi protiv bivših šefova Udbe. Udba se smatra izvođačem velikih zločina.

– Ne mislim da je Udba bila toliko zločinačka, ili više od svih drugih službi koje u svijetu postoje. Mnogi kritičari zaboravljaju da i tamo gdje žive postoje službe koje su dužne da štite određeni društveni režim i poredak koji je stvoren. Ta služba nije različita od drugih službi svijeta koje su zadužene za štite poredak i zajednicu u kojoj žive.

Bosnom moraju vladati Bosanci

– BiH je danas pod jednim nepoznatim tutorstvom, skrbništvom, koje vodi jednu vanbosanskohercegovačku politiku. Dok političke snage u BiH ne dođu do zaključka da Bosnom trebaju vladati Bosanci, narodi koji žive u BiH, dotle oni neće naći rješenje. Rješenje je u svim faktorima koji žive u BiH, da se učvrsti jedna država na tim prostorima koja može biti pozitivni faktor u kretanjima i u odnosu na Europu i Rusiju i američku politiku.

Faruk Vele (Avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku