Kliker.info

Skup u Gazi Husrev-begovoj biblioteci organizovali su Jevrejska zajednica u BiH i Islamska zajednica u BiH kako bi zajednički obilježile 200 godina od Sarajevskog purima, jednog od najvažnijih događaja u historiji naše zemlje.

Na konferenciji će se, kako je to rečeno u samom uvodu, potvrditi ono što Bosna i Hercegovina i jeste – zemlja koja više od 500 godina svjedoči kontinuitetu zajedničkog življenja Jevreja i muslimana.

Sarajevski muslimani spasili komšije Jevreje

Prisustvo Jevreja u muslimanskim zajednicama datira još od prve zajednice muslimana u Medini, gdje je Medinskom poveljom njihova prava zaštitio poslanik Muhammed a.s.

Muslimani u BiH drže se tih načela i nastavljaju tu tradiciju zajedništva. Na tom osnovu su sefardski Jevreji, koji su proganjani iz Španije za vrijeme Reconquiste, prihvaćeni u BiH početkom 16. stoljeća.

Godine 1819. sarajevski muslimani spasili su svoje komšije Jevreje od samovolje, nepravde i zatočeništva Mehmed Ruždi-paše. Od tada sefardska zajednica obilježava Purim di Saray ili Sarajevski purim.

No, to nije jedini primjer građanske hrabrosti, rečeno je u uvodnom dijelu današnje konferencije. U izrazito teškim vremenima Drugog svjetskog rata spašavali su bosanski muslimani svoje komšije Jevreje od holokausta i pisali peticije, odnosno rezolucije protiv govora mržnje i nasilja, radi očuvanja mira, sigurnosti i zajedničkog života u BiH.

Bosanski muslimani ne samo da su osudili ubijanja, pljačke, deportiranje Jevreja, nego i Srba, a radi istine, pravde i dobrog susjedstva.

Vođeni odlučnošću u suprotstavljanju nasilju i afirmisanju mira i zajedništva, poglavari Islamske zajednice Husein ef. Kavazović i Jevrejske zajednice Jakob Finci prošle su godine popisali Sporazum za obilježavanje „Suživota Jevreja i muslimana u BiH na primjeru Sarajevskog purima“.

Izložba Elija Taubera 

Uoči početka konferencije, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci otvorena je izložba člana Jevrejske zajednice i historičara Elija Taubera pod nazivom „Sarajevski purim“.

Tauber je podsjetio da su sarajevski Jevreji svake godine 11. oktobra slavili jedan mali praznik koji je kasnije nazvan Sarajevski purim, kao uspomenu na čudesno spasenje od ruku ugnjetača bosanskog valije Mehmed Ruždi-paše.

Ovaj bosanski valija je 1819. godine u okove bacio tadašnjeg hahambašu Mojsija Danona i desetoricu najviđenijih Jevreja i zaprijetio im da će ih pogubiti ako mu se u roku od dva dana ne isplati 500 kesa groša.

– Tri hiljade muslimana opsjednule su Ruždi-pašu u njegovom konaku „Beglug“, ušli silom u konak, provalili vrata zindana i oslobodili Jevreje. Valija Ruždi-paša jedva je iznio živu glavu i pobjegao u Travnik – pojašnjava Tauber.

Napominje da je ono na šta Ruždi-paša nije računao bio otpor sarajevske čaršije i solidarnost s veoma poštovanim Jevrejima, stanovnicima Sarajeva.

– Prema muvekitu otkrivamo da je 8. decembra 1819. godine Mehmed Ruždi-paša smijenjen sa položaja bosanskog valije, oduzeta mu je čast vezira i naređeno mu je da se nastani u Iskedži, a ne kao što se do sad mislilo da je pogubljen u Carigradu – dodaje Tauber.

Finci: Skladan suživot Sarajlija

Predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci u izjavi medijima naglasio je izuzetan značaj današnjeg obilježavanja događaja od prije 200 godina.

– To je događaj koji pokazuje jedan skladan suživot Sarajlija, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. To pokazuje i dokazuje da se u ovim krajevima nije uvijek mrsilo i nismo samo čekali pet minuta za neku osvetu, nego se i lijepo živjelo, pomažući jedni druge i živeći jedni sa drugima – kaže Finci.

Izuzetno važnim potcrtao je da se danas, kada u svijetu vladaju visoke tenzije, kada su odnosi između muslimanskog svijeta i drugih sasvim drugačiji, kada postoji užasan porast islamofobije, dokaže da se može živjeti normalno.

– Ako Jevreji u BiH mogu normalno živjeti sa muslimanima, zašto to u cijelom svijetu ne mogu i svi ostali – pita se Finci.

Kavazović: Historija je neumoljiva

Među govornicima koji će se danas obratiti učesnicima konferencije trebao je biti i reis Kavazović, koji, međutim, zbog drugih obaveza nije mogao biti na ovom događaju.

U poruci koju je uputio prisutnima, reis je naveo da mu je veliko zadovoljstvo biti među pokretačima i realizatorima ideje obilježavanja ovog simboličkog događaja.

– Historija je neumoljiva. Ona je puna teških poglavlja, ali i onih koja nam mogu poslužiti kao inspiracija da zamislimo neki bolji svijet. U tom smislu, od presudnog je značaja na koja poglavlja naše zajedničke historije se vraćamo i koja označavamo referentnim. Svaki redukcionizam, svaka selektivnost i svaka generalizacija su opasno poigravanje s istinom – istakao je Kavazović.

Reduciranim predodžbama o prošlosti lahko se manipulira, nastavlja, zato je na nama da tragamo za što potpunijom slikom povijesti, da greške uviđamo, da ih priznajemo i da radimo na tome da se nikada i nigdje ne ponove. Na nama je i da ukazujemo na svijetle primjere kao izvore nade da svijet može biti drugačiji.

– Bosanski muslimani i bosanski Jevreji su jedno tijelo. Naše veze su tkane i u vremenima iskušenja i u periodima blagostanja i interakcije, u kojoj smo jedni od drugih učili i u dobru se pomagali. Ali, oba naša naroda su propatili i znaju šta su pokušaji da ih se istrijebi i uništi. Isto tako, oba naroda su i pokazali kako se ne gubi nada u čovječnost i pored velikog zla kojemu smo izloženi, i u našoj dalekoj ali i nedavnoj prošlosti, i kako se bori da bi se opstalo. I danas, kada zlo antisemitizma i antimuslimanske mržnje i islamofobije uzima zamaha u našem okruženju i širom Evrope i svijeta, valja nam obnoviti naš zavjet da ćemo i dalje biti dobri komšije i bdjeti jedni nad drugima, kao što smo to činili u prošlosti – naglašava reis Kavazović.

Bilo je vremena kada su zli ljudi upravljali procesima, dodaje, ali to je bilo samo zato što su dobri bili pasivni.

– Događaji kojih se prisjećamo Sarajevskim purimom govore o toj građanskoj odgovornosti i hrabrosti, o ibrahimovskom jedinstvu i komšijskoj solidarnosti koju moramo ostaviti budućim generacijama. To su vrijednosti na kojima je Bosna sazdana i bez kojih nema ni nas, naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Nadam se da će nas današnji događaj na te vrijednosti podsjetiti i da će jedinstvo među nama ojačati, trasirajući zajednički put muslimana i jevreja u budućnost s drugima s kojima dijelimo našu zajedničku domovinu i svijet. Neka ovo bude još jedna lijepa priča u nizu, koju će ljudi prenositi iz našeg Sarajeva i Bosne – navodi se u Kavazovićevoj poruci.

Karić: Prirodna solidarnost među različitim vjernicima

Profesor na sarajevskom Fakultetu islamskih nauka Enes Karić govorio je o mitovima o položaju Jevreja u Osmanskoj imperiji.

– Ovo protupravno utamnjičenje Jevreja govori o tome da je i u Osmanskoj imperiji čuvanje onih koji trebaju čuvati red i zakon bilo neprestana zadaća i izazov. Silnik Ruždi-paša je tipični predstavnik korumpiranog dijela Osmanske države – ocjenjuje profesor Karić.

Prema njegovim riječima, korupcija je bila stalna prijetnja nemuslimanskim zajednicama, ali i muslimanima iz seljačkih i, ekonomski gledano, niže pozicioniranih slojeva.

– Unatoč svemu, Sarajevski purim i događaji iz 1819. godine pokazuju da je u mnogim dijelovima Osmanske imperije postojala velika i, rekli bismo, prirodna solidarnost među različitim vjernicima, u ovom slučaju među Jevrejima i muslimanima – navodi Karić.

Potcrtava da je u oktobru 1819. godine muslimanski narod sam ustao u odbranu jevrejskog naroda, te se stavio nasuprot zvaničnih predstavnika osmanske vlasti i nije se s njima poistovjetio.

– Ovo vidimo kao dokaz dugovjekovnog postojanja horizontalno uspostavljenih društvenih veza i odnosa među različitim vjernicima na Balkanu u vrijeme Osmanske imperije – dodaje Karić.

Ističe da Sarajevski purim dobro pokazuje da nad zajedničkim i dostojanstvenim životom sljedbenika Starog zavjeta, Novog zavjeta i Kur'ana, kao i dostojanstvenim životom svih ljudi, uvijek treba bdjeti i čuvati.

– Dobro je kad nas obični susjedi drugog svjetonazora ili druge vjere zaštite i kad nam spase život. Jer, vlastodržački sistemi se znaju često iskvariti. Nekada to kvarenje dolazi sa glave, a nekada sa repa – zaključio je u svom govoru Karić.

(Kliker.info-Vijesti.ba)