hamburger-icon

Kliker.info

Istorijski referendum o budućem imenu države : Makedonija – glasati ili ne glasati?

Istorijski referendum o budućem imenu države : Makedonija – glasati ili ne glasati?

30 Septembra
07:59 2018

Građani Makedonije odlučuju danas  da li će promijeniti ime svoje zemlje u Sjeverna Makedonija kako bi obezbijedili članstvo u NATO i EU. Ulozi su visoki, a tenzije rastu uoči referenduma.

Žestoka politička rasprava zavladala je Makedonijom dugo prije održavanja referenduma o budućem nazivu države. Ukoliko građani bivše jugoslovenske republike odluče da dodaju geografsku odrednicu „Sjeverna” kao pridjev svom sadašnjem imenu Republika Makedonija – to bi otvorilo vrata za članstvo u NATO i EU. Ukoliko odluče suprotno – ta vrata bi mogla biti zatvorena decenijama, a cijena po jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi mogla bi biti razarajuća.

Vlade u Skoplju i Atini potpisale su sporazum u junu ove godine, ostavljajući iza sebe 27 godina prepiranja oko korišćenja istorijskog naziva „Makedonija”.

Ali otpor sporazumu u obje zemlje je ogroman. Protesti protiv sporazuma o imenu, ponekad nasilni, održali su se u obje zemlje tokom ljeta. U danima prije glasanja u nedjelju, 30. septembra, ankete pokazuju da većina građana Makedonije koja želi da glasa – podržava sporazum. Međutim, značajan dio izbornog tijela pokušava da podrije postupak bojkotujući referendum. Oni se nadaju da će glasanje biti proglašeno nevažećim ukoliko izlaznost bude manja od 50 odsto.

Risto Mijakovski je jedan od njih. On sjedi u šatoru u malom parku prekoputa Sobranja. Mijakovski je po zanimanju akademski slikar, a član je pokreta #Bojkotiram. Taj pokret vidi uzdržavanje od glasanja na referendumu kao jedini način da se sačuva sadašnje ime Republike Makedonije.

Risto Mijakovski podržava bojkotRisto Mijakovski podržava bojkot

„Promjenom imena oni žele potpuno da izbrišu makedonski narod. Gubimo svoj identitet, jezik, sve”, kaže on. Iako je promjena imena delikatno pitanje za Makedonce, ne dijele svi iste strahove kao Mijakovski – u društvu koje se sastoji od velikog broja Albanaca i drugih zajednica, prema anketama.

Istorijska šansa

Vlada u Skoplju tvrdi da sporazum ne ugrožava makedonski identitet. Naprotiv, to ga jača na međunarodnom nivou. Veliki broj vodećih evropskih i američkih političara, od njemačke kancelarke Angele Merkel do američkog sekretara za odbranu Džima Matisa, posjetili su Makedoniju u znak podrške.

„Ovo je istorijska šansa koju kao generacija imate samo jednom. Nemojte da ostanete kod kuće: Iskoristite demokratsku priliku da kažete šta mislite o budućnosti vaše zemlje”, izjavila je Merkelova na zajedničkoj konferenciji za novinare sa makedonskim premijerom Zoranom Zaevom, 8. septembra.

Makedonska vlada koju predvodi socijaldemokrata Zaev, na vlasti od juna 2017, obećava da bi pozitivan ishod na referendumu otvorio vrata ka članstvu u NATO i početku pregovora o pristupanju EU. Tokom posjete Skoplju 6. septembra, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg potvrdio je da bi makedonski „ministar odbrane mogao da sjedne za sto u NATO februara sljedeće godine – ukoliko se usvoji sporazum”.

Promjena imena je „izdaja”

Tri dana prije glasanja (27.9.), najveća desničarska opoziciona partija VMRO-DPMNE i dalje odbija da kaže hoće li će pozvati svoje pristalice da glasaju, pa makar i protiv promjene imena. U strahu od gubitka podrške EU i SAD, šef VMRO Hristijan Mickoski ne želi da bude viđen kao dio zvanične kampanje za bojkot, ali kritikuje sporazum kao „izdajnički”.

„Sporazum o promjeni imena je štetan i treba ga odbiti. To je protiv makedonskih nacionalnih interesa i protiv makedonske države”, rekao je Mickoski svojim pristalicama. Predsjednik Đorđe Ivanov iz VMRO-DPMNE već je izjavio da neće glasati.

Suočeni sa mogućnošću slabog odziva na glasanje, premijer Zaev i drugi vladini ministri promijenili su svoju retoriku u posljednjim danima kampanje.

„Uspjeh referenduma zavisi od onih koji glasaju. Oni koji ne glasaju se čak ni ne računaju”, izjavio je Zaev na konferenciji za novinare u četvrtak, odbijajući izlaznost kao preduslov za uspjeh referenduma.

Jedan zapadni diplomata, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je za DW da SAD i vodeće zemlje EU mogu podržati stav Zaeva. Međutim, samo ukoliko rezultati referenduma pokažu jasnu većinu u korist sporazuma sa Grčkom – čak i bez potrebne izlaznosti.

Posljednja prepreka

Ipak, za pristalice sporazuma ostaje još jedna prepreka i nakon referenduma. Vlada mora da obezbijedi dvotrećinsku većinu u parlamentu kako bi ratifikovala sporazum i napravila neophodne izmjene ustava. To neće biti moguće bez podrške opozicione partije VMRO-DPMNE. Visoki vladini izvori, pod uslovom anonimnosti, rekli su za DW da se vlada nada da će kombinacija velike podrške glasača na referendumu i međunarodnog pritiska ubijediti bar neke od poslanika VMRO-DPMNE da glasaju u korist ustavnih promjena.

Za Rista Mijakovskog to bi bilo neprihvatljivo. „Samo ljudi mogu da odlučuju o ovom pitanju”, kaže on, dodajući da „bi to bilo moguće jedino ukoliko se u nedjelju pojavi više od 50 odsto glasačkog tijela”.

Mijakovski je već donio odluku. On neće glasati, u nadi da referendum neće biti uspješan i namjerava da ostane u svom šatoru sve dok „ime Republika Makedonija ne bude spašeno”.

Ali njegova želja da brani ime može skupo koštati Makedoniju. „Ukoliko ne iskoristite ovu šansu, prilično sam siguran da druge šanse neće biti decenijama. Ako ne i zauvijek”, upozorio je komesar za proširenje Johanes Han tokom nedavne posjete Skoplju u kojoj je nagovijestio mogućnost pridruživanja NATO i otpočinjanju pristupnih pregovora o pridruživanju sa EU.

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku