hamburger-icon

Kliker.info

Jakob Finci o stavu Ambasade Izraela: Izjave koje, nažalost, ne liježu najbolje…

Jakob Finci o stavu Ambasade Izraela: Izjave koje, nažalost, ne liježu najbolje…

08 Augusta
18:26 2022

Ambasada Izraela u Tirani, koja nerezidentno pokriva i našu zemlju oglasila se danas u vezi s izmjenama Izbornog zakona u BiH, ocijenivši da su “hrvatski prijedlozi izmjena Izbornog zakona u BiH dobrodošli“.

Zalažući se, kako su naveli, za jednakost i nediskriminaciju, istakli su: 

Jedan od načina da se održe ovi ključni principi je kroz legitimno predstavljanje, što je verificirao i Ustavni sud BiH, a bez kojeg sistem konsocijacijske demokratije nije ni provediv ni održiv. S tim u vezi, presuda Sjedić-Finci, kao i druge presude Evropskog suda za ljudska prava tek treba da se implementraju”.

Stav Ambasade Izraela izazvao je i brojne reakcije, jer se smatra podrškom prijedlozima HDZ-a BiH. 

Tim povodom smo razgovarali smo sa Jakobom Fincijem, predsjednikom Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, koji je, zajedno sa Devrom Sejdićem, dobio 2009. presudu pred Evropskim sudom, istinskim borcem za jednakopravnost svih Bosanaca.

„Mislim da je današnja izjava izraelske ambasade iz Tirane koja pokriva BiH ustvari rezultat nedavne posjete Izraelu gospode Čovića i Dodika. Oni su išli odvojeno, ali su očito imali isti stav, a to je da Izborni zakon treba da se promijeni u skladu sa prijedlogom HDZ-a. Izraelska ambasada je to jednostavno potvrdila“, kazao je Finci za Radiosarajevo.ba. 

Istovremeno, kako je rekao, ne sjeća kada je ranije izraelska ambasada dala neki stav o BiH i našim unutrašnjim zbivanja.

„Ne sjećam se da je BiH zauzimala neke stavove u razno raznim incidentima na Bliskom istoku.  Mi znamo za koga jedna dio naše vlasti navija, a za koga navija onaj drugi. Očito je tkao teško postići koncensus o takvom pitanju. Isto tako je čudno imati državnu vlast koja se ne osvrće na druge, koja samo gleda svoj ličini interes i interes kakav će biti iskazan na izborima 2. oktobra. Prema tome,  pošto živimo sa svijetom moramo se i mi osvrtati na svijet“, dodao je Finci.

Prema njegovim riječima, Čović i Dodik su kao „lideri“ dva naroda putovali u Izrael.

„Predsjednik Izetbgović, kad je bio u Predsjedništvu BiH, i išao u Palestinu, izbjegao je da dođe i u Izrael. On je rijedak državnik koji je u Palestinu išao preko Amana, Jordana, ali tako je odlučio da radi. Tako da hoću da kažem da se ne treba čuditi. Ako se mi ne bavimo sobom, onda se drugi bave nama i daju izjave koje, nažalost, ne liježu najbolje“, zaključio je Finci.

F. Vele (Radio sarajevo)

Podijeli

2 0 komentara

  1. Konstitutivnost i za nas Ostale
    Konstitutivnost i za nas Ostale 08 Augusta, 21:21

    Njihovo misljenje vezano za izborni zakon u BiH stoji u suprotnosti sa njihovom vlastitom i teagicnom istorijom ali mozda u skladu sa islamofobijom cijinm izvjestajima svjedocimo od rodjenja. Vadit se na Bakira je jadno jer on ne predstavlja nas Ostale kojima bi se trebala dodjeliti konstitutivnost, jer nas ima dovoljno mnogo i jer nismo predstavljeni. Toliko

    Odgovori
  2. istina
    istina 08 Augusta, 22:08

    “Pojam konstitutivnih naroda je jedno veliko zlo na ovim prostorima”

    Mora se graditi i snažno afirmisati državno i društveno dostojanstvo građana i političkog naroda Bosne i Hercegovine. Zemlja ne može ostvariti pravo na svoj slobodan razvoj i nesmetan razvitak ako joj se iznova nameće “luđačka košulja” posebnog slučaja za koju ne vrijede demokratski standardi ljudskih prava i građanskih sloboda, zaključak je redovne sesije Kruga 99 održanoj u nedjelju u Sarajevu.

    O temi “Etnonacionalizam protiv demokratske nacionalne države BiH”, govorili su prof. dr. Taner Aličehić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Lausanni, prof. dr. Senadin Lavić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i prof. dr. Hazim Bašić s Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

    Aličehić je istakao da se ova tema uveliko tiče budućnosti bosanske države, prava pojedinca i ostalih civilizacijskih tekovina koje u BiH, kako je rekao, još uvijek nedostaju.

    “Nedostaju nam, jer je nakon užasa koje je stanovništvo BiH pretrpjelo u prethodnoj agresiji, a rat zaustavljen nepravednim mirom, diskriminatornim Ustavom koji je u suprotnosti sa svim civilizacijskim tekovinama. Prava pojedinca i prava čovjeka su iznad svega, ali mi svi svjedočimo da u BiH još uvijek one iste mračne sile koje su se u Drugom svjetskom ratu i u proteklom ratu borile protiv bosanske državnosti žele i dalje da onemoguće prava pojedinca kroz pojam konstitutivnih naroda koji je jedno veliko zlo na ovim prostorima”, rekao je Aličehić.

    Naglasio je da borba za građansku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu predstavlja civilizacijski iskorak koji zahtjeva posvećenost.

    “Naša borba za građansku Bosnu, za demokratsku Bosnu, za bosanski idenditet i za bosansku nacionalnu svijest je borba za civilizacijski iskorak protiv mračnih sila koje su utemeljene na mržnji”, kazao je Aličehić.

    Lavić je poručio da je potrebno mnogo više raspravljati o iskustvu 20. stoljeća kao epohi poricanja bosanskog identiteta i bosanske države.

    “Ono što je frustrirajuće zanimljivo je da nismo posjedovali nijedan efikasan zananstveni narativ kojim bi se dezavuirala i raskrinkala ta epoha, njena stuktura i njezin sadržaj. Tako da je epoha poricanja Bosne, bosanstva i bosanskog identiteta ostala na djelu i do današnjih dana, a da je nismo znanstveno rasvijetlili. Dakle, tek sada unutar naših akademskih zajednica dolazi do iskustva te epohe poricanja bosanskog identiteta”, rekao je Lavić te dodao da se tek sada mnogo više vode diskusije o tome šta je to bosanski identitet danas.

    Bašić je istakao da koncept konstitutivnih naroda u BiH, nametnut Dejtonskim mirovnim sporazumom, nije donio napredak BiH kao demokratskom društvu i državi.

    “Poznato je da u samom Ustavu BiH uvedena sistemska diskriminacija. Ona se odnosi na diskriminaciju po etničkom osnovu i po teritorijalnom osnovu. Ova diskriminacija je prepoznata i od strane Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura koji je kroz nekoliko presuda ukazano na ove manjkavosti Ustava koje, u slučaju da BiH želi biti moderna demokratska država, valja otkloniti. Drugim riječima, političke elite i građani BiH nalaze se pred jednostavnim izborom, ili konstitutivnost ili Evropska unija, oboje ne može nikako. Dakle, moderni demokratski standardi kakvi vrijede u zemljama Evropske unije ne poznaju koncept konstitutivnosti”, zaključio je Bašić.

    Odgovori

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku